AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 22.02.2026.
MINISTAR OBRANE RH POSJETITI ĆE IZRAEL
OBRAMBENA INDUSTRIJA I TEHNIČKA SURADNJA
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić biti će od 22. do 25. veljače 2026. u službenom posjetu Državi Izrael.
S ministrom obrane Države Izrael Israelom Katzom ministar Anušić razgovarati će 23. veljače, u izraelskom ministarstvu obrane u Tel Avivu.
Tijekom službenog posjeta, ministar Anušić održat će sastanke s predstavnicima tvrtki izraelske obrambene industrije te predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku suradnju (SIBAT).
Hrvatski ministar obići će i Memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu.( Izvor: Ministarstvo obrane RH , mzz)
ČETIRI GODINE RATA UKRAJINE PROTIV RUSIJE
NAJRAZORNIJI SUKOB U EUROPI OD DRUGOG SVJETSKOG RATA
Dana 24. veljače 2022. započeo je napad ruske vojske na Ukrajinu. Četvrta godišnjica rata je za dva dana. Prenosim tim povodom tekst AP news objavljen 22. veljače. (mzz)
„Kada je ruska invazija na Ukrajinu prošli mjesec trajala 1418. dan, službeno je premašila povijesnu prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam desetljeća stigla sve do Berlina u onome što je nazvala Velikim domovinskim ratom, ruska četverogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjeda još uvijek se bori da u potpunosti zauzme istočno industrijsko srce Ukrajine. Nakon što Moskva nije uspjela zauzeti glavni grad Kijev i uspostaviti marionetsku vladu u veljači 2022., sukob se pretvorio u rovovski rat s ogromnim gubitkom. Prema nekim procjenama, gotovo 2 milijuna vojnika je poginulo, ranjeno ili nestalo na obje strane u najrazornijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20% ukrajinskog teritorija od ilegalne aneksije Krima 2014. godine, ali njezini uspjesi nakon invazije 24. veljače 2022. bili su spori. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ovog je mjeseca usporedio napredovanje Moskve s "brzinom vrtnog puža".
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomaknule samo oko 50 kilometara u Donjecku regiju na istoku Ukrajine u žestokoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Unatoč sporom tempu i visokim troškovima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je svoje maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, rekavši da Kijev mora povući svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva ilegalno anektirala; Doneck, Luhansk, Zaporižje i Herson. Osim njih, Rusija je 2014. godine ilegalno anektirala Krim, ali nikada ga nije u potpunosti zauzela.
Više je puta Putin mahao svojim nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da pojača vojnu potporu Kijevu.
POZICIJSKO RATOVANJE
Borbe, koje su u početku uključivale brze pokrete velikog broja vojnika i tenkova u ruskom uvodnom blitz napadu i ukrajinskoj protuofenzivi u jesen 2022., pretvorile su se u krvavo pozicijsko ratovanje duž 1200 kilometara duge linije fronta.
Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu procijenio je ruske vojne žrtve na 1,2 milijuna, uključujući 325 000 poginulih. Gubitke ukrajinskih vojnika procijenio je na do 600 000, uključujući do 140 000 poginulih.
„Rusija je pretrpjela najveću stopu žrtava od bilo koje velike sile u bilo kojem ratu od Drugog svjetskog rata, a njezina vojska loše se pokazala, s povijesno sporim napredovanjem i malo novog teritorija koji bi pokazao njezine napore u posljednje dvije godine“, navodi se, napominjući da su ruske trupe napredovale u prosjeku 70 metara dnevno u dvije godine kako bi zauzele prometno središte Pokrovsk .
DRONOVI IMAJU ODLUČUJUĆU ULOGU
Po prvi put u vojnoj povijesti, dronovi igraju odlučujuću ulogu, što praktički onemogućuje bilo kojoj strani tajno gomilanje značajnog broja vojnika.
Od početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila prednost Moskve u vatrenoj moći i zaustavila njezin napredak, ali Rusija je drastično proširila operacije dronova i uvela dronove većeg dometa s optičkim vlaknima kako bi izbjegla elektroničko ometanje. Proširili su zonu pogibelji na 50 kilometara (oko 30 milja) od fronte, ostavljajući teren zapetljanim u nitima vlakana.
Kombinacija visokotehnoloških dronova i rovovskih borbi u stilu Prvog svjetskog rata dovela je do toga da male skupine pješaka - često samo dva ili tri vojnika - pokušavaju infiltrirati neprijateljske položaje u gradove sravnjene s zemljom ruskim teškim topništvom i jedriličarskim bombama. Prijevoz zaliha i evakuacija ranjenika veliki je izazov jer dronovi ciljaju rute opskrbe.
Napadi s velikog dometa
Ukrajinski dužnosnici opisali su ovu zimu kao najizazovniju u ratu. Rusija je eksponencijalno povećala svoje napade na energetski sustav zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu gdje je opskrba strujom mnogima prekinuta na nekoliko sati dnevno usred jake hladnoće.
Rusija je također sve više ciljala dalekovode s ciljem zaustavljanja prijenosa energije i podjele ukrajinske elektroenergetske mreže na izolirane otoke, povećavajući pritisak na mrežu.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druga energetska postrojenja duboko u Rusiji, s ciljem iscrpljivanja izvoznih prihoda Moskve.
Njegovi dronovi i rakete potopili su nekoliko ruskih ratnih brodova u Crnom moru, prisiljavajući Moskvu da premjesti svoju flotu s Krima pod ruskom okupacijom u Novorossijsk. A u smjelom napadu kodnog naziva "Paukova mreža", Ukrajina je u lipnju 2025.koristila dronove iz kamiona kako bi napala nekoliko zračnih baza diljem Rusije u kojima se nalaze bombarderi dugog dometa, što je bio ponižavajući udarac Kremlju.
SUKOBLJENI ZAHTIJEVI
Američki predsjednik Donald Trump, koji je nekoć obećao da će rat završiti u jednom danu, zalagao se za prekid borbi, ali posrednički napori naišli su na oštro suprotstavljene zahtjeve.
Putin želi da Ukrajina povuče svoje trupe iz dijela Donjecke regije koji još uvijek kontrolira, odustane od pridruživanja NATO-u, smanji svoju vojsku i dodijeli službeni status ruskom jeziku, među ostalim zahtjevima koje je Ukrajina odbila.
Rusija je ostavila otvorena vrata za potencijalno članstvo Kijeva u Europskoj uniji, ali je čvrsto isključila mogućnost slanja bilo kakvih europskih mirovnih snaga u Ukrajinu kao dio sporazuma.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi primirje duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje, zahtijevajući sveobuhvatni mirovni sporazum.
„Teritorijalno pitanje je važno Kremlju, ali rat ima ambiciozniji cilj: stvoriti Ukrajinu koja bi bila u potpunosti unutar ruske sfere utjecaja i koju Moskva ne bi doživljavala kao 'antirusku'“, primijetila je Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Euroasia Centra.
Ukrajina i njezini saveznici optužuju Putina da odugovlači pregovore dok istovremeno osvaja sve više teritorija. Kremlj optužuje Kijev i njegove europske pristaše da pokušavaju potkopati okvirni sporazum koji su Trump i Putin postigli na summitu na Aljasci. Summit je bio 15. kolovoza 2025.
Iako su se držali svojih stajališta, Putin i Zelenski pohvalili su američko posredovanje i pokušali se dodvoriti Trumpovoj naklonosti.
Nakon katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući prije godinu dana, Zelenski je zauzeo praktičniji pregovarački stav, naglašavajući dobru volju Ukrajine.
Nakon što je Trump pozvao na predsjedničke izbore u Ukrajini, Zelenski je signalizirao spremnost za njih iako su zabranjeni izvanrednim stanjem. Izbori bi se mogli povezati s referendumom o mirovnom sporazumu, rekao je, ali je inzistirao da je glasovanje moguće tek nakon što se uspostavi primirje i Ukrajina dobije sigurnosna jamstva od SAD-a i drugih saveznika.
ZELENSKI – PUTIN - TRUMP
Zelenski je rekao da je Bijela kuća postavila rok za završetak rata u lipnju i da će vjerojatno vršiti pritisak na obje strane da ga se pridržavaju. No, čak i dok se Trump čini željnim mirovnog sporazuma prije američkih međuizbora, izazovi ostaju.
S obzirom na to da Putin inzistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to isključuje, brzi dogovor čini se malo vjerojatnim. Zelenski je također izrazio skepticizam prema kompromisnom američkom prijedlogu da se istočna regija pretvori u slobodnu ekonomsku zonu.
Kremlj očekuje da će njegovi napadi na kraju prisiliti Kijev da prihvati uvjete Moskve. Ukrajina se nada da može izdržati dok Trump ne izgubi strpljenje i ne poveća sankcije Rusiji, prisiljavajući Putina da zaustavi svoju agresiju. No, čini se da Trump često gubi strpljenje sa Zelenskim.
Rat i zapadne sankcije sve su više opterećivale rusko gospodarstvo. Rast se usporio gotovo do zastoja zbog stalne inflacije i nedostatka radne snage. Najnovije američke sankcije na ruski izvoz nafte dodatno su pogoršale situaciju.
No čak i uz ekonomske izazove, ruske obrambene tvornice povećale su proizvodnju oružja, a vlada je zaštitila ključne društvene skupine poput vojnika i industrijskih radnika od teškoća.
„Njegovo gospodarstvo je siromašnije, manje učinkovito i manje obećavajuće nego što bi inače moglo biti“, napisao je Richard Connolly iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi. „Ali i dalje je sposobno održati rat. Njegove elite više ovise o režimu, a ne manje. Njegov politički sustav izoliran je od prenošenja ekonomskog nezadovoljstva u pritisak za promjenu režima.“ (AP news, mzz )
U ZAGREBU ODRŽAN PROSVJED PROTIV MEGA FARMI PILIĆA
APOKALIPSA DOLAZI S DVA INVESTITORA
Stanovnici Sisačko moslavačke županije koja se nalazi u središnjem dijelu Hrvatske, obuhvaćajući donje dijelove tokova rijeka Kupe, Save, Odre i Une, smještena teritorijalno jugoistočno od Zagreba i Zagrebačke županije, a na jugozapadu i jugu graniči s Bosnom i Hercegovinom, dovedeni su u situaciju da prosvjedima u posljednje dvije godine brane svoje ljudsko pravo na zdravlje, kvalitetu života, svoj okoliš i prirodu u kojoj žive.
Netko politički moćan u Hrvatskoj dao je „ mig“, što će reći verbalni pristanak za projekat dvojici ukrajinskih investitora Andrei Matiuhki i Juraju Kosiuku- koji se, nema sumnje poznaju, da grade mega farmu pilića na lokacijama, Lekenik, Popovača, Velika Ludina, Sunja, Petrinja, Martinska Ves, Letovanić i Ivanić Grad. Jer dvadeset objekata koji čine farmu od valionice – do klaonice i proizvodnje hrane, dvadeset lokacija po cijeloj županiji, to nije farma, to je mega farma. Predviđen je kapacitet od 88 milijuna pilića godišnje i do 150 tisuća tona ukupne proizvodnje piletine godišnje.
I zbog te gradnje, koja nema opravdanje ni u prostornim planovima županije , kao ni u planovima zaštite od utjecaja na okoliš, je nekoliko tisuća građana Sisačko moslavačke županije 21. veljače prosvjedovalo u Zagrebu. Oni ne žele u svojoj županiji mega farme piletine jer će „ upravo ta investicija, otjerati iz županije sve druge investitore“ rečeno je na prosvjedu. „Europska unija štiti okoliš, a ovim se projektom naš okoliš uništava. To nećemo dopustiti“
APOKALIPSA U SISAČKO MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
Snježana Sužnjević Vago iz civilne udruge „ Sišćani ne žele biti smetlišćani“ istakla je da nakon svih apokalipsi, što je sinonim za veliku katastrofu, koje su u 35 godina opustošile Sisak i županiju, od pretvorbe i privatizacije u kojoj je izgubljeno 20 tisuća radnih mjesta, potresa 2020., sada je tu apokalipsa investitora koja će uništiti cijelu županiju. Prema riječima govornice toj se apokalipsi pridružuju i državne institucije Ministarstva zaštite okoliša koje su prihvatile sve loše studije, jer su klaonice i bioplinsko postrojenje dobili prolaznu ocjenu. Govornica Sužnjević Vago je upitala- zašto nitko ne nadgleda što se događa u Županiji, gdje je Državni inspektorat da vidi što strani investitori rade – te i inspektorat kojeg nema na terenu nazvala četvrtom apokalipsom za Siščane.
Dubravka Hrvoj iz Ludine istakla je da je u Okoli plinsko postrojenje, koje je još 1978. bilo peto po veličini u svijetu i da tu nikakva farma ne može biti. Da projekt nije razvojni vidi se i po tome da investitori nemaju projekat otpadnih voda“ – rekla je . Govornica je rekla da bi „Ministarstvo poljoprivrede, koje 30 godina baulja moglo omogućiti da se pokrene proizvodnja piletine na tradicionalan način, a nikako ovo.“
Sven Dorotić iz Lekenika gdje su predviđene dvije farme svaka s 12 peradarnika, a svaki peradarnik sa 50 400 pilića po ciklusu, rekao je da u Letovaniću, selu poznatom iz narodne pjesme investitori namjeravaju graditi objekt za smještaj 800 radnika . A selo ima 400 stanovnika. Ukazao je i na to da investitori stalno mijenjaju brojke . Rekao je i da su prije dvije i pol godine krenuli u borbu protiv ovoga i da su poslali dopis na 18 adresa, ali da jako dugo nisu dobili nikakav odgovor. „ Ovo nećemo dopustiti da se gradi. Nećemo dopustiti da ovi investitori unište našu županiju i učine je smetlištem“- istakao je.
MEGA ZLO
Luka Oman predsjednik Udruge prijatelji životinja rekao je da su imali prije početka prosvjeda sastanak sa ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem. „Ministar nam nije mogao dati nikakav odgovor, ali je rekao da će naše zahtjeve predati premijeru Plenkoviću „ – rekao je Luka Oman.
Oman je Mega farme nazvao „mega zlo „ Predsjednik Udruge Prijatelji životinja Oman rekao „Ovaj razorni projekat ne žele druge države, te da se ne čuje i ne sluša – od strane Vlade- volja stanovništva koje od samog početka kada su informacije o projektu došle do građana Siska i okolice, ističu da ga ne žele ni pod kojim uvjetima. Pod izrazom „ razvojni“ planirani su zahvati golemih razmjera uz ozbiljne prijetnje poremećaja okoliša, zdravlja ljudi, te je upitna budućnost cijele hrvatske regije. Projekti se prikazuju kao investicija, ali njihova bi realizacija ugasila 250 domaćih gospodarstava u cijeloj Hrvatskoj. Ekološki uzgoj jabuka u Sisačko moslavačkoj županiji postao bi nemoguć. Investitori bi izvozili svoje piliće, županiji bi ostala ugašena ekonomija i reputacija europskog smetlišta. Građani ne žele ovaj kataklizmički prosvjed, a to su do sada već izrazili peticijama i prosvjedima na lokalnoj razini „
Luka Oman najavio je novi prosvjed za 25. travanj 2026. koji će se održati u Ssisku.
Margareta Zouhar Zec
subota, 21.02.2026.
BLOG.HR SE ZATVARA
KRAJ 1. OŽUJKA
Blog.hr se zatvara te prestaje s radom 1. ožujka 2026.
Do zatvaranja bloga objaviti ću, prema mom interesu, o događajima s područja vanjske politike još nekoliko tekstova. A možda ću napisati i neki autorski tekst. To nikada ne znam unaprijed. To radim po inerciji.
Veliki niz godina sam pisala po novinarskim pravilima na blogu.hr koji sam pri otvaranju nazvala AgroPolitika. Otvorila sam ga s idejom da pišem samo o poljoprivredi .
Moje pisanje u redakcijama gdje sam surađivala se odvijalo za mene na ne baš uvijek povoljan način. A vrijeme je brzo prolazilo. Onda sam se okrenula samo pisanju na blogu.hr . S obzirom da ima i akademsku diplomu politologa i prvostupnice novinarstva osjećala sam se slobodno i kompetentno a blog mi je dao tu mogućnost , da sama sebi budem urednica, biram teme, uređujem tekstove i opremam ih. A onda ih i objavljujem na internetu. Ono što je na internetu može se čitati u svakom kutku svijeta.
Imala sam i strast za pisanje autorskih tekstova.
Ono što je zanimalo mene, pred postavljala sam da zanima i one koji čitaju blog.hr
Čitalačku publiku sam nalazila na način da sam, onima o kojima sam pisala slala link mog bloga i upućivala ih da se informiraju.
Nakon što sam na području poljoprivrede teško dolazila do odgovore koje sam tražila od nadležnih osoba, proširila sam moj interes praćenja događaja na unutarnju politiku, politiku Europske unije, a onda i na vanjsku politiku.
Rezultat mog rada na blogu.hr je taj što sam jako dobro naučila služiti se internetom i istraživati informacije po internetu. Internet je kao i svaki drugi posao, morate raditi da biste ga upoznali, savladati i dobili zadovoljavajuće informacije.
Danas znam lako i brzo doći do svake informacije koja mi doslovno padne napamet. Kada novinar radi u redakciji nema vremena istraživati po internetu, jer ima redakcijske rokove za objavu teksta . Na mene se to nije odnosilo.
Hvala blogu.hr na velikom iskustvu koje sam stekla pišući na toj platformi.
Hvala administraciji bloga na strpljivosti i korektnoj suradnji.
Margareta Zouhar Zec
petak, 20.02.2026.
UJEDINJENI NARODI SUOČENI SA FINANCIJSKIM KOLAPSOM
PRORAČUNSKE DOPRINOSE UN-u ZA 2025.
PLATILA SAMO 151 ZEMLJA ČLANICA
Prema riječima glasnogovornika Ujedinjenih naroda Stephanea Dujarrica Sjedinjene Američke Države platile su otprilike 160 milijuna dolara na ime svojih dugovanja prema u UN- u. To su SAD uplatile nekoliko dana prije održavanja prvog sastanka Trumpovog Odbora za mir koji je 19. veljače održan u Wasingtonu. Uplata ide u redovni operativni proračun UN-a, piše Al Jazeera 20. veljače.
Trump je početkom svog drugog mandata rekao javnosti da neće financirati UN,a time je i administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa otvoreno dovela u pitanje svoju usmjerenost UN-u i smanjila novac namijenjen međuvladinoj organizaciji koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
Ipak, 19. veljače se činilo da Trump podržava financiranje UN-a, tijekom inauguralnog sastanka svog Odbora za mir u Washingtonu. Tada je rekao „Pomoći ćemo im financijski i pobrinut ćemo se da Ujedinjeni narodi budu održivi“, rekao je Trump. „I mislim da će na kraju ostvariti svoj potencijal. To će biti veliki dan.“ (Al Jazeera)
DUG PREMA UN-u IMAJU 43 ZEMLJE
PassBlue, jedna od Internet publikacija UN-a piše 3. veljače 2026. da se Sjedinjene Američke Države nalaze se na vrhu popisa zemalja uključenih u dugotrajne ratove i humanitarne krize koje nisu na vrijeme ili uopće nisu plaćale svoje procijenjene članarine u redovni operativni proračun Ujedinjenih naroda u posljednjih nekoliko godina. Neplaćanje ili kašnjenje u plaćanju uzrokovalo je toliko ozbiljan problem da je glavni tajnik Antonio Guterres nedavno izjavio da se 80 godina stara organizacija suočava s financijskim kolapsom.
Osim SAD-a, ni Mjanmar, zemlja s najmanje 12 milijuna ljudi koji se bore s akutnom glađu, Demokratska Republika Kongo, srednjo afrička zemlja koja vodi sektaški rat posljednjih 30 godina, zatim Libija, još jedna afrička zemlja koju su pobunjeničke skupine zauzele još 2011 godine nisu u potpunosti platile svoje godišnje, propisane članarine za osiguranje djelovanja UN-a. Samo 151 zemlja je u potpunosti platila svoje redovne proračunske doprinose UN-u za 2025. godinu, od ukupnog broja članica UN-a a to su 193 države.
Zaostale dugove imaju: Afganistan, Angola, Benin, Bolivija, Burkina Faso, Burundi, Zelenortski Otoci, Kambodža, Kamerun, Čad, Čile, Republika Kongo, Kuba, Sjeverna Koreja, Dominika, Ekvador, El Salvador, Gana, Grenada, Irak, Lesoto, Malavi, Mauritanija, Meksiko, Nikaragva, Niger, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Sao Tome i Principe, Salomonski Otoci, Južni Sudan, Surinam, Togo, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Venezuela i Jemen.
SAD UJEDINJENIM NARODIMA DUGUJE 4,5 MILIJARDE DOLARA
Samo SAD duguje 2,196 milijardi dolara, što uključuje 827 milijuna dolara zaostalih obveznih plaćanja u 2025. i 767 milijuna dolara za 2026. Za mirovne misije, SAD duguje 1,944 milijarde dolara u doprinosima te 528 milijuna dolara za aktivne misije i zatvorene misije. SAD je najveći donator redovnog proračuna UN-a i proračuna za mirovne misije, na temelju svog bogatstva.
Dodatnih 43,6 milijuna dolara procijenjenih doprinosa UN-ovim tribunalima također treba platiti od SAD-a. Prema riječima visokog dužnosnika UN-a koji je prošli tjedan informirao novinare o tom pitanju, SAD duguje ukupno oko 4,5 milijardi dolara u redovnom proračunu, aktivnim i zatvorenim mirovnim misijama i tribunalima.
Kako bi zaštitio svjetsku organizaciju od prijetećeg fiskalnog kolapsa, glavni tajnik Guterres je zatražio od Opće skupštine od 193 članice da preispita odredbu iz 1945. u Financijskim pravilima i propisima UN-a koja propisuje da se nepotrošeni novac vraća kao kredit svim državama članicama na kraju godišnjeg proračunskog razdoblja.
„Trenutna putanja je neodrživa“, rekao je Guterres u pismu poslanom državama članicama prošli tjedan. „Ona izlaže Organizaciju strukturnom financijskom riziku i prisiljava je na teški izbor: države članice moraju se ili složiti s revizijom naših financijskih pravila - ili prihvatiti vrlo realnu mogućnost financijskog kolapsa naše Organizacije.“
Implikacija desetljećima starog pravila jest da se kredit odbija s računa organizacije čak i ako novac nikada nije naplaćen. Na primjer, rekao je visoki dužnosnik, 3,5 milijardi dolara odobrenih za redovni proračun UN-a za 2026. već je manje od 300 milijuna dolara plaćanja zbog odbitaka iznosa koji nije potrošen iz prošle godine jer novac nikada nije naplaćen. Antonio Guterres je u svom pismu upozorio da ta praksa zarobljava UN u "kafkijanskom ciklusu; očekuje se da vrati novac koji ne postoji", informacije su iz PassBlue publikacije
HRVATSKA REDOVNA PLATITELJICA
U tablici Odbora za doprinose UN-a piše da je do 8. veljače 2026. do kada je rok plaćanja „ redovnu procjenu proračuna za 2026.“ platilo 55 zemalja članica Ujedinjenih naroda. Među njima je i Hrvatska koja je 4. veljače platila 2.801,889 dolara. (mzz)
GUBITAK PRAVA GLASA PO ČLANU 19. POVELJE UN
Članak 19. Povelje UN-a kaže da svaka država članica koja ima zaostale obveze „koje su jednake ili veće od doprinosa dospjelih za dvije prethodne godine“ može izgubiti pravo glasa u Općoj skupštini. Međutim, članak 19. primjenjuje se samo kada zemlja ne plati ništa, nula dolara u te dvije godine. Pravo glasa u Skupštini zaštićeno je ako se bilo koji iznos plati za zaostale obveze. Venezuela je izgubila pravo glasa u Skupštini, ali Bolivija i Sao Tome i Príncipe izgubit će pravo glasa do kraja tekuće, 80. sjednice Opće skupštine ako ne plate dio zaostalih obveza. Afganistan, Dominika, Ekvador, Gana, Sveti Vincent i Grenadini nisu ispunili pragove plaćanja propisane člankom 19, te su stoga, poput Venezuele, izgubili pravo glasa.
SAD može zadržati svoje pravo glasa u Skupštini UN-a sve dok doprinosi organizaciji Ujedinjenih nacija. Njegovo glasanje u Vijeću sigurnosti nije pogođeno člankom 19.Povelje UU-a. Izvor PassBlue, m. zouhar zec
TRUMP ODRŽAO PRVI SASTANAK ODBORA ZA MIR
DEVET ČLANICA - SEDAM MILIJARDI DOLARA ZA PAKET POMOĆI GAZI
Američki predsjednik Donald Trump rekao je 19. veljače na prvom sastanku svog Odbora za mir u Wasingtonu da su zemlje doprinijele 7 milijardi dolara fondu za obnovu Gaze koji ima za cilj obnovu enklave nakon što se Hamas razoruža, piše agencija Reuters. Treba podsjetiti da članstvo u Odboru za mir stoji - milijardu dolara.
Razoružanje Hamasovih militanata i povlačenje izraelskih trupa, veličina fonda za obnovu i protok humanitarne pomoći ratom pogođenom stanovništvu Gaze među glavnim su pitanjima koja će vjerojatno testirati učinkovitost odbora u nadolazećim mjesecima.
Sastanak u Washingtonu održan je usred šireg Trumpovog nastojanja da izgradi reputaciju mirotvorca. Sastanak Odbora za mir održan je u trenutku kada Sjedinjene Države prijete ratom protiv Irana i započinju masovno gomilanje vojske u regiji u slučaju da Teheran odbije odustati od svog nuklearnog programa. Među osnivačima Odbora nema nekih ključnih zapadnih saveznika SAD-a koji su zabrinuti zbog opsega inicijative.
SUDIONICI SASTANKA
Ndtv world news navodi da su na sastanku Odbora za mir sudjelovali dužnosnici iz gotovo 50 zemalja. Tek 27 zemalja dio su Odbora za mir, među njima i Azerbajdžan, Bjelorusija, Egipat, Mađarska, Indonezija, Izrael, Jordan, Maroko, Pakistan, Katar, Saudijsku Arabiju, Tursku, UAE, Uzbekistan i Vijetnam. Ostale zemlje uključujući Indiju i Europsku uniju koju je predstavljala povjerenica EK Dubravka Šuica, bili su tu predstavnici Italije i Njemačke i sudjelovali su kao promatrači. Kina , iako pozvana, nije pokazala namjeru sudjelovanja.
Na sastanku je Trump rekao da je devet članica - Kazahstan, Azerbajdžan, UAE, Maroko, Bahrein, Katar, Saudijska Arabija, Uzbekistan i Kuvajt - pridonijelo ukupno 7 milijardi dolara za paket pomoći za Gazu. Također je najavio da SAD obećavaju 10 milijardi dolara za Odbor za mir, ali nije precizirao na što će se taj novac potrošiti.
General-bojnik Jasper Jeffers, zapovjednik međunarodnih sigurnosnih snaga, rekao je da su Maroko, Kazahstan, Kosovo i Albanija obećali poslati tisuće vojnika u Gazu, dok su Egipat i Jordan rekli da će obučavati osoblje, piše ndtv world news.
Među sudionicima je bio i šef šef privremene uprave Pojasa Gaze, Palestinac Ali Shaath, navodi France 24.
SURADNJA S UN-om
Usred zabrinutosti da Trump namjerava koristiti Odbor kao protutežu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, Donald Trump je rekao je da će zemlja "ponovno surađivati s Ujedinjenim narodima".
„Vratit ćemo ih. Mislim da Ujedinjeni narodi imaju veliki potencijal, stvarno veliki potencijal. Nisu ispunili taj potencijal... Jednog dana neću biti ovdje. Ujedinjeni narodi bit će puno jači. Odbor za mir gotovo će nadgledati Ujedinjene narode i osigurati da ispravno funkcioniraju“, rekao je Donald Trump.
četvrtak, 19.02.2026.
INDIJA : SUSRET HRVATSKOG I INDIJSKOG PREMIJERA MODIJA
JAČANJE BILATERALNE SURADNJE
Susret premijera male države Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i Indijskog premijera Modija za svjetske medije nije važan događaj pa nema vijesti o tom događaju – bar u ova dva dana. No susret dvaju premijera zabilježila je PMINDIA, medij koji je službeni vladin portal, primarna digitalna platforma za indijsku Vladu za širenje informacija o aktivnostima, politikama i odlukama premijera. Događaj susreta zabilježen je i na stranici Ministarstva vanjskih poslova Indije.
Ali za indijsku javnost susret dvaju premijera novinarski je zabilježen na internet stranici The Hindu koje su indijske dnevne novine na engleskom jeziku u 11 indijskih saveznih država. (m.zouhar zec)
The Hindu 18. veljače piše ovako: „ Premijer Narendra Modi u srijedu (18. veljače 2026.) imao je „plodan“ sastanak sa svojim hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem i razgovarao o načinima za jačanje bilateralnih veza u područjima kao što su tehnologija, inovacije, brodogradnja i plavo gospodarstvo, rekli su dužnosnici.
G. Modi je također izrazio zahvalnost g. Plenkoviću na njegovoj osobnoj podršci sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA) između Indije i Europske unije, koji će donijeti „neviđeni napredak“ za ljude u Indiji i Europi.
„Vodio sam plodne razgovore s hrvatskim premijerom, gospodinom Andrejem Plenkovićem. Razgovarali smo o tome kako dodati zamah našem bilateralnom partnerstvu u područjima kao što su tehnologija, inovacije, brodogradnja, plavo gospodarstvo i jačanje povezanosti putem koridora IMEEC“, rekao je gospodin Modi u objavi na X.
G. Plenković rekao je da je u prvih 11 mjeseci 2025. trgovinska razmjena porasla za 10%, a Hrvatska je vidjela daljnje mogućnosti suradnje u logistici i pomorskom prometu, digitalnoj transformaciji, obrani i sigurnosti te u drugim područjima.
„Bilo mi je zadovoljstvo ponovno se susresti s indijskim premijerom u New Delhiju, nakon njegovog prošlogodišnjeg posjeta Zagrebu. Gradimo izvrsne političke odnose s Indijom, najmnogoljudnijom zemljom na svijetu“, objavio je na X-u.
Gospodin Plenković je također rekao da su se osvrnuli na prioritete Hrvatske kao predsjedavajuće Inicijative triju mora (3SI) i skupine EUMED9.
3SI je politički i gospodarski forum pokrenut 2015.-2016. od strane Hrvatske i Poljske, a usmjeren je na 13 država članica EU-a između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora.
Kao mediteranska vrata prema srednjoj Europi, Hrvatska ima jedinstven položaj i ulogu u povezivanju 3SI-a s ekonomskim koridorom Indija-Bliski istok-Europa (IMEC), rekao je g. Plenković.
„Pozdravili smo trgovinski sporazum između EU-a i Indije, kojim će se stvoriti područje slobodne trgovine koje će pokrivati četvrtinu čovječanstva. Važno je da EU nastavi razvijati suradnju i partnerstvo s globalnim silama poput Indije“, rekao je.
Hrvatski čelnik također je rekao da se njegov posjet odvija u kontekstu AI Impact Summita 2026 , tijekom kojeg će njegova delegacija raspravljati o ulozi umjetne inteligencije (AI) u oblikovanju današnjeg svijeta.
Na samitu o utjecaju umjetne inteligencije, koji se održava u Bharat Mandapamu od 16. do 20. veljače, sudjeluje više od 500 globalnih lidera u području umjetne inteligencije, uključujući izvršne direktore i osnivače, akademike, istraživače, tehničke direktore, potpredsjednike i filantrope. „ objavio je The Hindu. (mzz)
EUROPSKA KOMISIJA: ŠUICA IDE NA SASTANAK ODBORA ZA MIR
ODBOR PRIKUPIO PET MILIJARDI DOLARA
Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica na meti je kritika Francuske, Španjolske, Belgije, Irske, Slovenije, Portugala, Nemačke , Švedske i Litve zbog sudjelovanja na prvom formalnom sastanku Odbora za mir, čiji je široki mandat izazvao ozbiljnu zabrinutost među državama članicama, piše Euronews 18.veljače
Nekolicina diplomata koji su govorili za Euronews misli da ta odluka nije dobra jer je odluka Europske komisije da pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu na prvi formalni sastanak Odbora za mir u Washingtonu iznenadan, a to nije prethodno priopćeno glavnim gradovima, te nema potreban mandat i riskira da se protumači kao kolektivna podrška spornoj inicijativi.
ODBOR ZA MIR PRIKUPIO PET MILIJARDI DOLARA
Reuters 19. veljače piše će prvi sastanak Odbora za mir biti 19. veljače u Wasinghtonu, a njime će predsjedati Donald Trump kojem je on predsjednik.
Razoružanje Hamasovih militanata , veličina fonda za obnovu i protok humanitarne pomoći ratom pogođenom stanovništvu Gaze među glavnim su pitanjima koja će vjerojatno testirati učinkovitost odbora u nadolazećim tjednima i mjesecima, piše Reuters.
Trump će se obratiti skupini u Američkom Institutu za mir Donald J. Trump - zgradi u Washingtonu koju je američki predsjednik nedavno preimenovao u svoje ime - i objaviti da su zemlje sudionice prikupile pet za fond za obnovu.
Očekuje se da će novac biti predujam u fond kojem će vjerojatno trebati mnogo više milijardi. U tih 5 milijardi dolara očekuje se po 1,2 milijarde dolara od dvaju saveznika Washingtona u Perzijskom zaljevu, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, rekao je američki dužnosnik za Reuters.
Trumpov Odbor za mir je kontroverzan. Uključuje izraelske, ali ne i palestinske predstavnike, a Trumpov prijedlog da bi se Odbor na kraju mogao pozabaviti izazovima izvan Gaze izazvao je zabrinutost da bi to moglo potkopati ulogu UN-a kao glavne platforme za globalnu diplomaciju i rješavanje sukoba.
Visoki američki dužnosnici rekli su da će Trump također objaviti da nekoliko zemalja planira poslati tisuće vojnika koji će sudjelovati u Međunarodnim stabilizacijskim snagama koje će pomoći u održavanju mira u Gazi.
Razoružavanje Hamasovih militanata kako bi mirovne snage mogle započeti svoju misiju i dalje je glavna točka spoticanja.
Palestinska skupina Hamas, u strahu od izraelske odmazde, nerado predaje oružje u okviru Trumpovog plana za Gazu od 20 točaka koji je listopada 2025. doveo do krhkog prekida vatre u dvogodišnjem ratu u Gazi.
Američki dužnosnici rekli su da se očekuje prisustvovanje delegacija iz 47 zemalja i Europske unije. Popis uključuje Izrael i širok raspon zemalja od Albanije do Vijetnama.
Međutim, ne uključuje stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda poput Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine. ( Reuters, mzz)
srijeda, 18.02.2026.
DVIJE TVRTKE, PREMIUM CHICKEN COMPANY I MHP ŽELE BIZNIS S PILIĆIMA U SISAČKO MOSLOVAČKOJ ŽUPANIJI
ZAŠTO SAKRIVANJE ISTINE ?
Tko točno zna da u Sisačko moslavačkoj županiji čak dvije tvrtke žele investirati u proizvodnju, klaonice i proizvodnju pilećeg mesa? Oni koji znaju tu informaciju nisu je jasno i transparentno komunicirali javnosti i medijima. Zašto? Zar netko nešto u vezi s tim tvrtkama skriva, netko je politički i prijateljski trgovao, netko je potkupljen, netko nekome čini usluge? Projekti, farme, veličine kapaciteta o kakvima se komuniucira ne mogu se raditi bez znanja javnosti.
To da dvije tvrtke u Sisačko moslavačkoj županiji žele otvoriti pileće farme, kao informaciju nisam čula iako sam u ponedjeljak 16. veljače bila u hotelu Panonija i prije početka najavljene tribine o mega farmama slušala izjave nekolicine sudionika tribine, između ostalih i Marijane Petir predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog Sabora. Gospođa Petir je izrekla svoju zabrinutost, ali nije rekla važnu činjenicu da se cijela komunikacija svodi ne na jednu, već na dvije tvrtke koje žele otvoriti biznis sa pilićima na teritoriju županije. Da li je moguće da ona ne zna? Nisam tu informaciju čula ni tijekom uvodnog govora ministra poljoprivrede Davida Vlajčića i gradonačelnika Siska Domagoja Orlića. Izjave prije tribine je bilo pravo mjesto da se to komunicira. Tribina na kojoj je bilo šezdesetak osoba iz civilnih udruga, iz vlade i više ministarstava je 16. veljače u hotelu Panonija održana bez prisustva novinara.
To je pogrešno, to je pokušaj skrivanja informacija, otežavanje novinarima da dođu do informacije. A ono što ne znaju novinari ne zna ni široka javnost.
DVIJE TVRTKE
A istina koju sam saznala, 18. veljače je da u Sisačko moslavačkoj županiji čak dvije tvrtke žele imati peradarski biznis . Jedna tvrtka je Premium Chicken Company čiji je investitor i vlasnik ukrajinac Andrija Matiuka. Druga tvrtka je MHP opet ukrajinska privatno dioničko društvo, čiji je osnivač i izvršni direktor ukrajinac Juraj Kosijuk . Ta je tvrtka 2019. stekla akvizicijom većinski udio vlasništva u slovenskoj tvrtki Perutnina Ptuj, koja je imala svoju proizvodnu podružnicu u Čakovcu. MHP se širi i želi peradarske kapacitete graditi u Sisačko moslavačkoj županiji.
Suzana Audić Vuletić direktorica društva Renaissance Capital d.o.o. u čijem vlasništvu je tvrtka Premium Chicken Company obratila se novinarima i odgovarala na novinarska pitanja. No u ime tvrtke MHP novinarima se nije obratio nitko. Time informacija da postoje dvije tvrtke koje žele raditi biznis s pilićima u Sisačko moslavačkoj županiji nije bila javno komunicira i ostala je kao tajna.
ZELENA AKCIJA JE ZNALA
Civilna udruga Zelena Akcija zna za obje tvrtke, a danas mi je istaknuta članica Udruge to potvrdila. U materijalima o mega farmama koje sam primila 10. veljače od Zelene Akcije navedeni su kapaciteti farme i imena mjesta u kojima bi se te farme trebale graditi. Istina je da pored nekih imena farmi u tekstu koji sam objavila 15.2. 2026. pod naslovom „ Investitor planira 19 mega farmiu Sisačko moslavačkoj županiji“ piše u zagradi …MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) No nisam pridavala važnost tom detalju, iako ga nisam razumjela. I nisam ništa provjeravala.
Danas razumijem i vidim da MHP ima mnogo više potencijalnih farmi nego Chicken Company.
No sve je o peradarskim farmama s obzirom na tribinu u hotelu Panonija u Sisku 16.2. kako i na okrugli stol 17. 2 u Hrvatskom saboru, za javnost, bez zaključka.
Za sada.
Margareta Zouhar Zec
KLUB MOST U HRVATSKOM SABORU ODRŽAO OKRUGLI STOL O MEGA FARMAMA
GOLEMI KAPACITETI , A PRISUTNA JE MANJKAVOST JAVNOG INFORMIRANJA
U organizaciji saborskog zastupnika Kluba Mosta Nikole Grmoje 17. veljače je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol pod nazivom "Okolišne i društvene posljedice planirane gradnje peradarskih mega farmi" piše u priopćenju iz Hrvatskog sabora 17. veljače.
U priopćenju se dalje kaže da su predstavnici građanskih inicijativa sa šireg područja Grada Siska i Banovine iznijeli ozbiljne primjedbe na postupak i dokumentaciju vezanu uz planirani val izgradnje peradarskih mega farmi i pratećih industrijskih kapaciteta, koji se u javnosti povezuju s ukrajinskim investitorima i povezanim tvrtkama na području Sisačko-moslavačke županije.
Riječ je o projektima velikih proizvodnih kapaciteta, prema javno dostupnim podacima, samo jedna lokacija u Sunji predviđa proizvodnju oko 16 milijuna pilića godišnje. Upravo zbog tih razmjera otvoreno je pitanje ukupnog opterećenja prostora, vodnih resursa, infrastrukture i utjecaja na domaću peradarsku proizvodnju.
Sudionici okruglog stola istaknuli su da dokumentacija sadrži metodološke i tehničke manjkavosti te ne obuhvaća kumulativni učinak svih planiranih zahvata na području Banovine. Naglašeno je kako se projekti ne smiju promatrati fragmentirano, već kroz ukupan utjecaj na prostor, stanovništvo, vodne resurse i domaću poljoprivredu.
GOLEMI KAPACITETI </strong>
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot naglasio je kako problem nije u samom dolasku investicija, već u modelu na kojem su postavljene. –Francuska je već prepoznala da su ovakvi projekti prijetnja njezinim nacionalnim interesima, a kod nas se pokušava prikazati da je riječ o izoliranim investicijama. Ne radi se o pojedinačnim zahvatima, nego o povezanim projektima koji se sinergijski šire po Banovini. Netočno je da se drugi investitor povukao, Ministarstvo nije izdalo rješenje koje bi to potvrdilo. Govorimo o kapacitetima koji su golemi za prostor poput Sunje. Model je jasan, društvene i okolišne troškove snosi lokalna zajednica, a profit privatna kompanija. Nitko nije protiv investicija, ali jesmo protiv štetnih investicija, poručio je Troskot.
Sudionici okruglog stola složili su se kako je riječ o jednom od najvažnijih razvojnih i okolišnih pitanja u Hrvatskoj u ovom trenutku, pitanju koje otvara dilemu kakav model razvoja želimo za Banovinu i tko snosi teret njegovih posljedica.
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja istaknuo je kako su protiv projekata ustale građanske inicijative, čak i dio lokalnih dužnosnika te Hrvatska poljoprivredna komora.
„Ovdje se ne radi samo o farmama, nego o Banovini, o ljudima koji su prošli rat, potres i iseljavanje. Ako projekt nije u sinergiji s lokalnom zajednicom, onda se ne smije realizirati. Hrvatska je gotovo samodostatna u peradarstvu i moramo jasno odgovoriti u čijem interesu se ovakvi projekti pokreću“ izjavio je Grmoja.
Predstavnica građanske inicijative "Siščani ne žele biti Smetlišćani" Snježana Sužnjević Vago odbacila je tvrdnje o političkoj motiviranosti građana te upozorila na manjkavosti postupka javnog informiranja. „Mi smo obični građani. Godinu dana pokušavamo dobiti jasne informacije. Javne rasprave bile su formalne, bez neovisnih stručnjaka koji bi ljudima objasnili studije utjecaja na okoliš. Ne tražimo ništa izvan zakona, tražimo transparentnost, pravo na informaciju i da institucije rade svoj posao, poručila je.
U kontekstu projekata koji se povezuju s ukrajinskim kapitalom i velikim industrijskim kapacitetima peradarske proizvodnje, Banovina ne smije biti prostor fragmentiranog odlučivanja i parcijalnih procjena, već primjer transparentnog, zakonitog i održivog razvoja, poručili su sudionici okruglog stola. Izvor , priopćenje Hrvatskog sabora, mzz
ČLANICE UN-a PROTIV NETENJAHUOVA PLANA
IZRAELSKI PLAN OSUDILO VIŠE OD 80 DRŽAVA ČLANICA
Više od 80 država članica Ujedinjenih naroda osudilo je izraelski plan proširenja kontrole nad okupiranom Zapadnom obalom i proglašavanje velikih dijelova palestinskog teritorija izraelskom "državnom imovinom", piše Al Jazeera 18. veljače.
„Oštro osuđujemo jednostrane izraelske odluke i mjere usmjerene na proširenje izraelske nezakonite prisutnosti na Zapadnoj obali“, rekao je 17. veljače palestinski veleposlanik pri UN-u Riyad Mansour. “ Takve odluke su u suprotnosti s obvezama Izraela prema Međunarodnom pravu i moraju se poništiti. Naglašavamo snažno protivljenje svakom obliku aneksije“, rekao je Mansour. „Ističemo naše odbacivanje svih mjera usmjerenih na promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa palestinskog teritorija okupiranog od 1967., uključujući Istočni Jeruzalem.„Takve mjere krše međunarodno pravo, potkopavaju tekuće napore za mir i stabilnost u regiji, suprotne su sveobuhvatnom planu iz studenog 2025. između Izraela i Hamasa o okončanju rata i ugrožavaju izglede za postizanje mirovnog sporazuma kojim bi se okončao sukob“, dodao je veljače palestinski veleposlanik pri UN-u Riyad Mansour.
Potpisnice zajedničke izjave 17. veljače koje osuđuju postupak Izraela uključuju Australiju, Kanadu, Kinu, Francusku, Pakistan, Rusiju, Južnu Koreju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Europsku uniju, Ligu arapskih država u čijem su članstvu 22 države i Organizaciju islamske suradnje koja ima 57 država članica na četiri kontinenta.
Zajednička izjava dolazi nakon izraelske odluke da provede registraciju zemljišta u području C koje čini oko 60 posto teritorija na Zapadnoj obali, prvi put od 1967. godine, kada je Izrael započeo okupaciju palestinskog teritorija.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da bi izraelski plan registracije zemljišta mogao dovesti do "oduzimanja imovine Palestincima i riskira proširenje izraelske kontrole nad zemljištem u tom području".Guterres je upozorio da bi proces mogao biti i "destabilizirajući" i nezakonit, pozivajući se na značajnu presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz 2024. godine u kojoj se navodi da je izraelska okupacija Zapadne obale i Gaze nezakonita i da mora prestati. (Al Jazeera, mzz)
utorak, 17.02.2026.
IZRAELSKO- PALESTINSKI SUKOB: OKUPIRANA ZAPADNA OBALA PROGLAŠAVA SE „DRŽAVNOM IMOVINOM „
VIŠE OD 37. TUSUĆA PALESTINACA RASELJENO 2025. GODINE
Izraelska vlada je ovog tjedna odobrila plan kojim se velika područja okupirane Zapadne obale proglašavaju "državnom imovinom", prebacujući teret dokazivanja vlasništva nad svojom zemljom na Palestince, piše internet portal Al Jazeera english 17. veljače
Ta odluka potkopava pravo palestinskog naroda na samoodređenje, a izazvala je regionalnu osudu . Mnogi je opisuju kao aneksiju koja je nezakonita prema međunarodnom pravu.
Posljednjih godina Izrael je pojačao svoje vojne upade u domove Palestinaca , proširio ilegalna naselja i rušio palestinske domove, sve kao dio niza agresivnih akcija krađe više palestinske zemlje. Ukupno je 2025. raseljeno najmanje 37.135 Palestinaca s okupirane Zapadne obale što je rekordno visok broj usred izraelskih vojnih upada i napada na doseljenike, a prema podacima koje je prikupio Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Broj napada izraelskih doseljenika na palestinsku zemlju naglo je porastao od 2016., s 852 zabilježena u 2022., 1291 u 2023., 1449 u 2024. i 1828 u 2025. - u prosjeku pet napada dnevno, prema podacima OCHA-e.
Svaka gubernija Zapadne obale suočila se s napadima doseljenika tijekom protekle godine.
Podaci OCHA-e pokazuju da je između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2025. u pokrajinama Ramallah i El-Bireh zabilježen najveći broj napada doseljenika s 523 incidenta, a slijede Nablus s 349 i Hebron s 309.
DOSELJENICI SU IZRAELCI
Doseljenici su izraelski državljani koji žive u ilegalnim, isključivo židovskim zajednicama, poznatim kao izraelska naselja , izgrađenim na palestinskoj zemlji koju je Izrael okupirao 1967. godine, piše Al Jazeera.
Benjamin Netanyahu izraelski premijer – podržao je širenje naselja otkako je došao na vlast 1996. godine, potkopavajući sporazum iz Osla iz 1993. godine , koji je pozivao na zamrzavanje naselja i međusobno dogovoreno rješenje o dvjema državama. Danas otprilike 10 posto židovskog stanovništva Izraela, između 600.000 i 750.000 ljudi, živi u oko 250 naselja i ispostava razasutih po okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jeruzalemu.
Mnoga od tih naselja nalaze se u blizini palestinskih naseljenih središta, što često dovodi do povećanih napetosti i ograničenja kretanja Palestinaca.
( Izvor. AL Jazeera english,mzz)
TRIBINA O PERADARSKOJ PROIZVODNJI U SISAČKO MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
KAPACITET PARADARNIKA KAO JEDNA I POL PROIZVODNJA U VINDIJI
U Sisku u hotelu Panonija održana je 16. veljače tribina predstavnika rukovodećih dužnosnika hrvatskih vlasti, brojnih predstavnika civilnih udruga i predstavnika društva Renaissance Capital d.o.o. u vlasništvu ukrajinskog poduzetnika Andrije Matiuke.
U okviru društva Renaissance Capital d.o.o. je tvrtka Premium Chicken Company koja je otvorila svoje sjedište u Sisku te na području Sisačko moslavačke županije želi razviti projekt peradarske proizvodnje : -sagraditi tvornicu piletine - cijeli proizvodni tok od leženja pilića, njihov rast, te klaonicu, sa pogonima za klanje . Projekt je prozvan mega projektom. Stanovnici Sisačko Moslavačke županije ne žele tu proizvodnju u svojoj životnoj sredini jer su uvjerenja da će ta proizvodnja zagaditi okoliš, kvalitetu vode i utjecati negativno na njihov život u cjelini. Smisao je tribine čuti argumente za projekat i one protiv projekta, te doći do određenih zaključaka.
KAKAV UČINAK NA MALA GOSPPODARSTVA?
Saborska zastupnica Marija Petir koja je u Hrvatskom Saboru predsjednica Odbora za poljoprivredu je rekla novinarima prije početka tribine, jer tribina je bila zatvorena za novinare, sljedeće:
„ Prije konačne odluke o projektu važno je imati ocjenu kumulativnog učinka na ekološki kapacitet okoliša, učinka na poljoprivredu, ali i učinka na sigurnosnu infrastrukturu. Dio investicija planiran je i kod podzemnog skladišta plina Oholi.
Bez relevantnih informacija teško je donijeti konačnu odluku, pa stoga mogu reći da izražavam rezervu prema ovim projektima i dijelim stav građana i njihovu zabrinutost. U tom smislu sam cijelo vrijeme u komunikaciji sa građanima i sa poljoprivrednicima .Još sam prošle godine zatražila od nadležnih ministarstava ove podatke, procjenu na kapacitet okoliša , kada se sagledaju svi projekti, a ne svakog projekata zasebno. Želim da se sagleda koji će učinak imati na poljoprivrednu proizvodnju posebno na sektor gospodarstva, posebice na mala i srednja gospodarstva na kojima počiva hrvatska poljoprivredna proizvodnja. Obzirom da odgovori koji su stizali nisu bili potpuni i jasni zamolila sam premijera RH da se zauzme i da te odgovore dobijemo kako bi mogli donijeti konačan sud.
MEGA PROJEKT – KAO JEDNA I POL VINDIJA
Suzana Audić Vuletić direktorica je društva Renaissance Capital d.o.o. u čijem vlasništvu je tvrtka Premium Chicken Company rekla je „ Mi govorimo o početnoj proizvodnji od 100 tisuća tona proizvodnje piletine godišnje. Mi govorimo o kapacitetu od 150 tisuća tona piletine godišnje, što je kapacitet tehnologije koju mi kupujemo, koju je moguće dostići „. U javnosti i medijima projekt je prozvan mega projektom.
Na pitanje zašto mega projekt Audić Vuletić je odgovorila da je taj projekt količinski po proizvodnji kao jedna i pol proizvodnja Vindije, ( vjerojatno godišnje, nije naglasila op.a.) pa da prema tome nema mega projekta. Rekla je da prema statističkim podacima 75 - 78 posto je hrvatska dostatna u proizvodnji piletine . 85 posto ćemo prodavati na svjetskom tržištu, dok će ostalo ići na domaće tržište“- izjavila je novinarima.
Direktorica Audić Vuletić rekla je i slijedeće:“ Mi trenutno provodimo četiri studije utjecaja na okoliš pred Ministarstvom zaštite okoliša i to za tvornicu za preradu peradi u Sisku za tvornicu stočne hrane u Lakeniku te za farme za proizvodnju i tov pilića u Sunji i
naselju Okoli. „ S obzirom na potrebu radne snage Audić Vuletić je izjavila“ Radnika je predviđeno do tri tisuće . Radnike ćemo povući iz zagrebačkog bazena, na području sisačke županije ima dosta nezaposlenih jer tu nema nikakve industrije. Planiramo ih privući većim plaćama, stanovima, planiramo im osigurati dovoz i odvoz s posla i na posao. Ljudi idu tamo gdje im je bolje. Imamo upita iz ovog kraja od ljudi koji žele da im djeca ostanu ovdje i da rade.
Prema riječima direktorice društva Renaissance Capital d.o.o. u vlasništvu ukrajinskog poduzetnika Andrije Matiuke, vlasnik je ukrajinski državljanin, koji duže vremena živi u Sisačko moslavačkoj županiji te je vidio da je ovo poljoprivredni kraj gdje nema tvornice i nema proizvodnje, vidio je mogućnost kooperacije stanovnika ovoga kraja i smatrao je da prema tome može započeti projekt prehrambene industrije. Financijska vrijednost tog projekta je oko 608 milijuna eura trenutno.
Audić Vuletić je iznijela i ovu tvrdnju „Prostorno planska dokumentacija govori o studiji utjecaja na okoliš. A da bi se započeo postupak studije na okoliš izdaje se potvrda o nadležnosti namjene s prostornim planom. Takva potvrda postoji u Ministarstvu zaštite okoliša i predstavnik grada Siska je potvrdio na zapisnik da je naš projekt usklađen s prostornom dokumentacijom.“
Nakon pet sati rasprave na tribini na kojoj je sudjelovao i ministar poljoprivrede David Vlajčić, gradonačelnik grada Siska Domagoj Orlić, Marijana Petir saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, te pedesetak drugih zainterersiranih za stanje
prirode, voda, okoliša i životne sredine u kontekstu eventualne gradnje peradarnika velikog kapaciteta u Sisačko moslovačkoj županiji, nije donesen konačan zaključak.Najavljen je okrugli stol na Odboru za poljoprivredu u Hrvatskom Saboru za danas 17. veljače.
M. Zouhar Zec
ponedjeljak, 16.02.2026.
SJEVERNA KOREJA: VOĐA KIM JONG UN SVOJU KĆER UVODI U POSLOVE
KIM JU AE U FAZI INTERNOG IMENOVANJA ZA NASLJEDNICU
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un mogao bi odabrati svoju kćer Kim Ju Ae za svoju nasljednicu, otkrili su 12. veljače južnokorejski zastupnici, pozivajući se na brifing obavještajne agencije. Postoje nagađanja da Kim Jong Un poduzima korake kako bi učvrstio tinejdžericu kao vođu četvrte generacije zemlje.
Južnokorejski zastupnik Lee Seong-kweun rekao je novinarima nakon zatvorenog brifinga južnokorejske Nacionalne obavještajne agencije (NIS): „U prošlosti je NIS opisivao Kim Ju Ae kao osobu koja je 'u fazi proučavanja za nasljednicu', ali danas se koristi izraz da je 'u fazi internog imenovanja za nasljednicu'.“
NIS će pomno pratiti hoće li Kim Ju Ae prisustvovati sastanku vladajuće Radničke stranke u srijedu i kako će biti predstavljena na događaju, uključujući i sve potencijalne titule koje će joj biti dodijeljene, izvijestio je Reuters , piše ndtw vorld news 14. veljače .
TKO JE Kim Ju Ae?
Ne zna se mnogo o tinejdžerici, za koju se vjeruje da ima 13 godina. Svijet je za nju saznao 2013. godine kada je američka košarkaška zvijezda Dennis Rodman kontroverzno posjetio sjevernokorejski glavni grad Pjongjang. Kasnije je za The Guardian rekao : „Držao sam njihovu bebu Ju Ae i razgovarao s Kimovom suprugom.“
Stručnjaci vjeruju da Kim Jong-un ima troje djece, a Ju Ae je srednje dijete, ali ništa nije potvrđeno.
Tinejdžerica se prvi put pojavila u javnosti 2022. godine na probnom lansiranju interkontinentalne balističke rakete. Od tada je fotografirana uz svog oca na brojnim državnim događajima, izvijestio je CNN . U siječnju je Kim Ju Ae fotografirana zajedno sa svojim ocem na probnom lansiranju višestrukog raketnog sustava velikog kalibra. U rujnu, tijekom onoga što se smatra njezinim prvim putovanjem u inozemstvo, otputovala je oklopnim vlakom s Kim Jong Unom u Peking kako bi prisustvovala vojnoj paradi Xi Jinpinga.
Mlada djevojka često je viđena s dugom kosom, što je zabranjeno njezinim sjevernokorejskim vršnjacima. Kim Ju Ae viđena je u dizajnerskoj odjeći koja je većini u njezinoj zemlji nedostupna, izvijestio je BBC .
Stručnjaci i prebjezi ranije su odbacili ideju da žena vodi Sjevernu Koreju, s obzirom na ukorijenjene tradicionalne rodne uloge u zemlji. Međutim, Kim Jong-unova sestra - Kim Yo Jong - nudi oštro odstupanje od norme. Ona trenutno obnaša visoku dužnost u Središnjem komitetu Radničke partije Koreje.
Također nije jasno zašto Kim Jong-un, koji se još uvijek čini relativno zdravim, imenuje svoju tinejdžersku kćer za svoju nasljednicu.
Od osnutka Sjeverne Koreje 1948. godine, njome vladaju muški članovi obitelji Kim, počevši od osnivača Kim Il-sunga, nakon čega slijede njegov sin Kim Jong-il i unuk Kim Jong-un.
POTENCIJALNI NASLJEDNICI
Ndtv World piše 16. veljače da izvješće iz prosinca objavljeno na 38 North, web stranici američkog think tanka Stimson Centre, je izrazilo zabrinutost zbog potencijalnih "turbulencija" u slučaju iznenadne smrti Kim Jong Una. Analiza je također naglasila "veliku vjerojatnost borbe za moć između Kim Jong Una i njegovih potencijalnih kandidata za nasljednike".
Prema izvješću, "u neposrednoj budućnosti, politički etabliraniji kandidati, poput Kim Yo Jong, imaju veće šanse za uspjeh u slučaju Kim Jong-unove iznenadne smrti ili teške bolesti".
Nasuprot tome, drugi potencijalni nasljednici, uključujući Kim Ju-Ae i njezinu braću i sestre, za koje se vjeruje da su dva dječaka, "još su premladi i neafirmirani da bi se realno razmatrali za nasljedstvo u sljedećih pet do petnaest godina", navodi se u izvješću.
U izvješću se nadalje naglašava da Kim Yo Jong ima prednost. „Kim Yo-Jong, na primjer, moći će odmah nadmudriti ostale zahvaljujući političkoj i vojnoj podršci koju je stekla unutar [Radničke stranke Koreje]“, navodi se u izvješću.
BRUTALNA POVIJEST
Sjeverna Koreja je i prije doživjela brutalne unutarnje čistke. Nakon što je preuzeo vlast 2011. godine, Kim Jong Un se pobunio protiv svog ujaka i mentora, Jang Song Thaeka, koji je strijeljanjem pogubljen 2013. godine nakon optužbi za "antipartijska, kontrarevolucionarna i frakcijska djela".
Kimov polubrat, Kim Jong Nam, nekadašnji nasljednik Sjeverne Koreje, također je ubijen kada su mu dvije žene namazale smrtonosni nervni otrov VX na licu na međunarodnoj zračnoj luci Kuala Lumpur u Maleziji 2017. godine.
NUKLEARNI ARSENAL SJEVERNE KOREJE
Sjeverna Koreja danas se smatra jednom od najnaoružanijih nuklearnih zemalja na svijetu. Procjenjuje se da je zemlja do siječnja 2024. godine sastavila 50 nuklearnih bojevih glava te da posjeduje fisibilni materijal za otprilike 70-90 nuklearnih oružja, kao i napredne programe kemijskog i biološkog oružja. U posljednjih nekoliko godina Pjongjang je ubrzao tempo testiranja balističkih raketa. ( Indijska novinska agencija Ndtv world news , mzz)
nedjelja, 15.02.2026.
INVESTITOR PLANIRA 19 MEGA FARMI U SISAČKO MOSLOVAČKOJ ŽUPANIJI
POSLOVNO NASILJE UKRAJINSKOG INVESTITORA NAD SIŠĆANIMA
U Sisačko – moslavačkoj županiji planira se izgradnja čak 19 mega projekata za uzgoj i klanje peradi, prijavljenih odvojeno. To prema informacijama iz medija planira Premium Chicken Company investitor iz Ukrajine. No planove gospodin iz Ukrajine treba preseliti u neku drugu europsku zemlju.
Projekti su odvojeno prijavljeni kako bi se izbjegla kumulativna procjena na okoliš i lokalnu zajednicu. Ali ti projekti čine sustav mega projekta u blizini naselja, škola, rijeka i zaštićenih područja . Građani Sisačko moslavačke županije već se gotovo dvije godine civilno organiziraju i protestiraju protiv izgradnje mega farmi na njihovu području Kada se pogledaju podaci o planovima tih farmi, postaje jasno da za tu mega farmu nema mjesta ni u više županija Republike Hrvatske, a ne samo u Sisačko – moslavačkoj županiji. Nije je moguće izgraditi, jer uzima optimalni životni prostor za normalan život, a štetu čini i okolišu. Na 4.500 kilometara kvadratnih koliko ima Sisačko Moslavačka županija uz sve prirodne resurse koje županija ima u 7 gradova 12 općina s ukupno 130 000 stanovnika ne može stati valionica pilića sa 120 milijuna pilića godišnje, 3 klaonice s kapacitetom od 270 milijuna pilića, dvije tvornice stočne hrane s 500 tisuća tona godišnje te 12 farmi s kapacitetom od 88 milijuna pilića.
Zašto investitor iz Ukrajine čini pritisak na lokalnu samoupravu i građane sa svojim planovima i proizvodnjom koja će hrvatskom prirodnom prostoru nanijeti mnogo štete, nezadovoljstva i frustracija, a koristi će imati samo on – investitor?
Mogu li državljani RH odlučivati o ambijentu svoga zavičaja? Mogu li relevantne institucije RH kojima je dužnost štititi građane Republike Hrvatske, poslovno nasilnog stranog investitora zamoliti da završi s pritiskom na građane Sisačko – moslavačke županije sa svojim projektom? I da svoj projekat provodi u rodnoj Ukrajini koja će uskoro postati članica Europske unije.
Prvotna priča iz 2023. da je projekt dobar radi otvaranja novih radnih mjesta, što je bila informacija o Chicken Company postaje irelevantna, jer hrvatska postaje visoko deficitarna s radnom snagom, što je vidljivo u potrebama za hrvatski turizam. Margareta Zouhar Zec
PROSVJED U ZAGREBU 21. VELJAČE
No Zelena Akcija, Prijatelji životinja građanska inicijativa“ Sišćani ne žele biti Smetlišćani „ i „Sunjani ne žele biti smuljani „uz potporu 122 civilne udruge pozivaju građane na prosvjed protiv projekta koji je megalomanski za malu županiju. Prosvjed će biti 21. veljače – dan je subota - u 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. “ Horor koji nam se pokušava nametnuti nadilazi Sisačko -moslavačku županiju ističu iz Udruge „Prijatelji životinja“ u svom tekstu.
Dr. sc. Dušan Jelić, biolog i stručnjak za zaštitu okoliša upozorava „Planirani industrijski kompleksi mega farmi i klaonica peradi u Sisačko-moslavačkoj županiji predstavljaju ozbiljnu prijetnju klimi, biološkoj raznolikosti i dugoročnoj održivosti prostora. Ovakvi projekti generiraju iznimno visoke emisije stakleničkih plinova, enormnu potrošnju vode te velike količine otpada, čime dodatno opterećuju već ranjive ekosustave i lokalne vodne resurse. Intenzivna industrijska proizvodnja na ovoj razini dovodi do fragmentacije staništa, gubitka prirodnih ekoloških funkcija i izravan je pritisak na divlje vrste uključujući one vezane uz poljoprivredni mozaik i vlažna staništa koja su ključna za očuvanje bioraznolikosti“
NAPOKON SE DRŽAVNA UPRAVA UKLJUČILA U KOMUNIKACIJU
No, 14. veljače Ministarstvo poljoprivrede je obavijestilo da će se „ na inicijativu ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića 16. veljače održati u Sisku tribina u 13 sati u hotelu Panonija, o najavljenim peradarskim investicijama na području Sisačko moslavačke županije
U obavijesti Ministarstva poljoprivrede i ribarstva piše da će tribina okupiti sve relevantne dionike, budući da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ovom slučaju ima ograničene nadležnosti, iako se radi o ulaganju u tom resoru.
Predviđeno je sudjelovanje predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, lokalne i regionalne samouprave, predstavnika građana, građanskih inicijativa i udruga, investitora i drugih zainteresiranih.“
PRIGOVORI GRAĐANA SU IGNORIRANI
Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji se nalaze u postupku procjene utjecaja na okoliš su površni, bez jasnih rješenja za ključne rizike kao što su zbrinjavanje stajskog gnojiva i mrtvih pilića, ali s očiglednim izbjegavanjem zakonskog praga kako bi se zaobišli stroži propisi, informacija je Zelene akcije.
Zelena akcija ima informaciju da građani upozoravaju da su njihovi prigovori sustavno ignorirani, a javne rasprave svedene su na formalnost, komentari su sustavno ignorirani. Unatoč svemu tome, institucije ostaju nijeme. Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji se nalaze u postupku procjene utjecaja na okoliš su površni, bez jasnih rješenja za ključne rizike kao što su zbrinjavanje stajskog gnojiva i mrtvih pilića, ali s očiglednim izbjegavanjem zakonskog praga kako bi se zaobišli stroži propisi.
Za neke projekte Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije procijenilo je da ne trebaju prolaziti postupak procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu jer se ne očekuje da će imati značajne negativne učinke na područja i vrste zaštićene mreže Natura 2000.
Neki od ovih projekata nalaze se samo 35 i 90 metara od zaštićenog Parka prirode Lonjsko Polje i zaštićenog krajobraza Sunjsko Polje, informacija je Zelena akcije.
Trenutno traje postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO) za 5 takvih projekata. Za jedan od njih objavljena je nacrt Rješenja u kojemu je odlučeno kako neće biti negativnih utjecaja na okoliš. Za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku, Savjetodavno stručno povjerenstvo dalo je pozitivno mišljenje tijekom PUO postupka, iako je Zelena akcija i lokalna zajednica više puta pisala Ministarstvu tvrdeći da projekt nije u skladu s prostornim planovima grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Te tvrdnje je potvrdio grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
Ispod je popis projekata, s mjestima i njihovim kapacitetima, koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša ocijenilo da ne trebaju prolaziti procjenu prihvatljivosti.
FARME I MEGA KAPACITETI
·
1. Lekenik - PCC - 2 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 7,8 milijuna godišnje - bez započete procjene utjecaja na okoliš ( PUO).
2. Velika Ludina - PCC - 8 farmi svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 31,5 milijuna godišnje - PUO postupak u tijeku.
3. Sunja - PCC - 4 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 15,7 milijuna godišnje – PUO postupak u tijeku.
4. Popovača potok 3 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
5. Popovača potok 2 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
6. Popovača potok 1 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno Popovača 10,8 milijuna pilića godišnje.
7. Martinska Ves Mahovo 3 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
8. Martinska Ves Mahovo 4 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog postupka o procjeni utjecaja na okoliš (PUO)
9. Martinska Ves Mahovo 2 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
10. Martinska Ves Mahovo 1 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno Martinska Ves 15,4 milijuna pilića godišnje.
11. Petrinja - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - Odluka donesena da je ekološki prihvatljivo i objavljena 18. 04. 2025. na web stranici Ministarstva.
12. Letovanić - Farma za piletinu - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno farme u Sisačko moslavačkoj županiji imale bi uzgoj približno 88 milijuna pilića godišnje.
1 projekt izvan Sisačko-moslavačke županije:
13. Ivanić Grad - PCC - 4 farme svaka 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 15,7 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
Ukupno sve farme 88 milijuna u SMŽ županiji + Ivanić Grad – približno 103 milijuna pilića godišnje.
Prema izjavi Hrvatske poljoprivredne komore, ovo je 4 puta više nego što se trenutno uzgaja u Republici Hrvatskoj. https://komora.hr/hrvatski-peradari-zatrazili-pomoc-eu-parlamenta-i-europske-komisije-u-zastiti-od-mega-ukrajinskih-investicija-u-hrvatski-peradarski-sektor/
KLAONICE
14. Velika Ludina – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 225.000 komada/dan ili 65.250.000 komada/godišnje – PUO postupak u tijeku – Donesen je Nacrt Rješenja da je ekološki prihvatljivo, konačna odluka još nije donesena, tako da je postupak još uvijek u tijeku.
15. Sisak – PCC – Odluka Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku donesena je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane investitora projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.
Stoga, potpuno je jasno da su klaonica i bioplinska postrojenja dio cijelog sustava farmi pilića, klaonica i tvornica stočne hrane, iako se za svaki pojedini projekt provode odvojeni postupci procjene utjecaja na okoliš i predstavljaju javnosti kao odvojeni i različiti projekti.
Štoviše, iako je ocjena o potrebi procjene zahvata prihvatljivosti na ekološku mrežu provedena za kapacitet od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona, PUO postupak koji je uslijedio provodi se za klaonicu i bioplinsko postrojenje s kapacitetom klanja od 84.240.000 komada godišnje, ili 217 tisuća tona godišnje.
Podaci PUO snažno sugeriraju da su korišteni različiti podaci prilikom odlučivanja o potrebi procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu i da, kao posljedica toga, nije mogla biti stvarno utvrđena vjerojatnost da će projekt imati značajan učinak na mrežu Natura 2000. Postupak PUO je još uvijek u tijeku, no Povjerenstvo za procjenu studija rekalo da je ovaj projekt ekološki prihvatljiv.
Isti zahtjev podnio je investitor Ministarstvu za 2 klaonice pilića u Lekeniku s istim nazivom i opisom projekta. "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.”
16. Lekenik 1- PCC – Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u siječnju 2023. - kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
17. Lekenik 2 – PCC - Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u rujnu 2023. - kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
VALIONICA
18. Lekenik – PCC – 120 milijuna pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
TVORNICE STOČNE HRANE
19. Popovača – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 200.000 t godišnje, doneseno Rješenje u postupku PUO da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
20. Lekenik – PCC - 300.000 t godišnje. Rješenje Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt tvornice hrane u Lekeniku doneseno je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o. - postupak PUO još uvijek u tijeku. IZVOR: Zelena akcija (MZZ)
subota, 14.02.2026.
MARCO RUBIO GOVORIO NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI
„NAŠA JE SUDBINA - I UVIJEK ĆE BITI - ISPREPLETENA S VAŠOM „
Tijekom govora na 62. Minchenskoj konferenciji o sigurnosti 14. veljače američki državni tajnik Marco Rubio pozvao je Europu na suradnju s Washingtonom u civilizacijskoj potrazi za spašavanjem Zapada , piše Euronews u objavi nešto prije 12 sati 14. travnja.
Rubio je ponovio da se Zapad suočava s civilizacijskim padom po izboru, kao rezultat loše osmišljenih politika koje proizlaze iz klimatskog "kulta" i masovnih migracija.
Rubiov govor u subotu smatran je pomirljivijim od izjava američkog potpredsjednika J. D. Vancea prošle godine, koji je svoj nastup na događaju iskoristio za napad na europske politike o imigraciji i slobodi govora, šokirajući europske saveznike.
Unatoč blažem tonu, Rubio je i dalje kritizirao Europu zbog migracija. Upozorio je na „civilizacijsko brisanje“ uzrokovano masovnim migracijama i rekao da one „destabiliziraju“ Zapad – rečenicu koju su često ponavljali američki dužnosnici, uključujući predsjednika.
DVIJE STRANE SU POVIJESNO, KULTURNO I EKONOMSKI ISPREPLETENE
U svom obraćanju u subotu pozvao je Europljane da se pridruže zajedničkom cilju sa Sjedinjenim Državama kako bi predvodili novo stoljeće prosperiteta. Rekao je da su dvije strane povijesno, kulturno i ekonomski isprepletene, ali da također moraju dijeliti načela. Rubio je u subotu rekao da Washington i Europa "pripadaju jedni drugima ", dodajući: "Želimo da Europa bude jaka. Vjerujemo da Europa mora preživjeti."
„U konačnici, naša je sudbina – i uvijek će biti – isprepletena s vašom.“
Rubio nije koristio hiperbolički jezik koji je favorizirala Trumpova administracija, koja je Europljane nazivala slabima i propadajućima, ali je njegova ključna poruka ostala netaknuta. Također je izazove koji su pred njim uokvirio kao potragu za spašavanjem cijele civilizacije od propadanja.
Kritizirao je liberalne političare koji su, kako je tvrdio, donijeli "svjesnu odluku" o demontiranju Zapada, njegovih industrijskih kapaciteta i prepuštanju ključnih lanaca opskrbe suparnicima i konkurentima. "Deindustrijalizacija nije bila neizbježna", dodao je Rubio. „Bio je to svjestan politički izbor, višedesetljetni ekonomski pothvat koji je lišio naše nacije njihovog bogatstva, njihovih proizvodnih kapaciteta i njihove neovisnosti. Gubitak suvereniteta našeg lanca opskrbe... bila je to glupa, ali dobrovoljna transformacija“, rekao je.
MASOVNE MIGRACIJE KAO IZVOR SUKOBA
Američki državni tajnik također je aludirao na "masovne migracije" kao izvor sukoba.
„Ovo nije neka sporedna briga od malog značaja. Bila je i nastavlja biti kriza, ona koja transformira i destabilizira društva diljem Zapada“, rekao je.
Njegove su izjave odražavale kontroverzni američki pregled nacionalne sigurnosti objavljen prošle godine, koji je pozvao EU da promijeni smjer u ključnim politikama ili se suoči s "civilizacijskim brisanjem". U dokumentu se također sugerira da će SAD njegovati veze i surađivati s domoljubnim strankama u EU koje se bore protiv statusa quo iznutra, bez navođenja imena.
NESLAGANJA IZ DUBOKE ZABRINUTOSTI
Ipak, Rubio je dobio ovacije publike na Minchenskoj sigurnosnoj konferenciji kada je ustvrdio da SAD i dalje duboko brine o budućnosti Europe te sugerirao da neslaganja proizlaze iz "duboke zabrinutosti" za kontinent, koji je nazvao rodnim mjestom zajedničke civilizacije.
„Povezani smo ne samo ekonomski, ne samo vojno. Povezani smo duhovno i povezani smo kulturno“, dodao je.
Rubio je naveo Mozarta, Dantea, Shakespearea, Beatlese i Rolling Stonese.
KONTINENT KAO ŽRTVA MIGRACIJE
Njegovi komentari dolaze nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao Europljane da ponosno djeluju protiv kampanje ocrnjivanja kontinenta, pojačane društvenim mrežama.
„Potreban nam je puno pozitivniji način razmišljanja. Ovdje i šire postoji tendencija da se Europa previdi, a ponekad i da se otvoreno kritizira“, rekao je Macron u govoru pred Minchenskom sigurnosnom konferencijom u petak 13. veljače .
U komentarima koji su se činili kao da osporavaju američki narativ, francuski predsjednik osvrnuo se na "karikiranu" viziju Europe, prikazanu kao slab, fragmentiran i previše reguliran kontinent, žrtva migracija koje žele "iskvariti njegove dragocjene tradicije".
Macron je rekao da bi Europljani trebali biti ponosni na uniju koju su izgradili.
Slično tome, njemački kancelar Friedrich Merz priznao je podjelu u vizijama između Europe i Sjedinjenih Država, ali je tvrdio da američki kulturni ratovi ne pripadaju Europi.
„Sloboda govora ovdje završava tamo gdje su izgovorene riječi usmjerene protiv ljudskog dostojanstva i našeg temeljnog zakona. Ne vjerujemo u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. Držimo se klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajedno“, rekao je Merz u petak. (Euronews, mzz)
ELMEDIN KONAKOVIĆ NA SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U MINHENU
POLITIČKIM PARTNERIMA KOMUNICIRAO PRIJETNJE POLITIČKOM SUSTAVU BIH
Na Ministarstkoj konferenciji o sigurnosti koja u Minhenu traje od 13. do 15. veljače 2026. ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković održao je niz bilateralnih susreta s visokim dužnosnicima kojima je ukazao na prijetnje koje ugrožavaju evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine.
Tokom konferencije, Konaković je detaljno informirao sugovornike o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, naglašavajući prijetnje ustavnom poretku koje dolaze od strane SNSD-a i Milorada Dodika, te ukazujući na destabilizirajuće aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost i evropsku perspektivu zemlje.
Podsjetiti ću SNSD je Savez nezavisnih socijaldemokrata, parlamentarna je stranka Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Predsjednik stranke je Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta Republika Srpska. (mzz)
Konaković se sastao s ministrom vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, princem Faisalom bin Farhanom Al Saudom, potpredsjednicom Vlade i ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanjom Fajon, ministricom za evropske i međunarodne poslove Republike Austrije Beate Meinl-Reisinger, ministrom delegiranim za evropske poslove Republike Francuske Benjaminom Haddadom i potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova Republike Italije Antoniom Tajanijem.
Konaković, ministar vanjskih poslova BiH posebno je naglasio opasnosti koje proizlaze iz lobističkog ugovora koji nastoji potkopati teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Sugovornicima je predočio dokumente koji jasno razjašnjavaju ciljeve tih aktivnosti, uključujući secesiju, destabilizaciju regije i blokiranje evropskog puta BiH.
Konaković je obavio i telefonski razgovor s ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sheikh Abdullah bin Zayed Al Nahyanom, gdje je iznio zabrinutost zbog lobističkog ugovora i njegovih ciljeva. Također, na marginama minhenske konferencije, razgovarao je s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove Kajom Kallas, i ministrom vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Johannom Wadephulom. Svi su potvrdili podršku Bosni i Hercegovini i opredijeljenost za očuvanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Konaković je naglasio da je ključno da međunarodni partneri budu informirani o destruktivnim praksama koje ugrožavaju ustavni poredak BiH, kako bi zajedničkim naporima spriječili daljnje destabiliziranje zemlje i osigurali mir, stabilnost i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Ministartsva BiH. ( Agencija Anadolija, mzz)
TRUMP POŽURUJE ZELNSKOG NA SPORAZUM S RUSIJOM
TRUMP ŽELI SPORAZUM S IRANOM
Američki predsjednik Donald Trump 13. veljače je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da brzo djeluje u pregovorima s Rusijom, piše Anadolija 13. veljače
"Rusija želi postići dogovor, a Zelenski će morati djelovati - u suprotnom će propustiti sjajnu priliku. Mora se pokrenuti", rekao je Trump novinarima.
Rusija i Ukrajina održale su dvije runde mirovnih pregovora pod posredovanjem SAD-a u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, u siječnju i ranije ovog mjeseca. Kao rezultat toga, dogovorili su prvu razmjenu ratnih zarobljenika u pet mjeseci.
Iz Kremlja je 13. veljače priopćeno da će se sljedeća runda mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine održati 17. i 18. veljače u Ženevi, u Švicarskoj.
TRUMP ŽELI SPORAZUM O OGRANIČENJU
IRANSKOG NUKLEARNOG PROGRAMA
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak nakon posjete gradu Fort Bragg u saveznoj državi Sjeverna Karolina podržava ideju promjene režima u Iranu. Ocijenio je da bi to to „bila najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“, piše novinska agencija Anadolija
„Već 47 godina oni govore i govore. U međuvremenu, dok oni govore, izgubili smo mnogo života. Bilo je teških stradanja i ozbiljnih povreda. Ovo traje dugo, pa da vidimo šta će se dogoditi“, dodao je Trump. Ponovio da je u regiju stigla „ogromna moć“. „Dodatna snaga, kao što znate, i drugi nosači uskoro stižu, pa ćemo vidjeti hoćemo li to konačno moći riješiti“, rekao je, piše Agencija Anadolija 13. veljače
CNN piše da su Sjedinjene Države u procesu uspostavljanja vojne sigurnosti u regiji Karipskog mora i Perzijskog zaljeva kako bi povećale pritisak na Iran.
Trump je u petak novinarima rekao da šalje drugu skupinu nosača aviona u slučaju da ne uspije postići diplomatski dogovor s Iranom o ograničenju iranskog nuklearnog programa, riječima“ trebat će nam“, rekao je, dodajući da će brodovi otići ako diplomacija bude uspješna.
Udarna skupina najnaprednijih nosača aviona Ford već je nekoliko mjeseci pozicionirana u Karipskom moru. Razlog je bila Trumpova kampanja u Venezueli, koja je uključivala napade na sumnjive brodove s drogom na Karibima a kulminirala je uhićenjem venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u Caracasu.
BBC piše da je skupina nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln poslana u regiju prošlog mjeseca nakon što je Trump zaprijetio napadom na Iran kako bi zaustavio vladine mjere suzbijanja masovnih prosvjeda u kojima su ubijene tisuće ljudi.
„Imamo armadu koja ide tamo, a možda ide i druga“, rekao je Trump u intervjuu za Axios. Rekao je da Iran „jako želi postići dogovor“, dodajući da je diplomatsko rješenje i dalje moguće.
Trump je za Fox Business rekao da bi dobar dogovor Irana značio "nema nuklearnog oružja, nema projektila".
Iranski predsjednik također je ponovio da njegova zemlja "ne želi nabaviti nuklearno oružje". "To smo više puta izjavili i spremni smo za svaku provjeru", dodao je.
Izraelski dužnosnici također su rekli da njihova zemlja zadržava pravo poduzeti vojnu akciju protiv Irana ako ne postigne nuklearni sporazum sa SAD-om.
Stručnjaci kažu da je Netanyahu pod pritiskom krajnje desničarskih saveznika u svojoj vladi da iskoristi svoje veze s Trumpom kako bi se založio za širok sporazum između SAD-a i Irana koji zadovoljava sigurnosne probleme izraelske vlade. (CNN, BBC, mzz)
petak, 13.02.2026.
NEFORMALNI SASTANAK ČELNIKA EU U BELGIJI
„ JEDNO TRŽIŠTE ZA JEDNU EUROPU“
U izjavi predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste na konferenciji za novinare nakon neformalnog sastanka čelnika EU-a 12. veljače 2026. koji je održan u konferencijskom centru dvorca Alden Biesenu iz 16. stoljeća u malom selu Rijkhoven u Belgiji.
Značajan je stav koji je u priopćenju naveden pod dva, " da se s nepotpunog jedinstvenog tržišta prijeđe na jedno tržište za jednu Europu“." To je hitno i mora se učiniti 2026. i 2027. godine“
Prijedlog je došao od Enrica Lette koji je bio talijanski premijer od 2013. - 2014. tijekom razdoblja značajnih ekonomskih i institucionalnih reformi u Italiji Leto je, za informaciju, 2023. izdao knjigu pod nazivom Pravednost u kojoj iznosi viziju pravednije i ujedinjenije Europe - te tvrdi da budućnost kontinenta mora voditi pravednost, a ne strah.
U priopćenju se dalje kaže prema iznošenju Antonija Coste „da bismo u nekim sektorima poput telekomunikacija trebali dopustiti određeni stupanj konsolidacije tvrtki kako bismo postigli potrebne razine ulaganja i inovacija. „
Costa zatim kaže da energetska tranzicija ostaje najbolja dugoročna strategija za Europu kako bi postigla stratešku autonomiju i niže cijene.
Zatim zaštita strateških industrija i smanjenju ovisnosti.
Postoji jednoglasnost da je Europa otvorena za trgovinu . Europi nedostaju ulaganja. Neće biti konkurentnosti bez više ulaganja.
Europi je potreban jedinstveni i učinkovit financijski sustav koji može bolje pretvoriti europsku štednju u ulaganja u Europi.
Krajnji ciljevi su - ekonomski rast; -industrijske inovacije; - kvalitetna radna mjesta; i
-pristupačnost.
Antonio Costa predsjednik europskog vijeća je na kraju rekao „Sada ćemo rezultate današnjih rasprava pretvoriti u konkretne obveze i vremenske rokove na Europskom vijeću u ožujku. Nakon toga ćemo se usredotočiti na provedbu. I dopustite mi da budem jasan: 2026. godine Europa će ispuniti obećanja. Prošle godine smo to učinili u pogledu obrane, a ove godine ćemo to učiniti u pogledu konkurentnosti . (Iz priopćenja Europskog vijeća, mzz)
četvrtak, 12.02.2026.
EUROPSKI REVIZORSKI SUD ZABRINUT ZA DUGOROČNI POLJOPRIVREDNI PRORAČUN
NOVI PRIJEDLOG NEMA JASNA PRAVILA PLAĆANJA
Europski revizorski sud izjavio je 2. veljače, piše Euronews 9. veljače , da nadolazeći dugoročni poljoprivredni proračun EU-a izražava zabrinutost oko sljedivosti sredstava. Sljedivost plaćanja podrazumijeva stvaranje jasnog revizijskog traga koji omogućuje uvid u to tko je platio, kome, kada, koliko i po kojoj osnovi.
Nedostatak jasnoće oko načina praćenja javnih sredstava stvara zabrinutost koju je izrazio Europski revizorski sud (ECA) koji je čuvar financija EU u vezi s nadolazećim dugoročnim poljoprivrednim proračunom Europske unije. Provodi niz procjena predloženog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2028. – 2034.
Procjena objavljena 2. veljače usredotočuje se na Zajedničku europsku poljoprivrednu politiku.
Za razliku od prethodnog proračuna EU, novi prijedlog prepušta zemljama EU-a da izrade vlastite nacionalne planove, slično kao i Plan oporavka EU-a pokrenut kao odgovor na pandemiju COVID-19. U izvješću od ponedjeljka, ECA je upozorio da to predstavlja rizik i neizvjesnost.
"Za primatelje sredstava, ovo bi moglo stvoriti nepredvidljivost u fazi planiranja o tome koliko sredstava mogu očekivati."
Revizori su otkrili da prijedlog ne predstavlja jasna pravila o plaćanjima i praćenju, elemente koji bi mogli otvoriti vrata zlouporabi sredstava, te da složenost planiranja, procesa usvajanja i pravnog okvira može stvoriti neizvjesnosti.
„To smanjuje predvidljivost za korisnike, odgađa isporuku sredstava i u konačnici može potkopati cilj pojednostavljenja“, rekli su revizori, piše Euronews.
Posebno nije jasno hoće li se plaćanja vršiti prema ostvarenju unaprijed određenog cilja ili nakon što su postignuti rezultati.
Sljedeći dugoročni proračun EU još se pregovara između institucija bloka. Prema riječima triju dužnosnika EU koji su razgovarali s Euronewsom pod uvjetom anonimnosti, iako se o brojkama u proračunu raspravlja, ukupna struktura proračuna vjerojatno će ostati ista. Euronews, mzz
OLIMPIJCI IZRAŽAVAJU SVOJE POLITIČKO MIŠLJENJE
KRITIZIRALI TRUMPOVU IMIGRACIJSKU POLITIKU
Zimske olimpijske igre Milano-Cortina koje se održavaju od 6.2- 22. 2. 2026. pretvorile su se u samo nekoliko dana u bojno polje između američkih sportaša i američkog predsjednika Donalda Trumpa, a nekoliko natjecatelja izrazilo je kritike na račun njegove administracije , piše France24 12. veljače 2026.
Od 2021. godine, članak 50. Olimpijske povelje zabranjuje bilo kakve političke geste na postolju za medalje, ali sportašima je dopušteno izražavati svoja mišljenja na konferencijama za novinare i na društvenim mrežama. Ljutnja nekoliko natjecatelja na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Italiji povezana je s imigracijskom politikom Trumpove administracije , a posebno s taktikom koju koriste agenti Službe za imigraciju i carine ( ICE ). Smrt dvoje prosvjednika, Renee Nicole Good i Alexa Prettija, koje su siječnju 2026. u Minneapolisu najvećem gradu američke savezne države Minnesote ustrijelili savezni agenti ICE, izazvala je bijes građana u Sjedinjenim Državama .
PORUKA NA SNIJEGU
Britanski skijaš slobodnog stila Gus Kenworthy, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama 2014. za Sjedinjene Države, koji sada predstavlja svoju domovinu, pokrenuo je prosvjed 4. veljače napisavši "Fuck ICE" na snijegu, referirajući se na američku saveznu imigracijsku policiju, čije su metode jednako nasilne koliko i kontroverzne. "Nevini ljudi su ubijeni i to je dovoljno. Ne možemo mirno promatrati dok ICE nastavlja djelovati s nekontroliranom moći", napisao je u objavi na svom Instagram računu .
Otkad je objavio fotografiju, skijaš, koji ima američku putovnicu, kaže da je primio brojne poruke podrške, ali i prijetnje smrću. „Ljudi mi govore da se ubijem, prijete mi, žele da ozbiljno ozlijedim koljeno ili slomim vrat tijekom utrke, vrijeđaju me... To je ludost“, rekao je u videu na Instagramu. „Mislim da je važno govoriti o tome kako se osjećamo i suprotstaviti se nepravdi. Bio sam jako ponosan što sam vidio druge sportaše kako zauzimaju stav.“
SPORTAŠI KRITIZIRALI TRUMPA
Nekoliko američkih sportaša kritiziralo je Donalda Trumpa. Skijaš slobodnim stilom Hunter Hess čak je izazvao gnjev stanara Bijele kuće nakon što je izrazio svoje "pomiješane osjećaje" o predstavljanju Sjedinjenih Država tijekom konferencije za novinare 4. veljače na marginama Olimpijskih igara Milano-Cortina. "Malo je teško. Očito se događa mnogo stvari koje mi se ne sviđaju, a mislim da se mnogima ne sviđaju", rekao je, bez izravnog spominjanja krize izazvane antiimigracijskom ofenzivom koju je pokrenula Trumpova administracija ili napetosti na međunarodnoj sceni. "Samo zato što nosim zastavu ne znači da predstavljam sve što se događa u Sjedinjenim Državama", dodao je.
Kao odgovor, Donald Trump ga je u nedjelju na svojoj društvenoj mreži Truth nazvao "neuspjehom", tvrdeći da ne predstavlja svoju zemlju na aktualnim Olimpijskim igrama. "Ako je to slučaj, nije trebao ni pokušavati ući u reprezentaciju, a prava je šteta što je uopće u njoj."
PODPREDSJEDNIK JD VANC UKORIO SPORTAŠE
Američki potpredsjednik JD Vance, koji je predstavljao Sjedinjene Države na ceremoniji otvaranja u Milanu 6. veljače i bio izviždan kada mu se lice nakratko pojavilo na divovskim ekranima stadiona San Siro, također je ukorio sportaše koji su izrazili politička mišljenja i pozvao ih da se drže sporta. Ovu je točku ponovio tijekom posjeta Bakuu u Azerbajdžanu u srijedu : "Ovdje ste da biste se bavili sportom. Ovdje ste da biste predstavljali svoju zemlju i, nadamo se, osvojili medalju. Niste ovdje da biste razgovarali o politici." Također ih je ohrabrio "da se ne pojavljuju u stranoj zemlji i ne napadaju predsjednika".
REAKCIJE SPORTAŠA
Kao odgovor na ove napade, članovi američkog tima podržali su Huntera Hessa. „Mislim da je ono što je Hunter rekao bilo sasvim u redu, nije bilo provokativno i nije stvorilo nikakve veće probleme“, rekao je u 10. veljače američki skijaški trkač Ben Ogden, osvajač srebrne medalje u skijaškom sprintu. „Volio bih vjerovati da živim u zemlji u kojoj imate pravo izraziti svoje mišljenje bez da vas predsjednik napada. Ali očito ne“, nastavio je.
Hunter Hess je također dobio podršku američke snowboarding superzvijezde Chloe Kim, koja je pozvala na više "ljubavi i suosjećanja" kao odgovor na Trumpove napade. "Mislim da je u ovakvim vremenima stvarno važno okupiti se i podržati jedni druge, s obzirom na sve što se događa, i jako sam ponosna što predstavljam Sjedinjene Države", rekla je na konferenciji za novinare američke snowboard reprezentacije u Livignu.
U objavi na Instagramu prije odlaska na Olimpijske igre , južnokorejska prvakinja također je naglasila da "predstavlja svoju zemlju, ali i one koji su se odvažili, koji su došli u ovu veličanstvenu naciju noseći nadu, snove i hrabrost. Ponosna sam na svoje nasljeđe. Ponosna sam na svoje putovanje. I ponosna sam što predstavljam zemlju koja je najjača kada slavi raznolikost, dostojanstvo i nadu", piše France 24.
"POLITIKA SE TIČE SVIH NAS "
Američka klizačica Amber Glenn, koja je 8. veljače osvojila zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Olimpijskim igrama, također je iskoristila medijsko praćenje Igara kako bi rekla da smatra da je "ova administracija bila posebno teška za LGBTQ+ zajednicu općenito". Sportašica, koja se identificira kao panseksualna i biseksualna, izazvala je one koji su dovodili u pitanje legitimnost sportaša da izraze svoja mišljenja: "Znam da mnogi ljudi kažu: 'Ti si samo sportaš, usredotoči se na svoj posao, kloni se politike', ali politika se tiče svih nas."
Dvadeset šestogodišnja sportašica je od tada priznala da je morala napraviti pauzu od društvenih mreža nekoliko dana. „Kad sam odlučila iskoristiti jednu od velikih prednosti Sjedinjenih Američkih Država, slobodu gocvora, kako bih izrazila kako se osjećam kao sportašica koja predstavlja Team SAD tijekom ovog teškog vremena za mnoge Amerikance, primila sam zastrašujuću količinu mržnje i prijetnji samo zato što sam koristila svoj glas kada su me pitali kako se osjećam“, napisala je u priči.
Drugi prvaci, međutim, bili su manje izravni. Mikaela Shiffrin, najodlikovanija alpska skijašica u povijesti Svjetskog kupa, jednostavno je izjavila da ima "neke misli" kada su je pitali kako se osjeća u vezi predstavljanja Sjedinjenih Država u vrijeme kada je zemlja duboko politički podijeljena. Trideset godišnjakinja, koja cilja na još jednu olimpijsku zlatnu medalju, citirala je Nelsona Mandelu , frazu koju je već upotrijebila oskarovka južnoafrička glumica Charlize Theron tijekom ceremonije otvaranja u petak: "Mir nije samo odsutnost sukoba. Mir je stvaranje okruženja u kojem svatko može napredovati, bez obzira na rasu, boju kože, vjeroispovijest, religiju, spol, klasu, kastu ili bilo koju drugu društvenu oznaku razlike." Skijašica je rekla da su te riječi odjeknule u njoj. "Za mene ovo ima veze s Olimpijskim igrama. Zaista se nadam da ću sudjelovati i predstavljati vlastite vrijednosti: vrijednosti uključivosti, raznolikosti i ljubaznosti."
MOK SE NE ŽELI MIJEŠATI
Međunarodni olimpijski odbor ( MOK ) odbio se miješati u ovu aferu, posebno kada su ga pitali o komentarima Donalda Trumpa u vezi s Hunterom Hessom. "Neću poticati raspravu jer ne mislim da je konstruktivno eskalirati stvari na ovaj način", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik MOK-a Mark Adams.
Američki olimpijski i paraolimpijski odbor (USOPC) u priopćenju za javnost izjavio je da prati društvene mreže i prijavljuje prijetnje svojim sportašima: "Nijedan sportaš ne bi se trebao sam suočiti s ovim." Suzdržavajući se od komentiranja bilo kojeg konkretnog sportaša ili incidenta, USOPC je jednostavno naznačio da su "resursi za mentalno zdravlje i sigurnost dostupni 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu za sportaše u američkoj reprezentaciji te ih potičemo da nas kontaktiraju kad god im je potrebna podrška."
Neki američki gledatelji na klizačkim natjecanjima tijekom Olimpijskih igara u Milanu zasigurno se nisu bojali pridružiti raspravi. Željeli su poslati poruku svijetu mašući zastavom pred televizijskim kamerama. Na jednoj strani je pisalo: "Naprijed, Team America!", a na drugoj: "Ispričavamo se svijetu zbog našeg lošeg ponašanja. Bit ćemo bolji." Izvor: France 24, mzz
srijeda, 11.02.2026.
EMMANUEL MACRON : EUROPA SE MORA NAMETNUTI NA SVJETSKOJ SCENI
„ DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA JE ATRAKCIJA „
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je skupini europskih novina da se kontinent suočava s "pozivom na buđenje" suočen s rastućim prijetnjama iz Kine, Rusije, a sada i SAD-a, te pozvao Europu da se nametne na svjetskoj sceni, rekavši da je vrijeme da se počne ponašati kao "sila", piše BBC 10. veljače.
„Jesmo li spremni postati sila? To je pitanje u području gospodarstva i financija, obrane i sigurnosti te u našim demokratskim sustavima.“„U nekom drugom dobu bismo možda rekli da je trenutak da 'preuzmemo većinu'“, rekao je uoči sastanka čelnika EU u Bruxellesu.
UZAJAMNI ZAJMOVI
Macron je ponovio svoj poziv za uzajamne zajmove na razini cijele EU kako bi se prikupile stotine milijardi eura potrebnih za industrijska ulaganja.
„Došlo je vrijeme za pokretanje zajedničkog kapaciteta zaduživanja kako bismo financirali naše buduće troškove - euroobveznice za budućnost. Trebamo velike europske programe za financiranje najboljih projekata“, rekao je.
Slični pozivi u prošlosti naišli su na skepticizam Njemačke i drugih zemalja, koje smatraju da Francuska želi iskoristiti Europu kako bi podnijela financijski teret koji sama - zbog neuspjeha u reformama - ne može podnijeti.
FRANCUSKA BEZ MODELA
Macron je priznao da Francuska "nikada nije imala uravnotežen model, za razliku od određenih gospodarstava na sjeveru, koja su više izgrađena na osjećaju odgovornosti".
„I nikada nismo imali reforme poput onih pokrenutih 2010-ih u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, koje danas donose rezultate.“No, rekao je da na svjetskim financijskim tržištima raste potražnja za uzajamnim europskim dugom, koji EU trenutno nije u mogućnosti ponuditi.
"Svjetska tržišta sve se više boje američkog dolara. Žele alternative..." „Za investitore svugdje, demokratska pravna država je ogromna atrakcija. A kada pogledam svijet kakav jest, imamo autoritarni režim kakav je Kina, a s druge strane imamo SAD koji se sve više distancira od pravne države.“
EUROPA JE NAJOTVORENIJE TRŽIŠTE NA SVIJETU
Prema Macronu, EU od 27 članica treba 1,2 bilijuna eura (1 bilijun funti; 1,4 bilijuna dolara) godišnje za ulaganja u vitalne sektore sigurnosti i obrane, čiste energije i umjetne inteligencije.
Pozivajući EU da "zaštiti" ove i druge industrije, rekao je: "Kinezi to rade, Amerikanci također. Europa je danas najotvorenije tržište na svijetu."
„Suočeni s tim, ne kažem da bismo trebali biti protekcionistički. To je više pitanje koherentnosti - drugim riječima, ne nametanja vlastitim proizvođačima pravila koja ne namećemo ne-Europljanima.“ „Danas se Europa suočava s ogromnim izazovom, u svijetu nereda“, rekao je.
SAD VIŠE NISU SIGURNE
„Klimatske promjene se ubrzavaju. SAD – za koje smo mislili da će nam zauvijek jamčiti sigurnost – više nisu sigurne. Rusija nam je trebala zauvijek dati jeftinu energiju, ali to je prestalo prije tri godine. Kina... postala je sve žešći i žešći rival.“
„Danas smo mi Europljani prepušteni sami sebi. Ali imamo jedni druge. Nas je 450 milijuna ljudi. To je ogromno. Za mene je [postati sila] ispunjenje europske avanture.“
"Okupili smo se kako bismo zaustavili rat, okupili smo se kako bismo izgradili tržište.
Ali uvijek smo si zabranjivali razmišljati o moći."
Na pitanje o najnovijem sukobu s Washingtonom oko Grenlanda, na kraju kojeg se američki predsjednik Donald Trump činio odustajući od prijetnji aneksijom danskog teritorija, Macron je rekao da se Europljani ne smiju dati zavarati.
„Na kraju krize postoji kukavička tendencija da se sjedne i kaže 'uf'. Postoje prijetnje i zastrašivanje, a onda Washington odjednom popusti. I ljudi misle da je gotovo.“
„Ne vjerujte u to ni sekunde“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Izvor : BBC, mzz
utorak, 10.02.2026.
VELIKA BRITANIJA: HOĆE LI PREMIJER STARMER PODNIJETI OSTAVKU ?
HOĆE LI MUSLIMANKA MAHMOOD POSTATI PREMIJERKA ?
Američka afera Epstein koju je proizveo, već od 2019. mrtav Jeffrey Epstein, američki poslovni čovjek, kriminalac osuđen za seksualno zlostavljanje i trgovanje djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja, koja kao hobotnica ima jako mnogo krakova u svijetu, a sada i u Ujedinjenom kraljevstvu traži svoje žrtve.
Premijer Velike Britanije Kirn Starmer (63) nakon svog 19-mjesečnog premijerskog mandata na udaru je političkih glasova koji ga kritiziraju radi veleposlanika Petera Mendelskona. Čelnik škotskih laburista Anas Sarwar, iako je i Starmer laburist, pozvao je Starmera da podnese ostavku s mjesta premijera zbog Mandelsonovog imenovanja na mjesto veleposlanika u SAD-u unatoč tome što je, navodno, znao da je održavao veze s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
„Odvraćanje pažnje mora prestati, a vodstvo Downing Streeta se mora promijeniti“, rekao je Sarwar, najviši laburistički političar koji je javno pozvao Starmera da ode.
Međutim, Downing Street je inzistirao da premijer ne ide nikamo, rekavši da će ispuniti "petogodišnji mandat britanskog naroda da donese promjene", piše ndtv.com world
MENDELSON
Peter Benjamin Mendelson (73) laburist, vratio se aktivnoj politici podržavajući Keira Starmera , a nakon druge izborne pobjede Donalda Trumpa, Starmer je Petera Benjamina Mendelsona, koji je porijeklom židov, poslan u Washington kao britanskog veleposlanika. Ali kada su britanske tabloidne novine The Sun objavile meilove koje je Mendelson 2008. komunicirao s Jeffreyem Epsteinom, Starmer ga je u rujnu 2025. povukao s dužnosti.
Dokumente o Epsteinovoj korespodenciji s mnogobrojnim osobama iz politike diljem svijeta , osoba koje imaju kraljevske titule kao i korespodenciju u kojoj se mnogo puta navodi ime Donalda Trumpa a koje je 30. siječnja objavila američka vlada ponovno su potaknuli kontroverzu, kaže se u tekstu ndtv worla, navodeći da je Mandelson odavao povjerljive informacije britanske vlade Epsteinu, dok je bio britanski ministar, uključujući i tijekom financijske krize 2008. godine.
Britanska policija sada istražuje 72-godišnjeg Mandelsona zbog nedoličnog ponašanja u javnoj službi, a 6. veljače pretresla je dva njegova objekta. No Mendelson nije uhićen.
ŠEF KABINETA DAO OSTAVKU
Ali zbog pritiska na premijera Starmera, šef kabineta premijera Morgan McSweeney (48) dugogodišnji pomoćnik rekao je da preuzima "punu odgovornost" za savjetovanje premijeru Starmeru da imenuje Petera Mandelsona za veleposlanika u SAD-u. „Odluka o imenovanju Petera Mandelsona bila je pogrešna. Oštetio je našu stranku, našu zemlju i povjerenje u samu politiku, - rekao je Morgan McSweeney . No mnogi vjeruju da to neće biti dovoljno da vođa laburista, Starmer je prethodno bio vođa laburista, ostane na dužnosti.
Kao potencijalna nasljednica britanskog premijera, pojavila se britanska ministrica unutarnjih poslova Shabana Mahmood (45) koja je muslimanskog premijera. Na fotki ndtv.com worl, premijer Starmer je sa spomenutom na fotografiji. Ona je na dužnost ministrice unutarnjih poslova od 2025. Prethodno je obnašala dužnost državne tajnice za pravosuđe i lord kancelarke od 2024. do 2025.,(odnosno ministrice pravoduđa) . Kao članica Laburističke stranke , zastupnica je u Parlamentu za Birmingham Ladywood od 2010. Mahmood se identificira kao pripadnica društveno konzervativnije frakcije Plavih laburista Laburističke stranke.
( M.Zouhar Zec, ndtv.com worl, wikipedia)
ponedjeljak, 09.02.2026.
HOĆE LI SAD VOJNO NAPASTI IRAN?
IRAN KAŽE DA ĆE UZVRATITI NAPAD PO AMERIČKIM VOJNIM BAZAMA
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je vojnom akcijom Islamskoj Republici Iran zbog obračuna s građanima koju su prosvjede započeli radi visoke inflacije potkraj prosinca 2025. Prosvjedi su prerasli u prosvjede protiv režima teokracije koja je na vlasti. No Iranska vlada ukinula je Internet u zemlji, a time i komunikaciju i dostupnost informacija. Prosvjednici su razbijali i palili izloge i objekte u Iranu, vojska i policija nije stala uz prosvjednike, već ostala uz aktualnu vlast, a vlast je nastupila s pozicija sile te je prosvjednike uhićivala, zatvarala, ranjavala i ubijala. Bilo je informacija i o odlukama za vješanje, no onda se u iransku situaciju umiješao Donald Trump koji je rekao da će odmah napasti Iran bude li vlast vješala prosvjednike. Iran je priznao smrt u prosvjedima 3 117 osoba.
Taj scenarij vješanja, prema informacijama nije ostvaren, ali je prijetnja Trumpa o napadu vojnim snagama ostala. Čak što više američka vojna flota s nosačem aviona stigla je u Arapsko more. Nisu u pozadini samo prosvjedi, već i bojazan Trumpa da Iran može napraviti atomsku bombu. Politički dužnosnici tvrde da im oslobađanje uranija za atomsku bombu nije cilj, već je cilj čitave njihove nuklearne nauke upotrijebiti je u mirnodopske svrhe.
NOSAČ LINKOLN JE U ARAPSKOM MORU
Iran i SAD su razgovarali no Trump, koji ostavlja dojam osobe kojoj se ne može vjerovati, jer mijenja mišljenja i stavove, rekao je nakon toga novinarima da Iran ipak ima razloga za veliku zabrinutost.
SAD je krajem siječnja poslao svoj nosač zrakoplova, USS Abraham Lincoln, u Arapsko more i time pokazao svoju spremnost da napadne Iranom. Tijekom prvoga tjedna u veljači BBC je izvijestio da je u zračnu bazu Muwaffaq Salti u Jordanu stiglo dvanaest borbenih zrakoplova F-15, borbeni dron MQ-9 Reaper i nekoliko jurišnih zrakoplova A-10C Thunderbolt II. Britanska publikacija navodi da je analizirala satelitske snimke koje pokazuju da razarač s navođenim raketama, USS Delbert D Black, plovi Sueskim kanalom u Egiptu od Sredozemnog mora do Crvenog mora, a iznad Zaljeva djeluje i nadzorni dron američke mornarice MQ-4C Triton.
Neizvjesnost oko napada SAD-a na na Iran je prisutna. SAD je već dva puta pozvao svoje građane da napuste Iran, a zadnji puta je to učinio 6. veljače . No Iran je uzvratio prijetnjama te je više puta ponovio i ministar vanjskih poslova i predsjednik Irana Masoud Pezeshkian i da će Iran, u slučaju napada SAD, napasti sve američke baze na Bliskom Istoku.
AMERIČKE BAZE U OSAM DRŽAVA U REGIJI
Talijanski AGI piše da je sredinom 2025. godine na Bliskom istoku bilo 40.000 do 50.000 američkih vojnika, stacioniranih u velikim stalnim vojnim bazama te u manjim, prednjim bazama u regiji Bliskog Istoka na najmanje 19 lokacija. Osam je stalnih američkih vojnih baza smještenih u državama Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
HAMNEI PROPUSTIO GODIŠNJI SASTANAK
Radi sve većeg gomilanja američke vojske u Zaljevu, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei navodno je prekinuo svoju 37-godišnju tradiciju propustivši godišnji sastanak sa zapovjednicima zračnih snaga 8. veljače, piše ndtv worl 9. veljače . Piše da je vrhovni vođa Hamnei prisustvovao godišnjem sastanku svake godine otkako je preuzeo vodstvo 1989. - čak i tijekom pandemije COVID-19, a prema izvješću Iran Internationala, piše ndtv world. 9. veljače.
Godišnji sastanak obilježava obljetnicu 8. veljače 1979. godine, kada je skupina časnika zračnih snaga prisegnula na odanost Ruhollahu Homeiniju kako bi svrgnuo dinastiju Pahlavi. Homeini je bio osnivač Islamske Republike. On je Hamneijev prethodnik na mjestu vrhovnog vođe.
Tijekom četiri desetljeća, taj je dan postao simboličan događaj, a osoblje i zapovjednici zračnih snaga sastajali su se s iranskim klerikalnim vodstvom na isti datum svake godine. Izvješće navodi da se ove godine, umjesto Hamneija, u nedjelju sa zapovjednicima zračnih snaga vojske sastao načelnik glavnog stožera oružanih snaga Abdolrahim Mousavi.
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 08.02.2026.
IZRAEL: GALLANTOVA KRITIKA NETANJAHUA
" NETANJAHUOV PRVI PRIORITET JE ON SAM, ZATIM VLADA, A ONDA ZEMLJA "
Tekst koji je objavio Times of Israel, svjedoči da se u Izraelu, čiji politički dužnosnici vode ekstremno nečovječan rat protiv Palestinskog naroda i sada u vrijeme primirja, jer narodu ne dozvoljavaju ulazak hrane i druge humanitarne pomoći, te samo simbolično po nekoliko osoba može prijeći u Egipat na liječenje što je prethodno dogovoreno u broju od 50 osoba dnevno, dok liječenje treba oko dvadeset dvije tisuće alestinaca, a na što Međunarodna zajednica i sve druge političke snage u regiji, u Europi kao i šire - šute, među političkim osobama u Izraelu ipak se dešava svojevrsno izravnavanje računa.
Bivši izraelski ministar obrane Gallant, kako piše u tekstu koji objavljujem, na Kanalu 12, iznio je svoje optužbe protiv Netanjahua i definirao njegov interes.
Tijekom tjedna ponovo će Netanjahu posjetiti Donalda Trumpa u Wasinghtonu. m.zouhar zec
Objavljujem tekst
„Bivši ministar obrane Yoav Gallant u subotu je nazvao premijera Benjamina Netanyahua "lažljivcem" i optužio ga da je izmislio lažnu priču o napadu Hamasa 7. listopada 2023. kako bi izbjegao odgovornost, piše Times of Israel 7. veljače
Također je optužio Netanyahua da huška ministre svoje vlade protiv izraelskih sigurnosnih šefova čak i dok su predvodili svoje trupe na prvim crtama protiv Hamasa.
„Nisam mislio da ću morati doći ovdje u studio i reći: 'Imamo lažljivca za premijera. Premijer je lažljivac', rekao je Gallant u zajedljivom intervjuu za Channel 12, u kojem je više puta kritizirao svog bivšeg šefa.
NETANJAHUOV PRVI PRIORITET JE ON SAM
„Nakon ogromnog neuspjeha 7. listopada, kada su se IDF i Shin Bet, predvođeni načelnikom glavnog stožera i šefom Shin Beta, hrabro borili, kada su bili na frontu, Netanyahu im je zabio nož u leđa i pobunio sve vladine ministre protiv njih te sve to predstavio javnosti“, optužio je Gallant.
Bivši zastupnik Likuda, koji je smijenjen s mjesta ministra obrane krajem 2024., optužio je Netanyahua da je tvrdio da je kašnjenje ulaska IDF-a u južni grad Gaze Rafah početkom 2024. bilo posljedica navodnog straha vodstva IDF-a, dok je u stvarnosti to bilo zato što je IDF nadopunjavao svoje zalihe nakon što je dodijelio streljivo za potencijalni sukob na sjeveru.
„Netanyahuov prvi prioritet je on sam, zatim njegova Vlada, a tek onda zemlja“, rekao je Gallant, dodajući da premijer „preuzima zasluge za postupke nakon što su dovršeni, ako uspiju. Ako ne uspiju, to je nečija tuđa odgovornost.“
Gallantova kritika Netanyahua uslijedila je dva dana nakon što se premijer pokušao distancirati od neuspjeha 7. listopada objavljivanjem 55 stranica dokumenta s njegovim odgovorima danim državnom kontroloru Matanyahuu Englmanu u sklopu istrage ombudsmana o napadu.
Među selektivnim citatima koje je Netanyahu naveo bili su citati koji su, čini se, imali za cilj pripisati neuspjeh u sprječavanju napada političkim suparnicima i šefovima sigurnosnih snaga, uključujući Gallanta, dok je sebe prikazao kao jastreba prema Hamasu, više nego svoje političke protivnike.
Netanyahu je spomenuo rasprave u mjesecu prije masakra, uključujući sastanak kabineta 12. rujna 2023., na kojem je Gallant citiran kako kaže da je sigurnosna situacija u Gazi "stabilna" i da bi Izrael trebao "obuzdati svoje snage" protiv Hamasa.
Gallant je ustvrdio da je Netanyahuov odgovor državnom kontroloru „slučaj konstruiranja narativa - uzimanja fragmenata rasprava, rečenica, kroz duga razdoblja, njihovog spajanja, pretvaranja u vijest“. Umjesto istine, cijele istine i ničega osim istine, „Netanjahu ne govori istinu, sigurno ne cijelu istinu, a sigurno ne ništa osim istine“, rekao je njegov bivši ministar obrane .
Gallant je također odbacio Netanyahuovu tvrdnju na konferenciji za novinare krajem siječnja da su vojnici Izraelskih obrambenih snaga ubijeni u ratu protiv Hamasa zbog "embarga" Bidenove administracije koji je kopnenim snagama nedostajalo osnovnog streljiva. "To nije točno", rekao je Gallant, "iako su nam Amerikanci to otežali."
Netanyahu i Gallant često su se sukobljavali nakon što je Vlada preuzela vlast krajem 2022., a premijer ga je smijenio u ožujku 2023. - nakon što je upozorio na sigurnosne opasnosti koje proizlaze iz nacionalnog raskola oko vladine agende reforme pravosuđa - samo da bi ubrzo nakon toga poništio tu odluku usred intenzivnog protivljenja javnosti. Gallant je dao ostavku na mjesto zastupnika u Knessetu u siječnju 2025., nekoliko mjeseci nakon što ga je Netanyahu drugi i posljednji put krajem 2024. otpustio iz kabineta. Stranka Likud je od tada pokrenula postupak za isključenje Gallanta iz svojih redova.
LAPID PROTIV NETANJAHUA
U međuvremenu, u svom odgovoru premijeru na 12 stranica, objavljenom u subotu navečer, vođa oporbe Yair Lapid oštro se usprotivio Netanyahuovom dokumentu, optužujući ga da pokušava izbrisati svoju krivnju za neuspjeh 7. listopada.
Prema Lapidu, premijer je u svom odgovoru državnom kontroloru, Shin Betu i preporukama IDF-a( izraelske obrambene snage) o pripremi za scenarije pogoršanja situacije u Gazi izostavio preporuke.
Lapid je rekao da je prisustvovao brifingu s Netanyahuom u kolovozu 2023. na kojem su obavještajni materijali "jasno ukazivali na rizik od izbijanja sukoba na razinama potpuno drugačijim od svega što smo poznavali godinama".
To je navelo Lapida da na konferenciji za novinare sljedećeg mjeseca upozori da se „približavamo nasilnom sukobu na više frontova“ - bez predviđanja potpune invazije iz Gaze. „Ako je vođa oporbe znao, kako premijer može tvrditi da nije znao?“, upitao je Lapid.
Nadalje je optužio Netanyahua da radi na jačanju Hamasa kao protutežu Palestinskoj upravi, inzistirajući da je takva politika dovela do napada 7. listopada.
Ovu neizrečenu politiku karakterizirao je niz propuštenih prilika za atentate na vođe Hamasa, kontinuirano usmjeravanje katarskih sredstava u Gazu i potpuno ignoriranje obavještajnih upozorenja da se tim novcem financira vojno krilo Hamasa, tvrdio je Lapid.
KRIVNJOM NA PODREĐENE
U svom podnesku Englmanu, Netanyahu je pokušao zamutiti situaciju "oslanjajući se na niz manipulacija tajnim dokumentima, namjerne obmane, lažne verzije i dosljedan pokušaj da krivnju svali na svoje podređene", dodao je vođa oporbe.
Englman, državni kontrolor, nije objavio nikakve nalaze svoje istrage, koju mu je Visoki sud pravde u prosincu naredio da zamrzne. Istraga kontrolora bila je kontroverzna od samog početka, suočena s tvrdnjama da je ozbiljno manjkava, da bi narušila dokaze i istražni proces te da samo državno istražno povjerenstvo može pravilno istražiti katastrofu.
Netanyahu je prošli tjedan objavio video istovremeno sa svojim dokumentom, u kojem je insinuirao da je Visoki sud bio motiviran političkim razlozima prilikom zamrzavanja Englmanove istrage.
Premijer je više puta pozvao na osnivanje istražne komisije o 7. listopadu u kojoj bi polovicu članova birala vlada, a polovicu oporba, umjesto državne istražne komisije, čije bi članove imenovala pravosudna vlast.
Oporba je odbacila Netanyahuov zahtjev za pokretanje političke istrage, ali koalicija ipak namjerava nastaviti s tim procesom, koji je već u tijeku u Knessetu. Izvor: Times of Israel , mzz
PROSVJEDI U ITALIJI DOK TRAJU NATJECANJA OLIMPIJSKIH IGARA
NEZADOVOLJSTVO I SABOTAŽA NA ŽELJEZNICI
Šest osoba je uhićeno nakon što se policija sukobila s prosvjednicima u Milanu, domaćina Zimskih olimpijskih igara, tijekom prvog dana natjecanja, piše BBC 7. veljače .Tisuće ljudi izašlo je u subotu 7. veljače na ulice grada na sjeveru Italije kako bi prosvjedovali protiv niza problema, uključujući troškove života. Neki su ispaljivali baklje i bacali kamenje na policiju, koja je odgovorila vodenim topovima.
To se događa nakon što je Vlada pooštrila zakone o prosvjedima nakon demonstracija prošlog vikenda u Torinu u kojima je, prema vladinim podacima, ozlijeđeno više od 100 policajaca.
U međuvremenu, dužnosnici istražuju sumnju na sabotažu na željezničkoj mreži sjeverne Italije u subotu.
Potpredsjednik vlade Matteo Salvini, koji je i ministar prometa opisao je one koji su sudjelovali u sukobima u Milanu kao "kriminalce".
„Samo nekoliko dana nakon sramotnog nasilja u Torinu, još sukoba, još napada na organe reda“, rekao je."Ponosni smo što smo se zalagali za novi sigurnosni paket koji će omogućiti još učinkovitije intervencije protiv nasilnika i kriminalaca."
Prosvjedi u Torinu, koji su sazvani kao odgovor na deložaciju neslužbenog društvenog centra, započeli su mirno, ali su kasnije postali nasilni kada su se naoružane skupine suočile s policijom. Uhićeno je više od 30 ljudi. Jedan policajac je napadnut čekićem, što je premijerka Giorgia Meloni opisala kao pokušaj ubojstva.
Novi sigurnosni paket, koji je usvojen u četvrtak nakon ubrzanog postupka zbog nasilja u Torinu, omogućuje policiji da pritvori osumnjičene za probleme do 12 sati prije demonstracija, kako bi ih spriječila u širenju nemira. Kritičari su ga nazvali represivnim.
Većina ljudi koji su sudjelovali u prosvjedu 7. veljače u Milanu marširala je mirno. Jedna žena, Francesca Missana, izjavila je za novinsku agenciju AFP da Olimpijske igre "više nisu održive s ekološkog ili društvenog gledišta, njihovo je vrijeme isteklo", piše BBC.
„Ove su se Igre promovirale kao održive i neutralne u pogledu troškova“, rekao je za AFP organizator prosvjeda Alberto di Monte. Dodao je da su, budući da su se Igre održavale na više lokacija, milijarde potrošene na ceste umjesto na zaštitu planina.
KAOS NA ŽELJEZNICAMA RADI SABOTAŽA
U subotu 7. veljače, je također došlo do kaosa na nekim željezničkim mrežama na sjeveru Italije, a sumnja na napade uzrokovala je višesatne zastoje u prometu.
Požar je zahvatio željezničku infrastrukturu između Bologne i Venecije, a policija je kasnije pronašla presječene kablove i eksplozivnu napravu na obližnjim lokacijama.
Policija je izjavila da je skretnica zapaljena u blizini Pesara na jadranskoj obali, a električni kabeli su pronađeni prerezani u blizini Bologne, zajedno s rudimentarnom eksplozivnom napravom koja je ostala na pruzi.
Glavni željeznički kolodvor u Bologni glavno je čvorište koje povezuje gradove na sjeveru i jugu te linije istok-zapad.RFI, vlasnik željeznica u zemlji, rekao je da su se usluge od tada vratile u normalu.Ministarstvo prometa opisalo je incidente kao "sumnju na sabotažu" i reklo da odražavaju vandalizam kao na na početku Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine., piše BBC.
„Ovi postupci neviđene ozbiljnosti ni na koji način ne narušavaju sliku Italije u svijetu, sliku koju će Igre učiniti još uvjerljivijom“, rekao je 7. veljače Matteo Salvini podpredsjednik Vlade i ministar prometa.
Zimske olimpijske igre održavaju se do 22. veljače na brojnim lokacijama, od Milana do ljetovališta Cortina d'Ampezzo, dolomitskih regija Predazzo i Tesero te alpskih ljetovališta Livigno i Bormio, piše BBC. (mzz)
subota, 07.02.2026.
SKUPOVI SOLIDARNOSTI U PARIZU I STOCKHOLMU
PROTESTI PROTIV DISKRIMINACIJE I REPRESIJE NARODA
Stotine ljudi okupile su se 7. veljače u Parizu na skupu solidarnosti s narodom Palestine, Haitija, Venecuele, Nove Kaledonije ( teritorijalno pripada Francuskoj ) Demokratske Republike Kongo i Sudana. Odazivajući se pozivima različitih udruženja, demonstranti su se okupili na Trgu nacije kako bi protestirali protiv, kako su naveli, diskriminacije i represije s kojima se suočavaju te zajednice, piše Anadolija
Demonstranti su izrazili podršku pogođenom stanovništvu noseći transparente s natpisom "Bojkot Izraela" kao i zastave navedenih zemalja. Demonstraciji su se pridružili i pojedini pripadnici francuskog pokreta "Žuti prsluci", a skup je održan pod nadzorom policije.
U Švedskoj je istoga dana održan protest protiv izraelskog kršenja primirja Palestincima u Pojasu Gaze. Stotine građana u Stockholmu pozvale su vlasti da uvedu vojni embargo Izraelu i omoguće nesmetan ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Na poziv brojnih organizacija civilnog društva, demonstranti su se okupili na Trgu Odenplan, izražavajući protivljenje napadima Izraela na Gazu i ograničavanju ulaska humanitarne pomoći, usprkos primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025. godine, piše agencija Anadolija.
Demonstranti su nosili transparente s porukama "Okupacija u Palestini mora odmah prestati", "Zaustavite genocid i blokadu", "Omogućite humanitarnu pomoć" i "Izrael mora poštivati mirovni sporazum" te su pozvali švedsku vladu da uvede sveobuhvatan vojni embargo Izraelu.
Švedska aktivistica Karen Wild, izjavila je za Anadoliju da je na skup došla kako bi skrenula pažnju na, kako je rekla, beskrajnu patnju palestinskog naroda. Ona je naglasila da svijet zatvara oči pred onim što se dešava u Palestini.
"Pred našim očima se odvija genocid i sve se prenosi uživo na ekranima. Niko ne može tvrditi da ne zna šta se dešava", rekla je Wild. Ističući da Izrael ne poštuje sporazum o primirju, Wild je poručila da svako palestinsko dijete ima jednaku vrijednost kao i djeca u Švedskoj, Njemačkoj ili Francuskoj.
"Nije važno odakle dolaze, dijete je dijete. Ono što se sada dešava je strašno, djeca umiru od hladnoće i gladi. Ovo nazivaju primirjem, ali ja to nazivam genocidom", rekla je Karen Wild. (Anadolija, mzz)
TALIJANSKI PREDSJEDNIK MATTARELA OTVORIO 25. ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE
NATJECANJE NA ČETIRI LOKACIJE
U Italiji su 6. veljače navečer u raskoši spektakla otvorene 25.Zimske olimpijske igre Milano-Cortina 2026. koje će biti otvorene do 22. veljače 2026.
Upaljena su dva olimpijska plamena u dva grada domaćina u Milanu, na Arco della Pace, i u Cortini d'Ampezzo, na Piazza Dibona.
To je prvi put u povijesti zimskih olimpijskih igara da se plamen pali na dvije odvojene lokacije.
U Milanu su baklju upalile osobe koje su ušle u skijanje i postale legende i to Deborah Compagnoni i Alberto Tomba, dok je u Cortini plamen upalila Sofia Goggia. Ovaj čin simbolizira ujedinjenje grada i planina (Doloma), te spajanje tradicije i tehnologije. Ta inovacija naglašava specifičnost igara 2026. koje se održavaju na širokom geografskom području sjeverne Italije. Pjevale su zvijezde iz svijeta glazbe Laura Pausini, Mariah Carey i Andrea Bocelli.
UMJETNIČKA ZAMISAO MARCA BALICHA
Na umjetničkoj razradi i zamisli otvaranja 25. Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026. radio je tim pod vodstvom talijanskog kreativnog direktora i izvršnog producenta ceremonije Marca Balicha koji je rođen u Veneciji . Njegov studio, Balich Wonder Studio, specijaliziran je za velike međunarodne događaje. Balich je do sada bio izvršni producent na 16 olimpijskih ceremonija i 13 regionalnih Igara te nekoliko velikih predstava produciranih diljem svijeta. Radio je i na ceremoniji 20. Olimpijskih igara u Torinu 2006. godine. Tema ovogodišnjeg otvaranja nosila je naziv „ Harmonija" , a temelj joj je bio dijalog između suprotstavljenih sila, talijanskoj ljepoti, fantaziji i spajanju različitih teritorija.
NATJECANJA NA ČETIRI LOKACIJE
25. Zimske olimpijske igre održavaju se na širem području sjeverne Italije, uključujući Lombardiju i Veneto. Na sportskim borilištima nastupiti će 2.891 sportaš iz 92 zemlje svijeta. Iz Hrvatske je tu 14 sportaša.
Hrvatsku zastavu su na defileu otvaranja nosili Valentina Aščić koja nastupa u disciplini brzo klizanje na kratke staze i biatlonac Matija Legović. Aščić je hrvatsku zastavu nosila u Milanu na stadionu Giuseppe Meazza, San Siro , a Matija Legović nosio je hrvatsku zastavu u Cortinu d'Ampezzo.
Mogućnost nastupa u statusu nezavisnih individualaca dobilo je 20 natjecatelja.
Natjecanja će se održavati na četiri lokacije: u Milanu na stadionu San Siro gdje će se održavati dvoranski sportovi hokej, umjetničko klizanje, brzo klizanje, Kortina d'Ampeco domaćin je alpskog skijanja i boba, u Livignu predviđeno je natjecanje u snowboardu i slobodnom skijanju , a u Val di Fiemme odvijati će se nordijsko skijanje, skijaški skokovi i skijaško trčanje.
Talijanski predsjednik Sergio Mattarella (84) proglasio je Igre otvorenima. Prethodno je predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora Kirsty Coventry natjecateljima, ali i ukupnoj javnosti koja je pratila otvaranje Zimskih olimpijskih igara između ostalog rekla: "Podsjećate nas da možemo biti hrabri, da možemo biti ljubazni, da se možemo ponovno podići, bez obzira koliko jako padnemo."
Moto 25. Zimskih olimpijskih igara Milano - Cortina 2026. je "Zamisli budućnost" (na talijanskom: "Progetta il futuro" ). Tumaćenje tog slogana je „Ovaj moto utjelovljuje duh Igara, s naglaskom na inovacije, održivost i inspiriranje novih generacija“.
Margareta Zouhar Zec
petak, 06.02.2026.
RADIKALICAZIJA U NJEMAČKOJ
DRUŠTVENE MREŽE ZA RADIKALIZACIJU MLADIH
Islamističke skupine sve više koriste influencere na društvenim mrežama kako bi regrutirale mlade Nijemce za ekstremizam, predstavljajući konfliktne zone kao prilike za brzi društveni napredak, prema riječima stručnjaka za radikalizaciju Kaan Mustafa Orhona, piše Euronews 6. veljače.
Kaan Mustafa Orhon, stručnjak za islamske studije u njemačkom savjetodavnom centru Grüner Vogel, rekao je da su meta za regrutaciju ranjivi mladi ljudi sa slabim obrazovanjem i ograničenim izgledima za posao, obećavajući status i pripadnost.
„Privlačnost je sada drugačija: u Siriji svatko - bez obzira na podrijetlo ili resurse - navodno može postići brzu društvenu mobilnost“, rekao je Orhon za Euronews."Dođite u Siriju i samo s osnovnom školskom diplomom mogli biste biti šef policije u nekom malom gradu, imati četiri žene, auto, kuću, novac i oružje."
PROMIJENJENA TAKTIKE
Kaan Mustafa Orhon je rekao da se krajolik regrutiranja posljednjih 25 godina drastično promijenio. Teroristička ćelija u Hamburgu, u kojoj je bio i Mohammed Atta, umiješan u napade 11. rujna 2001. koji su bili koordinirani protiv Sjedinjenih Američkih Država s četiri oteta zrakoplova. Prema službenom izvještaju Povjerenstva 911, u napadu je sudjelovalo 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija a, sastojala se od studenata s visokim rezultatima u znanstvenim područjima. „Tada su organizacije tražile ljude koji bi mogli dugoročno djelovati unutar tih struktura i neovisno voditi terorističku ćeliju. Sada žele što više pješadija kao topovsko meso“, rekao je Orhon.
Salafizam je postao omladinski pokret usmjeren na tinejdžere i mlade odrasle osobe u dobi od 15 do 35 godina, a influenceri igraju glavnu ulogu, rekao je Orhon, upozoravajući na snažnu komercijalizaciju u prostoru radikalizacije. Ljudi ostvaruju ogromne profite“, rekao je, navodeći slučajeve u kojima influenceri prikupljaju donacije navodno za Palestinu, ali novac troše na luksuzne predmete.
VEĆI BROJ ŽENA MEĐU EKSTREMISTIMA
Njemački influencer poznat kao "Abdelhamid", osoba na TikToku sa stotinama tisuća pratitelja, osuđen je na tri godine zatvora u srpnju 2025. zbog prijevare s donacijama komercijalnih razmjera, prema izvješćima njemačkih medija, piše Euronews. Prikupio je gotovo pola milijuna eura kroz 37 kampanja donacija, ali navodno je samo mali dio dao u dobrotvorne svrhe.
Spolna podjela među ekstremistima značajno se promijenila, rekao je Orhon. Prije je pokret bio muškog spola s 95 do 99%, a sada ga čini otprilike 75% muškaraca i 25% žena, a promjeni doprinosi i sadržaj influencera usmjeren na žene.
Hannah Hansen, njemačka influencerica s velikim brojem pratitelja na društvenim mrežama, prodaje pakete koji uključuju marame za glavu, duge haljine, molitvene tepihe, literaturu i parfeme u ružičastim kutijama. „Ljudi plaćaju za stvari koje bi mogli dobiti besplatno u džamiji“, rekla je Orhon.Društveni mediji olakšavaju povezivanje s islamistima u Siriji ili Afganistanu, rekao je Orhon.
„Ne postoje takozvani usamljeni akteri“, rekao je. „Čak i ako netko djeluje sam, obično dobiva upute putem Telegrama. Gotovo svi napadači pripremali su svoje napade s ljudima u Siriji.“
Nedavni napadi ilustriraju ovaj trend, poput napada 13. veljače 2025. na Verdijevim demonstracijama u Münchenu ili napada takozvane simpatizerke Islamske države (IS) Safije S., koja je 2016. godine izbola policajca na glavnom kolodvoru u Hannoveru.
Orhon je rekao da mladi ljudi često imaju nezadovoljene osobne potrebe koje ljudi na salafističkoj sceni mogu zadovoljiti. Propovjednici često preuzimaju autoritet ili uloge očinskih figura, starije žene djeluju kao majčinske figure, a vršnjaci služe kao starija braća i sestre.
„Mladima se nudi misija. Postaju dio nečeg većeg, navodno doprinoseći boljitku čovječanstva“, rekao je.
ISLAMIZAM SE ISTIČE
Antisemitizam može djelovati kao most između lijevog i desnog ekstremizma i islamizma, rekao je Orhon. Prosvjedi povezani s Palestinom nude zajednički cilj povezivanja oko zajedničkog neprijatelja.
Orhon je istaknuo "promjenjive ekstremizme", gdje pojedinci napuštaju jedan oblik ekstremizma samo da bi ušli u drugi.
Spomenuo je Saschu Lemanskog, bivšeg njemačkog simpatizera IS-a koji je prethodno bio registriran kao desničarski ekstremist, te Bernharda Falka, koji je prešao iz lijevog ekstremizma u salafizam.
Islamizam se ističe među ekstremističkim pokretima jer mu se svatko može pridružiti bez obzira na podrijetlo, rekao je Orhon. Njemačka je jedinstvena u Europi jer se radikalizacija prvenstveno odvija na njemačkom, a ne na izvornim jezicima imigranata, što olakšava regrutiranje, rekao je.
Orhon je od 2019. radio s 40 žena koje su bile povezane s IS-om. Nijedna se nije vratila ekstremizmu, rekao je.
Reintegracija je teška, naglasio je Orhon. "Radikalizacija nije nepovratna, a nažalost ni izlaz."
Islamizam se ističe među ekstremističkim pokretima jer mu se svatko može pridružiti bez obzira na podrijetlo, rekao je Orhon.
Orhon je od 2019. radio s 40 žena koje su bile povezane s IS-om. Nijedna se nije vratila ekstremizmu, rekao je.
Reintegracija je teška, naglasio je Orhon. "Radikalizacija nije nepovratna, a nažalost ni izlaz." (Euronews, mzz)
četvrtak, 05.02.2026.
BRUTO MINIMALNA PLAĆA U 22 ZEMLJE EU
PLAĆE U ZEMLJAMA KANDIDATKINJAMA ZA EU
Kakve su bruto minimalne plaće u većini zemalja Europske unije na početku 2026.i u nekoliko zemalja kandidatkinja za članstvo? Minimalne plaće uvelike se razlikuju u zemalja Europske unije piše Euronews 3. veljače 2026.
Eurostat grupira minimalne plaće u tri kategorije: iznad 1500 eura, između 1000 i 1500 eura i ispod 1000 eura.
Pet zemalja ima minimalne plaće iznad 2.000 eura. Osim Luksemburga sa 2. 704 eura , to su Irska sa 2.391 eura, Njemačka s 2.343 eura, Nizozemska s 2.295 eura i Belgija sa 2.112 eura.
Ispod gornje skupine iznad 2000 eura , Francuska ima 1.823 eura, a Španjolska, nižu 1.381 euro, što pokazuje razinu razlikuju čak i među susjednim zemljama. Nakon toga dolazi Slovenija sa 1.278 eura, zatim Litva sa 1. 153 eura, Poljska sa 1. 139 eura, Cipar sa 1 088 eura, Portugal sa 1,073 eura, Hrvatska sa 1050 eura te Grčka sa 1. 027 eura.
Minimalna plaća u Češkoj iznosi 924 eura, u Mađarskoj 838 eura, u Rumunjskoj 795 eura, u Latviji 780 eura, u Bugarskoj 620 eura.
U nekim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji minimalne plaće su slijedeće : u Srbiji 744 eura , u Crnoj Gori 670 eura, Turskoj 654 eura, Sjevernoj Makedoniji 586 eura, u Albaniji 517 eura, Moldaviji 319 eura, a u Ukrajini 173 eura.
LISTA BRUTO MINIMALNIH PLAĆA U 22 ZEMLJE EU
1.Luksemburga sa 2 .704 eura ,2. Irska sa 2.391 eura,3. Njemačka s 2.343 eura, 4. Nizozemska s 2.295 eura 5. Belgija sa 2.112 eura
6. Francuska ima 1.823 eura, 7. Španjolska 1.381 euro 8. Slovenija sa 1278 eura, 9. zatim Litva sa 1 153 eura, 10. Poljska sa 1 139 eura 11. Cipar sa 1 088 eura, 12. Portugal sa 1.073 eura, 13. Hrvatska sa 1.050 eura te 14. Grčka sa 1. 027 eura,
15. Malta 994 eura, 16. Češka 924 eura,17. Slovačka 915 eura, 18. Estonija 886 eura, 19. Mađarska 838 eura, 20. Rumunjska 795 eura, 21. Latvija 780 eura, 22. Bugarskoj 620 eura.
Nisu izneseni podaci o minimalnoj plaći za Italiju, Austriju, Dansku, Finsku i Švedsku.
U zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji minimalne plaće su slijedeće :
1. Srbiji 744 eura ,2. Crnoj Gori 670 eura, 3. Turskoj 654 eura, 4. Sjevernoj Makedoniji 586 eura, 5. Albaniji 517 eura, 6.Moldaviji 319 eura, 7. Ukrajini 173 eura.
Nisu izneseni podaci minimalne bruto plaće za Bosnu i Hercegovinu , a Kosovu status kandidatkinje za članstvo u EU još nije dodijeljen. ( Euronews, mzz)
srijeda, 04.02.2026.
ALBANIJA IMA AL MINISTRICU ZA JAVNU NABAVU
U DUBAJU PRIZNANJE ZA NAPREDNU TEHNOLOGIJU
Republika Albanija, čiji je predsjednik Vlade Edi Rama prva je zemlja u svijetu koja je uvela ministricu koja je umjetna inteligencija, imenom Diella, sastavljena od piksela i koda, a dobila je nagradu "Future fit Seal" na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše agencija Anadolija 3. veljače .
Iz Ministarstva ekonomije i inovacija Albanije priopćili su 3. veljače da je ova nagrada prestižna i da odaje priznanje inovativnim inicijativama i novim modelima upravljanja, koji pripremaju Vlade za sutrašnje izazove u budućim sektorima.
Prema priopćenju, ministrica ekonomije i inovacija Delina Ibrahimaj sudjelovala je na predstavljanju Vlade Albanije na službenoj ceremoniji dodjele nagrada. Ministrica Ibrahimaj je naglasila da je nagrada važno međunarodno priznanje za Albaniju te je rekla "Ova nagrada predstavlja međunarodno priznanje za ministricu Diellu, inicijativu koja označava hrabar korak za Albaniju u institucionalizaciji naprednih tehnologija i digitalnoj transformaciji upravljanja", izjavila je.
Diella je prvi član koji nije fizički prisutan, već virtuelno stvoren pomoću umjetne inteligencije.
Ovo je prvi put da je dio kabineta albanske Vlade i virtuelni ministar kreiran umjetnom inteligencijom, koji će se, prema riječima albanskih vlasti, baviti pitanjima javnih nabava. Diella je već predstavljena građanima Albanije, jer pokreće platformu e-Albania, koja omogućava građanima pristup gotovo svim vladinim uslugama putem interneta.Ima čak i svoj avatar, pojavljujući se kao mlada žena obučena u tradicionalnu albansku nošnju.
Diella će evaluirati tendere i imati pravo da "angažira talente iz cijelog svijeta", dok će istovremeno razbijati "strah od predrasuda i rigidnosti administracije".
Albanija se godinama bori s korupcijom, posebno u javnoj upravi i resoru javnih nabava. Evropska unija je više puta ukazivala na ovaj problem u svojim godišnjim izvještajima o vladavini prava. Agencija Anadolija, mzz.
utorak, 03.02.2026.
IZVJEŠĆE IZ STUDIJE „ WAR WATCH“
HOĆE LI MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO POTPUNO NESTATI ?
Internet medij Al Mayadeen objavio je kraći sažetak opsežnog istraživanja 23 oružana sukoba tijekom proteklih 18 mjeseci koje je rezultiralo zaključkom da se međunarodno pravo, namijenjeno ograničavanju učinaka rata, bliži kolapsu, s više od 100 000 ubijenih civila i raširenim kršenjima prava poput mučenja i silovanja koja su nekažnjeno počinjena.
Studiju pod nazivom "War Watch" provela je Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. U njoj se kao dokaz kaže da je međunarodno humanitarno pravo na "kritičnoj točki prijeloma" te navodi smrt 18.592 djece u Gazi , rastući broj civilnih žrtava u rusko-ukrajinskom ratu i "epidemija" seksualnog nasilja u Demokratskoj Republici Kongo .
Stuart Casey-Maslen, glavni autor izvješća, izjavio je: „Zločini se ponavljaju jer su se prošli tolerirali. Naše djelovanje – ili nedjelovanje – odredit će hoće li međunarodno humanitarno pravo potpuno nestati.“
RASTE BROJ CIVILNIH ŽRTAVA
Studija War Watch pregledala je sukobe između srpnja 2024. i kraja 2025. godine. Služi kao kontraargument tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju osam ratova tijekom njegove godine dana na dužnosti.
U izvješću se navodi: „Ne znamo koliko je civila ubijeno u vođenju neprijateljstava tijekom oružanih sukoba 2024. i 2025. godine, ali znamo da je taj broj znatno veći od 100.000 u svakoj od dvije godine.“
Jedan od najsmrtonosnijih sukoba koji su ispitivani bio je u Gazi, gdje je Izrael provodio neumoljive zračne napade i kopnene operacije tijekom genocida koji je započeo 7. listopada 2023. Studija navodi da je stanovništvo Gaze smanjeno za otprilike 254 000 ljudi, što je pad od 10,6% u odnosu na procjene prije sukoba.
Unatoč prekidu vatre u listopadu 2025., od tada su ubijene stotine Palestinaca. Do kraja 2025. godine prijavljeno je ukupno 18.592 ubijene djece i oko 12.400 ubijenih žena.
U rusko- ukrajinskom ratu, broj smrtnih slučajeva civila također je naglo porastao. Izvješće bilježi 2514 ubijenih civila u 2025. godini, što je porast od 70% u odnosu na 2023. godinu. U prosincu je Rodion Miroshnik , veleposlanik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavio da je od 2014. godine u ukrajinskim napadima ubijeno više od 13 000 civila, a 28 000 ih je ozlijeđeno .
„Od početka sukoba 2014. godine broj civilnih žrtava već je dosegao 41.000, od kojih je oko 13.000 poginulo“, rekao je Miroshnik za RIA Novosti .
Pročitajte više: Rusija kritizira UN-ovu tvrdnju o samoodređenju Krima i Donbasa kao 'divlju'
Epidemija seksualnog nasilja u konfliktnim zonama
Seksualno i rodno uvjetovano nasilje prijavljeno je u gotovo svim istraženim sukobima. U Demokratskoj Republici Kongo , izvješće spominje „epidemiju takvog nasilja“ koju su počinile gotovo sve oružane frakcije. Žrtve uključuju dojenčad od samo godinu dana i starije žene do 75 godina.
U Sudanu, nakon pada El Fashera u ruke pobunjeničkih snaga u listopadu 2025., preživjeli su opisali brutalno seksualno nasilje. „Preživjeli su ispričali da su ih borci RSF-a grupno silovali“, navodi se u izvješću, pri čemu je zlostavljanje trajalo satima ili danima, često pred članovima obitelji.
U izvješću se tvrdi da unatoč obvezama utvrđenim Ženevskim konvencijama postoji sve veći jaz između međunarodnih ugovora i stvarnosti na terenu. Iako su zemlje pravno obvezne „poštovati i osigurati poštovanje“ međunarodnog humanitarnog prava, provedba je i dalje nedosljedna.
„Teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava (MHP) počinjena su“, navodi se u izvješću, „u ogromnim razmjerima i s nekontroliranom nekažnjivošću.“ U međuvremenu, napori za procesuiranje ratnih zločina bili su ograničeni i sporadični.
KAKO SMANJITI RATNE ZLOČINE
Autori pozivaju na reforme i zaštitne mjere kako bi se zaustavio porast ratnih zločina. Među prijedlozima je 1. zabrana prodaje oružja bilo kojoj zemlji u kojoj postoji "jasan rizik" da bi se oružje moglo koristiti za počinjenje ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
2. zabrana upotrebe nenavođenih gravitacijskih bombi i netočnog topništva dugog dometa u naseljenim područjima 3. ograničenja ratovanja dronovima i ciljanja civila pomoću umjetne inteligencije.
Autori naglašavaju važnost „osiguravanja sustavnog procesuiranja ratnih zločina“ i pozivaju na povećanu političku i financijsku potporu Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i nacionalnim sudovima za ratne zločine. Mnoge od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Izrael i Indiju, nisu članice Međunarodnog kaznenog suda.
IZVOR : Al Mayadeen, mzz
ponedjeljak, 02.02.2026.
VISOKI PREKRŠAJNI SUD O POZDRAVU " ZA DOM SPREMNI "
POZDRAV JE U IZNIMNIM SITUACIJAMA DOPUŠTEN
Visoki Prekršajni sud ima veće kompetencije od odluka Gradske Skupštine na koje se gradonačelnik Tomislav Tomašević poziva.
Visoki prekršajni sud izdao je u srpnju 2025. priopćenje u kojem se između ostalog kaže :
„ Prema dosadašnjoj sudskoj praksi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, jasno je da samostalno korištenje pozdrava „Za dom spremni“ i njegovih inačica u javnom prostoru nije dozvoljeno (Ppž-1387/2024, Ppž-805/2024, Ppž-5144/2023, Jž-1215/2020, Jž-919/2019). U posljednje dvije oslobađajuće odluke različitih sudskih vijeća ovog suda (Ppž-1252/2022 i Ppž-1247/2025), od kojih je jedna i ona za koju je tražen komentar, sudska vijeća su zauzela stav da je korištenje navedenog pozdrava u iznimnim situacijama dopušteno. Ta se iznimka u jednom slučaju (Ppž-1252/2022) odnosi na komemoriranje ispred biste poginulog hrvatskog branitelja koji se borio pod znakovljem HOS-a u Domovinskom ratu, prilikom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HOS-a, u parku koji nosi njegovo ime, a druga (Ppž-1247/2025) na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ u Kninu.“ (mzz)
font>
PRVA ODLUKA: GRADONAČELNIK TOMAŠEVIĆ NE ŽELI TOMPSONA NA TRGU
ZAR DOMOLJUBLJE I USTAŠTVO IMAJU ZNAK JEDNAKOSTI ?
TIJEKOM MOG PISANJA TEKSTA , JAVNOSTI JE MINISTAR SPORTA TONĆI GLAVINA PRIOPĆIO VIJEST oko 10,30 sati 2. veljače DA JE NA JUTARNJOJ TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE RH ODLUČENO DA ĆE KONCERT U IME RUKOMETNE REPREZENTACIJE BITI ODRŽAN NA TRGU BANA JELAČIĆA U ZAGREBU U 18 sati.
S obzirom na sadržaj teksta i činjenice koje u tekstu navodim, tekst u kome je glavna apostrofa ne održavanje koncerta jer rukometaši žele da pjeva Marko Perković, tekst objavljujem. Margareta Zouhar Zec
Hrvatska rukometna reprezentacija je na Europskom prvenstvu u rukometu 1. veljače poslijepodne u utakmici odluke s Islandom osvojila brončanu medalju.
No da bi informacija bila potpuna navodim : Europsko prvenstvo je održano od 15. siječnja do 1. veljače 2026. u tri države: Danskoj, Norveškoj i Švedskoj a sudjelovale su 24 reprezentacije, Da je bronca u hrvatskim rukama na radost cijele Hrvatske i svih koji su pratili rukomet postalo je sigurno kada je Hrvatska pobijedila reprezentaciju Islanda s rezultatom 34: 33 gola .
I odmah nakon pobjede nad Islanđanima krenula je komunikacija o organizaciji dočeka rukometašima na Trgu bana Jelačića s glazbenim programom. Zagreb, odnosno gradonačelnik Tomislav Tomašević ponudio je glazbeni sastav Zaprešić Boys i Hrvatske ruže. Pjesmu Marka Perkovića Tompsona „ Ako neznaš što je bilo“ koja je naglašena kao želja rukometaša, izvesti će spomenuti sastavi, bio je dio dogovora. No rukometaši su zatražili da na njihov doček dođe, te da svoju pjesmu pjeva sam Marko Perković Tompson. Ali gradonačelnik je rekao “ ne“ ne može Tompson doći na Trg i pjevati .
Njegov je odgovor bio negativan jer je odmah pjevača Perkovića povezao u svojoj percepciji s ustaškim pozdravom, Za dom spremni, koji je u sferi politike i društva bespotrebno problematiziran, a time i populariziran, a svoju pretpostavku, ovako je gradonačelnik Tonašević objasnio na Facebooku „ Budući da bi to bilo protivno odlukama Gradske Uprave i Gradske Skupštine oko korištenja ustaškog pozdrava koje vrijede za sve izvođače pa i za Tompsona koji je ta pravila već prekršio u Areni – nismo mogli udovoljiti zahtjevu rukometnih reprezentativaca.“
NEMA TOMPSONA – NEMA DOČEKA
Osvajači europske brončane medalje u rukometu su odlučili da dočeka njima u čast u glavnom hrvatskom gradu Zagrebu neće biti, jer gradonačelnik ne dopušta Marku Perkoviću Tompsonu da pjeva na glavnom Trgu bana Jelačića u glavnom gradu Republike Hrvatske, Zagrebu. Činjenica je da je prvi čovjek grada Zagreba u svoje ruke uzeo oružje koje se zove -moć odlučivanja - nad glazbenikom i pjevačem kog obožavaju stotine tisuća poklonika glazbe u cijeloj Hrvatskoj, kao i rukometaši. Činjenica je da je pjevač Marko Perković Tompson bio hrvatski branitelj, bio je u akciji Oluja 1995. kao branitelj, da se nikada i ničim nije zalagao za ustaštvo i da je hrvatski domoljub. Kako je moguće da gradonačelnik to ne prepoznaje ? A da ne prepoznaje , jasno je iz njegove Odluke.
Nije posao gradonačelnika najvećeg hrvatskog grada za bilo što ikome zabranjuje, a posebno ne ono što tisuće ljudi obožava, već da rukovodi događajima, da ih osmišljava, da gradi, komunicira i na svim nivoima zahtjeva građanima izlazi ususret u najvećoj mogućoj mjeri. Ali Tomislav Tomašević svoju gradonačelničku funkciju usmjerava na suprotan način. Pitanje je kome prkosi i što tako želi postići?
Da bi se poznavalo Perkovića Tompsona ne treba s njim provoditi dane i mjesece, potrebno je pogledati i poslušati njegov repertoar pjesama. A one su prožete ljubavlju prema Domovini Hrvatskoj, sjećanju na dane rata u kojima navodi hrvatske gradove poimenično, kao i pjesme duhovnog karaktera.
POZDRAV RAZDORA
Jedina pjesma koja u Tompsonovu repertoaru ima naglašen pozdrav Za dom spremni je Bojna Čavoglave. I to su u pjesmi prve riječi Za dom. Mogu li tri riječi biti obilježje jednog pjevača umjetnika 35 godina nakon Domovinskog rata? No mjesecima proizvode veliki razdor između onih kojima smeta i onih koji su ravnodušni. Pozdrav je unio razdor u političke aktere na hrvatskoj političkoj sceni te uzima vrijeme koje bi se u političkom smislu moglo mnogo razumnije koristiti . A sam pjevač okarakteriziran je kao osoba koja promiče ustaštvo. Grijeh te tri riječi je što je nastao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njime su se služili pretežito pripadnici ustaškog pokreta. Kardinalno je pitanje zašto gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević pjevača i autora mnogih domoljubnih pjesama koje sam piše i pjeva poistovjećuje s ustaštvom i s ustaškim pozdravom Za dom spremni ?
KAKO JE NASTALA BOJNA ČAVOGLAVE
Kako je nastala pjesma Bojna Čavoglave? Marko Perković koji je rođen 1966.u selu Čavoglave, a početkom Domovinskoga rata i Perković je posao branitelj i kao dragovoljac se pridružio Zboru narodne garde. Branio svoje selo sa sumještanima koji su oformili samostalni vod iz Čavoglava 1991. godine. Perković je to vrijeme nosio američku strojnicu Thompson, tako je po njoj dobio nadimak. Vod iz sela Čavoglava postao je dio najprije 114. brigade, a ujedno je pripadao HOS-u. Kasnije u jesen 1992. vod iz Čavoglava ulazi u sastav 142. drniške brigade. I Perković je tijekom ratnih dana napisao pjesmu Bojna Čavoglave. U pjesmi piše ono što proživljava i kaže da su u Zagori na izvoru rijeke Čikole, stala braća da obrane svoje domove , te kaže da neprijatelji, koji su bili u okolici, jer su okolna sela bila nastanjena Srpskim stanovništvom neće u Čavoglave stići dok su oni u selu živi. U pjesmi kaže da pucaju iz Thompsona, Kalašnjikova, a i Zbrojovke te bacaju bombe i tjeraju bandu preko izvora, te se oni bore za dom i za slobodu. U pjesmi poziva, srpski dobrovoljce i četnike da čuju da će ih ruka njih branitelja stići i u Srbiji.
Nije li u ratnoj svakodnevnici ova pjesma Bojna Čavoglave nastala iz emocije domoljublja? Zar to nije vidljivo? Što li je u pjesmi u kojoj se navode riječi u formulaciji – za dom i za slobodu - ustaštvo i ustaško? Ništa . Ali neupućenima je tu skriveno mnogo materijala za stvaranje političkih podjela, koje su u Hrvatskoj političkoj eliti prisutne.
Glazbenik Marko Perković tek samo sudskim putim i visokim odštetama može političke dokoličare i glasnogovornike neistine
podsjetiti da njegovo ime nije otirač za verbalnu proizvodnju neistina koje štete zajednici, a u određenoj mjeri i njemu samome.
Marko Perković Tompson je pjevao na Trgu bana Jelačića 3. veljače 2003. godine na dočeku hrvatske rukometne reprezentacije, koja je osvojila prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Portugalu. Trg glavnog hrvatskog grada Zagreba bio je tada prepun građana koji su došli pozdraviti zlatnu rukometnu reprezentaciju.
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 01.02.2026.
BISKUPSKO REĐENJE U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI
MARKO KOVAČ I VLADO RAZUM SU POMOĆNI BISKUPI
U Zagrebačkoj katedrali koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnici su joj sveti Stjepan kralj i sveti Ladislav, a koja je poznata i kao prvostolnica Zagrebačke nadbiskupije 31. siječnja održano je biskupsko ređenje dvaju svećenika, monsinjora, čime su postali izabrani pomoćni biskupi Zagrebačke nadbiskupije . To su monsinjor Marko Kovač ( 45) koji je rođen u zagrebačkom kvartu Trešnjevka, te monsinjor Vlado Razum ( 65) koji je rođen u Samoboru.
Biskupsko ređenje održano je u svečanoj atmosferi uz prisustvo hrvatskih svećenika, biskupa i nadbiskupa, uz prisustvo svećenika ostalih kršćanskih crkava, te uz prisustvo brojnih vjernika koji su ispunili zagrebačku Prvostolnicu u subotnje prijepodne31. siječnja.
Ređenje je podijelio preuzvišeni gospodin monsinjor Dražen Kutleša nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Tom činu prisustvovao je i biskup emeritus kardinal Josip Bozanić, te apostolski nuncij u RH monsinjor Giorgio Lingua. Ređenje Marka Kovača i Vlade Razuma određeno je prema odluci pape Lava XIV od 17. studenog 2025. godine.
Monsinjor Marko Kovač zaređen je za svećenika 17. lipnja 2006. također u zagrebačkoj Prvostolnoj crkvi gdje je 20 godina kasnije postao pomoćni biskup i primio biskupske insignije prsten, štap i mitru. Tijekom 20 godina svećeničkog službovanja u pastoralnoj službi bio je u više zagrebačkih župa u Malešnici, Španskom, Sloboštini, u župi Sv. Jeronima u Maksimiru, u Vlaškoj, u Kustošiji. A tijekom posdiplomskog studija kanonskog prava na Fakultetu Sv. Pija X u Veneciji pastoralno je djelovao u jednoj talijanskoj župi između Venecije i Padove, kako je sam monsinjor Kovač rekao u emisiji Hrvatskog katoličkog radija 30. siječnja .Za biskupsko geslo uzeo je riječi „Uistinu, Sin Božji“ .
Monsinjor Vlado Razum za svećenika je zaređen 27. lipnja 1993. a bio je na službi u župi Svetog Petra u Zagrebu, upravitelj župe u Stenjevcu, vice rektor i odgajatelj i duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu odgovoran za pastoral duhovnih zvanja i ravnatelj Papinskih misijskih dijela za Zagrebačku nadbiskupiju, župnik u Velikoj Gorici, tri godine je bio rektor kapele Corpus Domini u Zagrebu. Vijest da će biti zaređen za pomoćnog biskupa zatekla je monsinjora Razuma na dužnosti rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu gdje je na obnašanju službe bio od 2024.
NASLOVNE BISKUPIJE SARDU I STONSKA ZA POMOĆNE BISKUPE
Pomoćni biskup je red u kojem papa kao poglavar Katoličke crkve imenuje biskupe u ovom slučaju odabrane kako bi pomogli dijecezanskom biskupu u upravljanju biskupijom. Pomoćni biskup ne upravlja biskupijom kao njezin čelnik, već pomaže u pastoralnim i administrativnim dužnostima. Često nosi naslov neke povijesne, takozvane "naslovne" biskupije.
S tim u vezi pomoćni biskup Marko Kovač kao najmlađi hrvatski biskup, dobio je za službovanje prema odluci pape Lava XIV naslovnu biskupiju Sarda u Albaniji. Ta je biskupija osnovana oko 1100. godine, ali je kasnije ugašena. Godine 1934. Sveta Stolica iznova proglašava neke titularne biskupije, a biskupi koji nemaju svoju stolicu nositelji su titula tako je i mons. Kovač dobio Sardu. „Nikad nije bio ondje, ali kroz život je često susretao i imao prijatelje koji su albanske nacionalnosti – rekao je na radiju. „
Vladi Razumu dodijeljena je naslovna biskupija Stonska, sa udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. Stonska biskupija bila je katolička biskupija sa sjedištem u Stonu, osnovana u 11. stoljeću, a obuhvaćala je Ston, priobalje i dijelove Huma , što je danas u BiH . Radi povijesnih okolnosti, postala je naslovna biskupija, što znači da se naslov biskupa dodjeljuje bez stvarne jurisdikcije nad tim teritorijem, koji je danas pod upravom Dubrovačke biskupije. Biskupsko geslo biskupa Razuma je „ U njemu jednome (Kristu) mi smo jedno.“
Margareta Zouhar Zec
IRAN NAJAVIO VOJNU VJEŽBU S BOJEVIM GAĐANJEM
UPOZORENJE I AMERIKE I IRANA
Iran je upozorio brodove da će 1. i 2. veljače u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi petina ukupne trgovine naftom, a prolazi kroz uski koridor između Islamske Republike i Omana, provesti vježbu s bojevim gađanjem. Hormuški tjesnac, uski prolaz Perzijskog zaljeva, ponovno je postao središte napetosti dok se Iran priprema za vojnu vježbu u kojoj bi mogao izbiti požar na morskoj prometnici ključnoj za globalni brodski promet. Središnje zapovjedništvo američke vojske izdalo je upozorenje 31. siječnja ujutro, poručivši Teheranu da svako "nesigurno i neprofesionalno ponašanje u blizini američkih snaga, regionalnih partnera ili komercijalnih plovila povećava rizik od sudara, eskalacije i destabilizacije", piše indijska digitalna agencija ndtv com world news.
Ndtv com objašnjava što je važno znati o vježbi, američkom upozorenju, što je uzrokovalo napetosti i što bi se sljedeće moglo dogoditi u Hormuškom tjesnacu.
U tekstu kaže „Hormuški tjesnac nalikuje zavoju gledano iz svemira. Njegova najuža točka široka je samo 33 kilometra, odnosno 21 milju. Ulijeva se iz Perzijskog zaljeva u Omanski zaljev. Odatle brodovi mogu putovati u ostatak svijeta. Dok Iran i Oman imaju svoje teritorijalne vode u tjesnacu, on se smatra međunarodnim plovnim putem kojim svi brodovi mogu ploviti. Ujedinjeni Arapski Emirati, dom grada Dubaija s neboderima, također se nalaze u blizini plovnog puta.
SJEVERNA TRAKA UNUTAR KORIDORA VJEŽBE
Hormuški tjesnac kroz povijest je bio važan za trgovinu, s keramikom, slonovačom, svilom i tekstilom koji su se kretali iz Kine kroz regiju. U moderno doba supertankera, uski tjesnac pokazao se dovoljno dubokim i širokim da omogući prolaz nafte kroz njega. Iako postoje naftovodi u Saudijskoj Arabiji i UAE-u koji mogu izbjeći prolaz, američka Uprava za energetske informacije kaže da "većina količina koje prolaze kroz tjesnac nema alternativni način izlaska iz regije". Velika većina nafte i plina koji se kreću kroz tjesnac ide na tržišta u Aziji. Prijetnje ruti dovele su do porasta globalnih cijena energije u prošlosti, uključujući i 12-dnevni rata koji je Izrael pokrenuo protiv Irana u lipnju 2025.
Obavijest pomorcima poslana 29. siječnja putem radija upozorava da Iran planira provesti "pomorsko gađanje" u Hormuškom tjesnacu u nedjelju i ponedjeljak (1. i 2. veljače). Koordinate navedene u poruci govore da potencijalno bi vježba mogla ući u ono što je poznato kao Shema odvojenog prometa - 3,2 kilometra širok sustav s dvije trake u kojem brodovi koji ulaze u Perzijski zaljev idu prema sjeveru, a brodovi koji izlaze u Omanski zaljev idu prema jugu. Ta sjeverna traka za prolaz brodova nalazi se unutar koordinata vježbe. Iako Iran nije pružio nikakve druge javne detalje o vježbama, vjerojatno će u njima sudjelovati i iranska paravojna Revolucionarna garda. Garda upravlja flotom malih brzih jurišnih plovila u tjesnacu koji redovito ima napete susrete s američkom mornaricom.
UPOZORENJE AMERIČKOG ZAPOVJEDNIŠTVA
Ujutro 31. siječnja Središnje zapovjedništvo američke vojske izdalo je oštro upozorenje Iranu i Revolucionarnoj gardi zbog vježbe. Iako je priznalo iransko "pravo da profesionalno djeluje u međunarodnom zračnom prostoru i vodama", upozorilo je na ometanje ili prijetnju američkim ratnim brodovima ili prolazak komercijalnih plovila. Zapovjedništvo, koje nadgleda 5. flotu američke mornarice sa sjedištem u Bahreinu, reklo je da "neće tolerirati nesigurne (Gardine) akcije" koje bi mogle uključivati preblizu njihovih zrakoplova ili plovila američkim ratnim brodovima ili usmjeravanje oružja prema njima. Zapovjedništvo je dodalo da "američka vojska ima najobučeniju i najsmrtonosniju silu na svijetu",piše ndtv word news 31. siječnja.
IRAN UPOZORIO
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je vojnim udarom na Iran nakon krvavog gušenja prosvjeda diljem zemlje. Postavio je dvije crvene linije - ubijanje mirnih prosvjednika i pokretanje vala masovnih pogubljenja zatočenih od strane Irana. Posljednjih dana uključio je i sudbinu iranskog nuklearnog programa.
Nosac zrakoplova USS Abraham Lincoln i prateći razarači s navođenim raketama sada su u Arapskom moru, gdje bi mogli pokrenuti napad ako Trump to zatraži.
Iran je upozorio da bi mogao pokrenuti vlastiti preventivni napad ili ciljati američke interese diljem Bliskog istoka i Izraela.
Dok je u 12-dnevnom ratu Iran ispalio balističke rakete, a Izrael ciljao njihove zalihe, Teheran održava arsenal raketa kratkog i srednjeg dometa koje bi mogle pogoditi okolne arapske države Perzijskog zaljeva. (Izvor ndtv world news, mzz)
| < | veljača, 2026 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | |
Veljača 2026 (36)
Siječanj 2026 (30)
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter