AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 22.02.2026.
ČETIRI GODINE RATA UKRAJINE PROTIV RUSIJE
NAJRAZORNIJI SUKOB U EUROPI OD DRUGOG SVJETSKOG RATA
Dana 24. veljače 2022. započeo je napad ruske vojske na Ukrajinu. Četvrta godišnjica rata je za dva dana. Prenosim tim povodom tekst AP news objavljen 22. veljače. (mzz)
„Kada je ruska invazija na Ukrajinu prošli mjesec trajala 1418. dan, službeno je premašila povijesnu prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam desetljeća stigla sve do Berlina u onome što je nazvala Velikim domovinskim ratom, ruska četverogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjeda još uvijek se bori da u potpunosti zauzme istočno industrijsko srce Ukrajine. Nakon što Moskva nije uspjela zauzeti glavni grad Kijev i uspostaviti marionetsku vladu u veljači 2022., sukob se pretvorio u rovovski rat s ogromnim gubitkom. Prema nekim procjenama, gotovo 2 milijuna vojnika je poginulo, ranjeno ili nestalo na obje strane u najrazornijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20% ukrajinskog teritorija od ilegalne aneksije Krima 2014. godine, ali njezini uspjesi nakon invazije 24. veljače 2022. bili su spori. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ovog je mjeseca usporedio napredovanje Moskve s "brzinom vrtnog puža".
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomaknule samo oko 50 kilometara u Donjecku regiju na istoku Ukrajine u žestokoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Unatoč sporom tempu i visokim troškovima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je svoje maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, rekavši da Kijev mora povući svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva ilegalno anektirala; Doneck, Luhansk, Zaporižje i Herson. Osim njih, Rusija je 2014. godine ilegalno anektirala Krim, ali nikada ga nije u potpunosti zauzela.
Više je puta Putin mahao svojim nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da pojača vojnu potporu Kijevu.
POZICIJSKO RATOVANJE
Borbe, koje su u početku uključivale brze pokrete velikog broja vojnika i tenkova u ruskom uvodnom blitz napadu i ukrajinskoj protuofenzivi u jesen 2022., pretvorile su se u krvavo pozicijsko ratovanje duž 1200 kilometara duge linije fronta.
Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu procijenio je ruske vojne žrtve na 1,2 milijuna, uključujući 325 000 poginulih. Gubitke ukrajinskih vojnika procijenio je na do 600 000, uključujući do 140 000 poginulih.
„Rusija je pretrpjela najveću stopu žrtava od bilo koje velike sile u bilo kojem ratu od Drugog svjetskog rata, a njezina vojska loše se pokazala, s povijesno sporim napredovanjem i malo novog teritorija koji bi pokazao njezine napore u posljednje dvije godine“, navodi se, napominjući da su ruske trupe napredovale u prosjeku 70 metara dnevno u dvije godine kako bi zauzele prometno središte Pokrovsk .
DRONOVI IMAJU ODLUČUJUĆU ULOGU
Po prvi put u vojnoj povijesti, dronovi igraju odlučujuću ulogu, što praktički onemogućuje bilo kojoj strani tajno gomilanje značajnog broja vojnika.
Od početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila prednost Moskve u vatrenoj moći i zaustavila njezin napredak, ali Rusija je drastično proširila operacije dronova i uvela dronove većeg dometa s optičkim vlaknima kako bi izbjegla elektroničko ometanje. Proširili su zonu pogibelji na 50 kilometara (oko 30 milja) od fronte, ostavljajući teren zapetljanim u nitima vlakana.
Kombinacija visokotehnoloških dronova i rovovskih borbi u stilu Prvog svjetskog rata dovela je do toga da male skupine pješaka - često samo dva ili tri vojnika - pokušavaju infiltrirati neprijateljske položaje u gradove sravnjene s zemljom ruskim teškim topništvom i jedriličarskim bombama. Prijevoz zaliha i evakuacija ranjenika veliki je izazov jer dronovi ciljaju rute opskrbe.
Napadi s velikog dometa
Ukrajinski dužnosnici opisali su ovu zimu kao najizazovniju u ratu. Rusija je eksponencijalno povećala svoje napade na energetski sustav zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu gdje je opskrba strujom mnogima prekinuta na nekoliko sati dnevno usred jake hladnoće.
Rusija je također sve više ciljala dalekovode s ciljem zaustavljanja prijenosa energije i podjele ukrajinske elektroenergetske mreže na izolirane otoke, povećavajući pritisak na mrežu.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druga energetska postrojenja duboko u Rusiji, s ciljem iscrpljivanja izvoznih prihoda Moskve.
Njegovi dronovi i rakete potopili su nekoliko ruskih ratnih brodova u Crnom moru, prisiljavajući Moskvu da premjesti svoju flotu s Krima pod ruskom okupacijom u Novorossijsk. A u smjelom napadu kodnog naziva "Paukova mreža", Ukrajina je u lipnju 2025.koristila dronove iz kamiona kako bi napala nekoliko zračnih baza diljem Rusije u kojima se nalaze bombarderi dugog dometa, što je bio ponižavajući udarac Kremlju.
SUKOBLJENI ZAHTIJEVI
Američki predsjednik Donald Trump, koji je nekoć obećao da će rat završiti u jednom danu, zalagao se za prekid borbi, ali posrednički napori naišli su na oštro suprotstavljene zahtjeve.
Putin želi da Ukrajina povuče svoje trupe iz dijela Donjecke regije koji još uvijek kontrolira, odustane od pridruživanja NATO-u, smanji svoju vojsku i dodijeli službeni status ruskom jeziku, među ostalim zahtjevima koje je Ukrajina odbila.
Rusija je ostavila otvorena vrata za potencijalno članstvo Kijeva u Europskoj uniji, ali je čvrsto isključila mogućnost slanja bilo kakvih europskih mirovnih snaga u Ukrajinu kao dio sporazuma.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi primirje duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje, zahtijevajući sveobuhvatni mirovni sporazum.
„Teritorijalno pitanje je važno Kremlju, ali rat ima ambiciozniji cilj: stvoriti Ukrajinu koja bi bila u potpunosti unutar ruske sfere utjecaja i koju Moskva ne bi doživljavala kao 'antirusku'“, primijetila je Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Euroasia Centra.
Ukrajina i njezini saveznici optužuju Putina da odugovlači pregovore dok istovremeno osvaja sve više teritorija. Kremlj optužuje Kijev i njegove europske pristaše da pokušavaju potkopati okvirni sporazum koji su Trump i Putin postigli na summitu na Aljasci. Summit je bio 15. kolovoza 2025.
Iako su se držali svojih stajališta, Putin i Zelenski pohvalili su američko posredovanje i pokušali se dodvoriti Trumpovoj naklonosti.
Nakon katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući prije godinu dana, Zelenski je zauzeo praktičniji pregovarački stav, naglašavajući dobru volju Ukrajine.
Nakon što je Trump pozvao na predsjedničke izbore u Ukrajini, Zelenski je signalizirao spremnost za njih iako su zabranjeni izvanrednim stanjem. Izbori bi se mogli povezati s referendumom o mirovnom sporazumu, rekao je, ali je inzistirao da je glasovanje moguće tek nakon što se uspostavi primirje i Ukrajina dobije sigurnosna jamstva od SAD-a i drugih saveznika.
ZELENSKI – PUTIN - TRUMP
Zelenski je rekao da je Bijela kuća postavila rok za završetak rata u lipnju i da će vjerojatno vršiti pritisak na obje strane da ga se pridržavaju. No, čak i dok se Trump čini željnim mirovnog sporazuma prije američkih međuizbora, izazovi ostaju.
S obzirom na to da Putin inzistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to isključuje, brzi dogovor čini se malo vjerojatnim. Zelenski je također izrazio skepticizam prema kompromisnom američkom prijedlogu da se istočna regija pretvori u slobodnu ekonomsku zonu.
Kremlj očekuje da će njegovi napadi na kraju prisiliti Kijev da prihvati uvjete Moskve. Ukrajina se nada da može izdržati dok Trump ne izgubi strpljenje i ne poveća sankcije Rusiji, prisiljavajući Putina da zaustavi svoju agresiju. No, čini se da Trump često gubi strpljenje sa Zelenskim.
Rat i zapadne sankcije sve su više opterećivale rusko gospodarstvo. Rast se usporio gotovo do zastoja zbog stalne inflacije i nedostatka radne snage. Najnovije američke sankcije na ruski izvoz nafte dodatno su pogoršale situaciju.
No čak i uz ekonomske izazove, ruske obrambene tvornice povećale su proizvodnju oružja, a vlada je zaštitila ključne društvene skupine poput vojnika i industrijskih radnika od teškoća.
„Njegovo gospodarstvo je siromašnije, manje učinkovito i manje obećavajuće nego što bi inače moglo biti“, napisao je Richard Connolly iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi. „Ali i dalje je sposobno održati rat. Njegove elite više ovise o režimu, a ne manje. Njegov politički sustav izoliran je od prenošenja ekonomskog nezadovoljstva u pritisak za promjenu režima.“ (AP news, mzz )
| < | veljača, 2026 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | |
Veljača 2026 (37)
Siječanj 2026 (30)
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter