Pregled posta

Međuzvjezdani posjetioci

Svemirski teleskop Hubble nedavno je dodao drugi međuzvjezdani objekt
na listu takvih "gostiju" u Sunčevom sustavu. Kometa 2I/Borisov, otkrivena
od strane amatera-astronoma Gennadija Borisova 30.08.2019, se pokazala
biti međuzvjezdani objekt, tj. takav koji nije gravitacijski vezan na
orbitu oko Sunca. 19.10.209 Hubble ga je snimio:

(credits: taken on 12 October 2019 with the UVIS F350LP channel of Wide Field
Camera 3 aboard the Hubble Space Telescope.) Izgleda kao obična kometa,
ali orbita ukazuje da nije-izdignuta je iznad ravnine sunčeva sustava, što je, uz
brzinu od 43 km/sekundi moguće samo za objekt koji je stigao sa neke druge
zvijezde. Međuzvjezdana brzina kad je daleko od Sunca, mu je oko
32.2 km/sekundi, prijeđe 6.8 udaljenosti Sunce-Zemlja u godini.

O prvom takvom objektu ste vjerojatno čuli, Oumuamua (na havajskom to
znači, "izviđač"), kojeg je otkrio astrofizičar Robert Veryk tokom rutinskog
snimanja neba Pan-STARRS 1 teleskopom opservatorije Haleakala na Havajima-
zanimljiva podudarnost, također 19.10, ali 2017). Taj objekt, koji je
projurio vrlo blizu Sunca, unutar orbite Merkura, brzinom od 38.3km/sekundi
(daleko od Sunca 26.33 km/sekundi-što znači da prijeđe 5.5 udaljenosti
Sunce-Zemlja u godini) i pod velikim kutem u odnosu na ravninu ostalih
planeta, je bio premali za snimanje ikakvih slika koje ne bi bile samo pikselizirana
točka:

(credit: William Herschel Telescope on 28 October, točka je Oumuamua,
linije su zvijezde, pomaknute kako se teleskop gibao da slijedi Oumuamua).
ali fotometrijom je ustanovljeno da mu se sjaj mijenja kako rotira oko svoje
osi, i da je 10 puta dulji nego širi.

Pri takvom približavanju Suncu kometa bi vrlo vjerojatno isparila ili bar dobila vidljiv rep,
ali ovdje to nije bio slučaj, pa se nagađalo da se radi o neaktivnoj jezgri kometa koja
je izbačena iz orbite oko neke druge zvijezde nakon isparavanja svega što je moglo ispariti,
ili kao asteroid iz oblaka asteroida oko neke druge zvijezde. Birajte, mogućnosti su ograničene
samo vašom maštom.

Kad je naknadno ustanovljeno, prateći orbitu nakon prolaza pored Sunca,
da je objekt ubrzao više nego što bi to proizlazilo iz same gravitacije,
postalo je jasno da jest isparavao, pa su ga ti plinovi dodatno ubrzali.
Ili, jasno (teoretičarima zavjere), da su "mali zeleni" jednostavno uključili
motore i fijuuu!, šibaj prema idućoj zvijezdi...za desetak tisuća godina.
Tada je to postala prva međuzvjezdana kometa 1I/2017 U1 Ouamamua, gdje "I"
znači "interstellar" (ali ima i vrlo dobro argumentiranih kritičnih ocjena takvog zaključka,
kao npr. not a comet! . Neki
su sugerirali ime Rama, očito su čitali Clarkeovo "Rendezvous with Rama", gdje je (1973!)
opisao sličan slučaj, kad je svemirski brod nađen kako juri kroz sunčev sustav, baš kao
Oumuamua. Čini mi se da je
Clarke, kako je to on već znao, napisao stvarno relističan SF tekst. Smjestio
ga je u 2131, očito smo malo ubrzali vrijeme događanja!

Kako astronomi znaju da to nisu obične komete, koje su gravitacijski vezane
uz Sunce? Prvi znak je njihova brzina. Učili ste o prvoj, drugoj i trećoj
kozmičkoj brzini: prvu tijelo mora imati da kruži oko Zemlje, ta je 7.9
km/sekundi, druga je brzina koju tijelo mora imati da pobjegne od
gravitacijskog utjecaja Zemlje, ta je 11.2 km/sekundi, a treća je ona koja
je potrebna da tijelo pobjegne od gravitacijskog utjecaja Sunca, 42.1
km/sekundi.

Drugi uvjet je kut nagiba u odnosu na ravninu u kojoj se gibaju ostale planete:
gravitacijske smetnje unešene unutar orbite planeta mogu objasniti izbacivanje
nekog objekta van te ravnine i njegov povratak pod velikim kutem, ali ne
tako velikim brzinama-jednostavno bi izletio u međuzvjezdani prostor-to se
i događa, komete iz našeg sustava također postaju međuzvjezdani putnici i
posjećuju druge zvijezde.

Komete su zanimljivije od svemirskog kamenja jer izbacuju plinove kad prolaze blizu
Sunca, pa iz spektra možemo doznati sastav izbačenog materijala. To je i osnovni
razlog zašto možemo sa dobrom dozom sigurnosti reći za neke objekte da nisu
svemirski brodovi, nego "samo" komete.

Pročitao sam tko je taj Boris Gennadij, amater-astronom, i priča je postala još
zanimljivija i ispreplela se s dobro mi poznatom lokacijom: čovjek je tehničar
na krimskoj opservatoriji gdje je i dalje u upotrebi teleskop s mog davnog posla,
Opservatorije Babelsberg u Potsdamu, koji su Sovjeti na ime reparacija
uzeli na Krim 1945. On sam ne radi profesionalnu astronomiju, ali gradi
teleskope i njima traži komete sa svoje privatne opservatorije. Do sada ih
je našao 7, i nekoliko drugoh manjih objekata bliskih Zemlji (u biti svemirsko
kamenje). Dio Krima gdje živi i radi je očito pogodan za to, jer treba vam
tamno nebo. Zavidim mu, ja zvijezde mogu obično vidjeti samo na snimkama
na ekranu monitora.

Čak i uz dobro nebo, bez bar 60 i nešto centimetarskog teleskopa nećete vidjeti
ove komete, preslabe su. Ali ima dovoljno drugih vidljivih, potražite na stranici
komete na nebu ili nekoj sličnoj.

ps. dodatak 31.10.19: kako se kometa približava Suncu, sve više materijala izlijeće. Jučer su objavili mjerenje
vode u spektru-to nije ništa neuobičajenog za komete oko Sunca, ali sada imamo i prvu direktnu provjeru
da voda nastaje i u drugim sličnim sustavima i da preživljava međuzvjezdani let. Dobro za znati.


Post je objavljen 28.10.2019. u 13:15 sati.