astrosailor

ponedjeljak, 28.10.2019.

Međuzvjezdani posjetioci

Svemirski teleskop Hubble nedavno je dodao drugi međuzvjezdani objekt
na listu takvih "gostiju" u Sunčevom sustavu. Kometa 2I/Borisov, otkrivena
od strane amatera-astronoma Gennadija Borisova 30.08.2019, se pokazala
biti međuzvjezdani objekt, tj. takav koji nije gravitacijski vezan na
orbitu oko Sunca. 19.10.209 Hubble ga je snimio:

(credits: taken on 12 October 2019 with the UVIS F350LP channel of Wide Field
Camera 3 aboard the Hubble Space Telescope.) Izgleda kao obična kometa,
ali orbita ukazuje da nije-izdignuta je iznad ravnine sunčeva sustava, što je, uz
brzinu od 43 km/sekundi moguće samo za objekt koji je stigao sa neke druge
zvijezde. Međuzvjezdana brzina kad je daleko od Sunca, mu je oko
32.2 km/sekundi, prijeđe 6.8 udaljenosti Sunce-Zemlja u godini.

O prvom takvom objektu ste vjerojatno čuli, Oumuamua (na havajskom to
znači, "izviđač"), kojeg je otkrio astrofizičar Robert Veryk tokom rutinskog
snimanja neba Pan-STARRS 1 teleskopom opservatorije Haleakala na Havajima-
zanimljiva podudarnost, također 19.10, ali 2017). Taj objekt, koji je
projurio vrlo blizu Sunca, unutar orbite Merkura, brzinom od 38.3km/sekundi
(daleko od Sunca 26.33 km/sekundi-što znači da prijeđe 5.5 udaljenosti
Sunce-Zemlja u godini) i pod velikim kutem u odnosu na ravninu ostalih
planeta, je bio premali za snimanje ikakvih slika koje ne bi bile samo pikselizirana
točka:

(credit: William Herschel Telescope on 28 October, točka je Oumuamua,
linije su zvijezde, pomaknute kako se teleskop gibao da slijedi Oumuamua).
ali fotometrijom je ustanovljeno da mu se sjaj mijenja kako rotira oko svoje
osi, i da je 10 puta dulji nego širi.

Pri takvom približavanju Suncu kometa bi vrlo vjerojatno isparila ili bar dobila vidljiv rep,
ali ovdje to nije bio slučaj, pa se nagađalo da se radi o neaktivnoj jezgri kometa koja
je izbačena iz orbite oko neke druge zvijezde nakon isparavanja svega što je moglo ispariti,
ili kao asteroid iz oblaka asteroida oko neke druge zvijezde. Birajte, mogućnosti su ograničene
samo vašom maštom.

Kad je naknadno ustanovljeno, prateći orbitu nakon prolaza pored Sunca,
da je objekt ubrzao više nego što bi to proizlazilo iz same gravitacije,
postalo je jasno da jest isparavao, pa su ga ti plinovi dodatno ubrzali.
Ili, jasno (teoretičarima zavjere), da su "mali zeleni" jednostavno uključili
motore i fijuuu!, šibaj prema idućoj zvijezdi...za desetak tisuća godina.
Tada je to postala prva međuzvjezdana kometa 1I/2017 U1 Ouamamua, gdje "I"
znači "interstellar" (ali ima i vrlo dobro argumentiranih kritičnih ocjena takvog zaključka,
kao npr. not a comet! . Neki
su sugerirali ime Rama, očito su čitali Clarkeovo "Rendezvous with Rama", gdje je (1973!)
opisao sličan slučaj, kad je svemirski brod nađen kako juri kroz sunčev sustav, baš kao
Oumuamua. Čini mi se da je
Clarke, kako je to on već znao, napisao stvarno relističan SF tekst. Smjestio
ga je u 2131, očito smo malo ubrzali vrijeme događanja!

Kako astronomi znaju da to nisu obične komete, koje su gravitacijski vezane
uz Sunce? Prvi znak je njihova brzina. Učili ste o prvoj, drugoj i trećoj
kozmičkoj brzini: prvu tijelo mora imati da kruži oko Zemlje, ta je 7.9
km/sekundi, druga je brzina koju tijelo mora imati da pobjegne od
gravitacijskog utjecaja Zemlje, ta je 11.2 km/sekundi, a treća je ona koja
je potrebna da tijelo pobjegne od gravitacijskog utjecaja Sunca, 42.1
km/sekundi.

Drugi uvjet je kut nagiba u odnosu na ravninu u kojoj se gibaju ostale planete:
gravitacijske smetnje unešene unutar orbite planeta mogu objasniti izbacivanje
nekog objekta van te ravnine i njegov povratak pod velikim kutem, ali ne
tako velikim brzinama-jednostavno bi izletio u međuzvjezdani prostor-to se
i događa, komete iz našeg sustava također postaju međuzvjezdani putnici i
posjećuju druge zvijezde.

Komete su zanimljivije od svemirskog kamenja jer izbacuju plinove kad prolaze blizu
Sunca, pa iz spektra možemo doznati sastav izbačenog materijala. To je i osnovni
razlog zašto možemo sa dobrom dozom sigurnosti reći za neke objekte da nisu
svemirski brodovi, nego "samo" komete.

Pročitao sam tko je taj Boris Gennadij, amater-astronom, i priča je postala još
zanimljivija i ispreplela se s dobro mi poznatom lokacijom: čovjek je tehničar
na krimskoj opservatoriji gdje je i dalje u upotrebi teleskop s mog davnog posla,
Opservatorije Babelsberg u Potsdamu, koji su Sovjeti na ime reparacija
uzeli na Krim 1945. On sam ne radi profesionalnu astronomiju, ali gradi
teleskope i njima traži komete sa svoje privatne opservatorije. Do sada ih
je našao 7, i nekoliko drugoh manjih objekata bliskih Zemlji (u biti svemirsko
kamenje). Dio Krima gdje živi i radi je očito pogodan za to, jer treba vam
tamno nebo. Zavidim mu, ja zvijezde mogu obično vidjeti samo na snimkama
na ekranu monitora.

Čak i uz dobro nebo, bez bar 60 i nešto centimetarskog teleskopa nećete vidjeti
ove komete, preslabe su. Ali ima dovoljno drugih vidljivih, potražite na stranici
komete na nebu ili nekoj sličnoj.

ps. dodatak 31.10.19: kako se kometa približava Suncu, sve više materijala izlijeće. Jučer su objavili mjerenje
vode u spektru-to nije ništa neuobičajenog za komete oko Sunca, ali sada imamo i prvu direktnu provjeru
da voda nastaje i u drugim sličnim sustavima i da preživljava međuzvjezdani let. Dobro za znati.

- 13:15 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 24.10.2019.

Naivni Orwell

Za trening hrvatskog čitam (umjesto novina, jer sve novine je Krleža napisao pred skoro sto godina i
ne treba više, pročitate "Na kraju pameti" i kao da ste pročitali današnje novine, sadržajno a bogmeš
i jezički. Današnja piskarala kao da se na cajkama ili u crkvi uče a ne u školi), kad mi ponestane
starijih knjiga, noviju literaturu. Nađe se svega i svačega na internetu, pa biraj.

Naišao sam tako na "CANZONE DI GUERRA - nove davorije" Daše Drndić.

Znala je gospođa pisati. I čitati, očito. I ostala svježa, iako je pisala o starijim temama. Poučno štivo,
preporučam domoljubima i onima koji to baš i nisu. Domobranima i raznoraznim padobrancima svakako!

"A Veliki Brat još je tu. On se multiplicira u bezbroj Male Braće koja se kriju u nevidljivim bazama
informacija odakle nadziru sve što činimo. Mala Braća svuda nas prate. Dok stojimo pred kasom u
samoposluzi, čak, skeniraju naša lica i na osnovu onoga što kupujemo, zaključuju kakvi smo:
jedemo li skupu ili jeftinu hranu, masnu ili nemasnu, jesmo li dijabetičari, imamo li ljubimce,
koliko nas ljudi okružuje, pozivamo li goste, idemo li u goste, koliko često, kakve filmove
gledamo, s kim (karte se sve češće kupuju preko kompjutera), koliki su nam prihodi, kamo
nam idu rashodi. Orwell je danas naivno štivo."

Da, stvarno naivno.

Pojeftinila genetska analiza, pa samo čekam da netko potraži gen za kupovanje slatkih
malih lijepo upakiranih čokoladica...

Pojest će ju (dobro) skrivena princeza:

Ovi su navodno došli na škoj iz nekoga drugoga kraja, migranti!:

Starosjedioci znaju što će s takvima...

- 13:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 17.10.2019.

Pod drugim nebom

Norman Davies, čiju povijest Evrope ste vjerojatno vidjeli kao podebelu
2 kg knjižurinu, ili na njoj istrenirali mišiće tokom čitanja, napisao je
mnogo knjiga. Toliko da je u pisanju došao do samih granica onog o čemu
povjesničari obično pišu. Pa je napisao "Pod drugim nebom: globalno putovanje
kroz povijest" (moj prijevod, u originalu je "Beneath another sky: a global
journey into history". Ja sam čitao poljski prijevod pod naslovom "Na krańce
świata, podróż historyka przez historię". Ne nalazim hrvatsko izdanje, ispravite
me molim ako netko zna).

Poznati povjesničar je davao seriju predavanja na liniji koja ga je vodila
preko rjeđe posjećivanih područja, pa se pozabavio njihovom povijesti. Pri
tome je i čitaoca uputio u neke malo poznate - iako nimalo tajne -
činjenice iz starije i moderne povijesti. Upravo ova druga komponenta ovog
opsežnog, 800 straničnog djela, je najbolji dio priče. Morali bi se poprilično
naklikati internetom da pronađete podatke koje je Davies ispisao, a za
dobiti kakav-takav pregled nad njima morali biste poprilično godina studirati
povijest.

Knjiga nije monumentalno, iscrpno djelo kao "Evropa", ali je mnogo iscrpnija
i smislenija nego ono što možete naći u Lonely Planet ili sličnim publikacijama
kad idete na daleko putovanje. Ili u lokalnim povijesnim reklamnim napisima koji
su vjerodostojni koliko i izdanja povijesnog odjela manje ili više irelevantnog
hrvatskog sveučilišta ili samizdat ćaknutih samozvanih (ili čak akademskih)
povjesničara ili predsjednika banana republika.

Popis poglavlja odaje putanju na kojoj je Davies držao predavanja tokom svog
putovanja oko svijeta: Baku, Emirati, Delhi, Malezija, Singapur, Mauricijus,
Tasmanija, Novi Zeland, Tahiti, Teksas, Manhattan, Madera, Frankfurt. Među tim
poglavljima je još par u kojima daje širi kontekst, kao "Evropska povijest za
izvoz", "Oriens", "Trans-atlantik" i "FRA" o avio-katastrofama.

Posebno su mi bili zanimljivi dijelovi o Teksasu i Manhattanu, s pravom ih
je postavio uz Mauricijus i Tahiti, toliko su zapravo egzotični. Šteta da
nam o tom dijelu povijesti više ne pričaju, gubimo vrijeme na popis nebitnih
kraljeva, a mogli bi djecu naučiti nešto zanimljivog.

Ako ste zainteresirani za opću povijest, a ne brojanje krvnih zrnaca ili
anti- ili pro-fašističke pisarije koje nam obično serviraju kao "Povijest",
preporučam. Autor piše zanimljivo i nećete pola teksta prespavati.

- 13:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 05.10.2019.

Bodulija

Dolazak u "malu zemlju za veliki odmor" nije uvijek jednostavan. Nekad sam
to radio autom, ali već dulje vrijeme uglavnom avionom, pa ovisim o povoljnim
cijenama karata. U ljeto, Split (Resnik) je često najpovoljniji-ove godine
sam ostao ugodno iznenađen novim izgledom te zračne luke.

Ako doletite na Resnik kasno navečer, najsmislenije je ostati na noć u
Trogiru. Za mene je to najugodnija prolazna destinacija, taman za večeru
i laganu šetnju nakon nje, i doručak i jutarnju kavu prije polaska dalje.

Ugodno je prenoćiti na čiovskoj strani (jesan ja bodul ili nisan!) i spustiti se na kavu
do grada, koji je klasika:

Kad se ima "svoj" otok, često se zanemaruje druge. Kad se jednom dođe
doma, nema se želje micati dalje. Dakle, ako se želi vidjeti i nešto
drugog, najbolje je to napraviti na početku. Ovaj puta, ideja je bila
baciti pogled na najudaljenije otoke: Lastovo, Korčulu.

Tokom sezone, ugodan način premiještanja na moru je brodicom, pa smo
od Trogira do Splita prošli brodom, i dalje do Lastova katamaranom.

U dvadesetak godina otkad sam bio tamo, Lastovo se nije promijenilo.

Meni se to sviđa:

Isto važi za Skrivenu Luku-koja mi se čini još skrivenija. Možda jer smo
došli brdskom stazom iz Lastova:

Bio je tek početak rujna, a bili smo jedini turisti bez brodice, u podne
lijepog ponedjeljka bili smo jedini kupači!

Kava mi je nešto željela reći?

Brod do Vele Luke i autobusom preko cijelog otoka. Vrijedi proći tih
42 km, dobije se dobar uvid u život na otoku. Obradovalo me što sam vidio da
je u Blatu i okolnim mjestima u unutrašnjosti otoka gužva, mjesta su živa,
aktivna, polja i vinogradi obrađeni...radišni ljudi, ne žive samo od turizma,
nadam se da dobro mogu živjeti od svog rada, zaslužili su!

Korčula, daleka i nimalo sama, puna je bila turista raznijeh masti. Ugodna za
provesti noć i dan, prošetati i malo se nadisati velosvjetskog zraka. Gužva
skoro dubrovačkog tipa, ne treba više reklamirati ovaj grad, veća gužva bi ga
uništila!

Brodicom smo se vratili do Splita. Linija Dubrovnik-Korčula-Hvar-Bol na
Braču-Split se čini i te kako isplativa, čak i van špice sezone.

Jedna stvar koja mi se čini nevjerojatnom je da se u Lijepoj Njihovoj
ne da s Južnog na Sjeverni Jadran. Treba preko davnih vladara, Italije. Očito
su naši velmože oštro podijelili zaradu s Jadrana među sobom, pa je npr. između
Splita i Zadra crna rupa, osim ako imate svoju jahtu. Nitko mi ne može reći
da bi održavanje brodske linije Rijeka-Dubrovnik bar tokom sezone bilo
neisplativo, ne vjerujem! Ili bar Zadar-Split. Svim vlastodršcima, osim ovim
našim domaćim lopovima, se to i te kako činilo isplativim čak i
parobrodom-paradoksalno je da se to moglo za moga pradida i dida koristiti, a
ja malo morgen! Ako je Jadroliniji premalo zarade i ne mogu državu uvjeriti da
je to potpuno neisplativa linija i država im ne želi dati debeloguznu
dotaciju kao za druge otoke, dajte to norvežanima ili marokancima, kinezima
ili marsijancima u koncesiju, dovest će oni svoje brodove i radnike, isplatit
će im se sigurno.

- 13:28 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 01.10.2019.

Preobrazba

U što god da će se preobraziti (zna netko? Neka podijeli sa mnom, ja ne znam), teško da će biti ovoliko lijepa:

Nema tog estetskog kirurga koji bi ju ljepše složio, mogao bi joj jedino pačja usta napraviti, kakva
vidite kod mnoge wannabe-celebrity i sise do nosa. Ali staro pravilo da je elegancija u manje, a ne
više, i dalje drži!

ps. zahvaljujem gogoo, i za nas amatere dodajem ilustracije, koje sam uzeo sa
plantea.hr:
Noćni leptir Hyles euphorbiae:

Obična mlječika:

Nisam znao da je ta naizgled bezlična biljka tako otrovna!

- 11:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	listopad, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (7)
Ožujak 2023 (6)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (4)
Studeni 2022 (6)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (5)
Srpanj 2022 (3)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (4)
Ožujak 2022 (9)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (9)
Prosinac 2021 (7)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)

Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org

personal pages