AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 17.01.2026.
TRUMP SASTAVIO ODBOR ZA MIR U GAZI
NETANJAHU IZRAZIO NEZADOVOLJSTVO
Ured Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua priopćio je 17. siječnja da ovotjedna objava Trumpove administracije o sastavu izvršnog odbora za Gazu nije bila koordinirana s Izraelom i da je u suprotnosti s vladinom politikom. Navodi se da će ministar vanjskih poslova Gideon Saar pokrenuti to pitanje s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, piše agencija Reuter.
U izjavi iz Ureda nije precizirano koji dio sastava odbora proturječi izraelskoj politici. Glasnogovornik izraelske vlade odbio je komentirati.
Upravni odbor, koji je Bijela kuća predstavila u petak, uključuje turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana. Izrael se više puta protivio bilo kakvoj turskoj ulozi u Gazi.
Među ostalim članovima izvršnog odbora su Sigrid Kaag, posebna koordinatorica UN-a za bliskoistočni mirovni proces; izraelsko-ciparska milijarderka; i ministrica iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su uspostavili odnose s Izraelom 2020. godine.
Imenovani su i prvi članovi takozvanog Odbora za mir - kojim će predsjedavati Trump i zadužen je za nadzor privremene uprave Gaze. Među članovima su Rubio, milijarder i investitor Steve Witkoff te Trumpov zet Jared Kushner.
Washington je najavio početak druge faze plana predsjednika Donalda Trumpa, najavljenog u rujnu 2025., za okončanje rata u Gazi. To uključuje stvaranje prijelazne tehnokratske palestinske uprave u enklavi.
Primirje u Gazi na Trumpov zahtjev između izraelskih snaga i Hamasa, uspostavljeno je 10. listopada 2025.
(Reuter, mzz)
petak, 16.01.2026.
EUROPA S DVIJE BRZINE PRISTUPANJA ZEMALJA KANDIDATKINJA
UKRAJINA BI ČLANICA MOGLA POSTATI PREKO REDA
Europska komisija analizira reviziju svog višedesetljetnog procesa pristupanja EU, a prijedlozi u ranoj fazi sugeriraju uvođenje dvoslojnog modela članstva. Ideja, usmjerena na ubrzanje integracije Ukrajine, već izaziva nelagodu među nekoliko država članica EU i zemalja kandidatkinja, piše Al Mayadeen 16. siječnja.
Prema riječima sedam visokih dužnosnika uključenih u rasprave, preliminarni plan omogućio bi Ukrajini da se brže pridruži EU, ali s ograničenim ovlastima donošenja odluka. To je potez namijenjen podršci potencijalnom mirovnom sporazumu kojim bi se okončao tekući rat u zemlji.
Ukrajini je status kandidata za EU dodijeljen 23. lipnja 2022. što je ubrzo nakon ruske specijalne vojne operacije koja je započela 24. veljače 24. 2022.
Nacrti mirovnog plana od 20 točaka, koji predvode SAD, uključuju cilj za ulazak Ukrajine u EU 2027. što je vremenski okvir koji se smatra vrlo ambicioznim s obzirom na stroge regulatorne i reformske zahtjeve bloka. Unatoč tome, dužnosnici EU procjenjuju da bi to moglo potrajati desetljeće prema trenutnim pravilima.
Međutim, izvori iz Komisije priznaju da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prihvatiti mirovni sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji samo ako se članstvo u EU zajamči kao kompromis.
Predloženi sustav bi Ukrajini dao postupni pristup jedinstvenom tržištu, poljoprivrednim subvencijama i razvojnim fondovima EU, bez punog prava glasa u Europskom vijeću ili na ministarskim sastancima, barem u početku. „Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere... Proširujemo koncept proširenja“, rekao je jedan visoki diplomat EU.
POTKOPAVANJE KREDIBILITEA
Predloženi pristup „pojednostavljenog proširenja“ temeljno bi promijenio trenutni okvir za pristupanje uspostavljen 1993. godine, koji od kandidata zahtijeva da usvoje tisuće zakona EU u 35 poglavlja politike prije nego što im se odobri punopravno članstvo.
Dok neki u Bruxellesu smatraju reformu nužnom kao odgovor na neviđenu geopolitičku krizu, drugi je vide kao potkopavanje kohezije i kredibiliteta EU-a . „Ne možete imati proces temeljen na zaslugama s fiksnim datumom završetka“, rekao je jedan diplomat EU-a. „Pokušajte ovo nametnuti državama članicama, i one to nikada neće prihvatiti“, upozorio je drugi visoki dužnosnik, navodeći rizik od štetnog raskola unutar Unije.
CRNA GORA ČEKA 15 GODINA
Diplomati kažu da bi ubrzani postupak za Ukrajinu mogao otuđiti druge zemlje koje teže članstvu, uključujući Crnu Goru i Albaniju, koje su godinama napredovale kroz proces pristupanja. Postoji i zabrinutost oko toga kako bi se model primijenio na zemlje poput Bosne i Turske, čiji je put do članstva zastao. „To stvara dojam Europe s dvije brzine, gdje geopolitička važnost jedne zemlje može preoblikovati pravila kojih su se druge desetljećima pridržavale“, rekao je jedan od diplomata.
Prethodno je mađarski premijer Viktor Orban, glasni kritičar podrške EU Kijevu, 1. srpnja ponovio svoje protivljenje: "Ukrajina se ne bi trebala pridružiti EU ubrzanim postupkom, s obzirom na to da Crna Gora čeka 15 godina na pristup bloku." Osim toga, Orban se pozvao na nedavni mađarski referendum i sugerirao da bi pristupanje Ukrajine moglo uvući Europu u dublji sukob.
PANDORINA KUTIJA RIZIKA
Mađarska je do sada koristila svoje pravo veta kako bi odgodila napredak Ukrajine kroz pristupna poglavlja, što zahtijeva jednoglasno odobrenje svih članica EU. Međutim, dužnosnici vjeruju da bi sudjelovanje SAD-a u bilo kojem konačnom mirovnom sporazumu moglo prisiliti Budimpeštu i potencijalnu buduću Trumpovu administraciju da ga poštuju.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je izravno povezala pristupanje Ukrajine s mirovnim pregovorima, nazvavši ga i jamstvom sigurnosti i motorom budućeg prosperiteta.
Ipak, analitičari upozoravaju da takav strateški zaokret nosi znatan rizik. „Nema drugog izbora nego ubrzati pristupanje Ukrajine, no time će se otvoriti Pandorina kutija političkih i pravnih rizika koje nitko u Bruxellesu u potpunosti ne razumije“, rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Europu u Eurasia Group.
Predložena promjena također postavlja pitanja o odnosu EU-a sa zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) poput Norveške, koja ima pristup jedinstvenom tržištu bez punopravnog članstva, kao i s partnerima koji nisu kandidati poput Ujedinjenog Kraljevstva.
„Nečim ovakvim postavljate ogromna, teška pitanja. Moguće je toliko nepredviđenih ishoda“, izjavio je jedan visoki diplomat.
Iako nisu donesene konačne odluke, rasprava o ubrzanom putu Ukrajine prema EU naglašava napetost između principa i pragmatizma te borbu Unije da se prilagodi brzo promjenjivom geopolitičkom krajoliku, piše AL Mayadeen 16. siječnja. ,mzz
četvrtak, 15.01.2026.
IZ NOVINARSKOG CEHA: ČETVRTA GRANA VLASTI TRAŽI DEMANTI I ISPRIKU
PREMIJER HRVATSKE KONSTATIRAO DA SU NOVINARI NAPISALI LAŽ
HND i SNH zahtijevaju demanti i ispriku novinarima od premijera RH Andreja Plenkovića.
Zašto?
Zato što je premijer na sjednici Vlade RH 14. siječnja ustvrdio da su novinari napisi laž o povećanju socijalnih naknada od 5 ili 10 eura. Ako je ta informacija laž, onda premijer Plenković laže. A novinari su informaciju koju premijer Plenković kvalificira kao laž, napisali kao istinitu. Jer smije li premijer države izgovoriti laž, ili ministar u Vladi RH, kako bi uljepšao stvarno stanje u sektoru na koju se izjava odnosila, a koja se pokazala kao lažna?
Novinari i mediji su široko poznati kao "četvrti stalež" ili uobičajeno u Europi kao "četvrta vlast". Informacija koja uvijek mora biti istinita, je ključna kontrola političkih grana izvršne, zakonodavne i sudske vlasti . Nije li informacija istinita novinari je otkrivaju informirajući javnost i tako razotkrivaju nepravilnosti koje se događaju u sve tri grane vlasti. Na taj način novinari potiču političku odgovornost aktualnih sudionika u politici, bez obzira na veličinu njihove funkcije.
Ta uloga novinara ističe moć medija, koja utječe na javno mnijenje čineći slobodu tiska ključnom za zdravu demokraciju.
Margareta Zouhar Zec
Prenosim priopćenje Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske koju su potpisali predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
„Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) zahtijevaju demanti i ispriku premijera Andreja Plenkovića, koji je na j sjednici Vlade grubo uvrijedio veći broj novinara i medijskih kuća ustvrdivši kako su “napisi o povećanju socijalnih naknada, od 5 ili 10 eura lažni”.
Napisi objavljeni u brojnim medijima ovih dana o iznosima povećanja osnovica za socijalne naknade i samih socijalnih naknada sasvim sigurno nisu ugodni za premijera Plenkovića, ali ne zato što su lažni nego, upravo suprotno, jer su istiniti. Prema javno dostupnim i lako provjerljivim prijedlozima koje je njegov ministar socijalne politike Marin Piletić poslao u dvodnevnu javnu raspravu, a koje je Vlada – također na javnoj sjednici – prihvatila, osnovice rastu za točno toliko – osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu za 10 eura, a za ostale socijalne naknade za 5 eura.
Posljedično, i konkretni iznos zajamčene minimalne naknade, koju desetljećima nazivamo socijalna pomoć, za samca također raste za navedenih 10 eura jer iznos odgovara 100 posto osnovice. U 2026. godini to novčano pravo za najsiromašnije, kojem je cilj podmirenje osnovnih životnih potreba, iznosit će, dakle, za odraslog samca 170 eura umjesto dosadašnjih 160. Za dijete će povećanje iznositi još nešto manje, narast će sa 152 eura na 161,50. I to je istina.
Izjava premijera Plenkovića stoga predstavlja izravnu uvredu profesionalnom dignitetu svih novinara i medijskih kuća koji su o ovome izvještavali, zbog čega tražimo ispriku i demanti."
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
GUTERRES UPOZORIO IZRAEL NA HUMANITARNU ORGANIZACIJU UNRWA
IZRAEL ZAKONOM ŽELI UKINUTI SVAKU POMOĆ PALESTINCIMA
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu 8. siječnja, upozorio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da bi mogao tužiti Izrael Međunarodnom sudu pravde ako ne ukine zakone usmjerene protiv palestinske agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom Istoku, United Nations Relief and Works Agency (UNRWA) i ako ne vrati oduzetu imovinu.
Guterres je napisao da UN ne može ostati ravnodušan prema „radnjama koje je poduzeo Izrael, a koje su u izravnoj suprotnosti s obvezama Izraela prema međunarodnom pravu. One se moraju bez odgode poništiti“, piše Al Jazeera 13. siječnja.
Kako Izrael onemogućuje rad humanitarnoj organizaciji UNRWA ? Tako što je Izraelski parlament u listopadu 2024. donio zakon kojim se zabranjuje UNRWA-i djelovanje u Izraelu i zabranjuje izraelskim dužnosnicima kontakt s agencijom. Zatim je u prosincu 2025. tom zakonu unio izmjene kojima je zabranio struju ili vodu objektima UNRWA. Izraelske vlasti su okupirane urede UNRWA-e u istočnom Jeruzalemu. UN smatra istočni Jeruzalem okupiranim od strane Izraela, a Izrael smatra cijeli Jeruzalem dijelom svoje zemlje.
Glavni tajnik Guterres je podsjetio da je UNRWA „sastavni dio Ujedinjenih naroda“ i istaknuo da „Izrael ostaje obvezan dati UNRWA-i i njezinom osoblju privilegije i imunitete navedene u Konvenciji o privilegijama i imunitetu UN-a iz 1946. godine“. Internet stranica Al Jazeere je u sken obliku prenijela pismo tajnika Guterresa.
Konvencija UN-a navodi da su „prostorije Ujedinjenih naroda nepovredive“.
IZRAEL ŽELI UGASITI UNERWA
Izraelski veleposlanik pri UN-u, Danny Danon, odbacio je Guterresovo pismo upućeno Netanyahuu te napisao „Prijetnje glavnog tajnika nas ne uznemiruju“ na X-u istoga dana.
„Umjesto da se bavi neospornom umiješanošću osoblja UNRWA-e u terorizmu, glavni tajnik odlučuje prijetiti Izraelu. Ovo ne brani međunarodno pravo, ovo brani organizaciju koju je uništio terorizam“, napisao je Danon.
Izrael već dugo traži raspuštanje UNRWA-e, koju je osnovala Opća skupština UN-a 8. prosinca 1949. godine, nakon rata koji je pridonio osnivanju Izraela. Ta je humanitarna organizacija od tada pružala pomoć, zdravstvenu skrb i obrazovanje milijunima Palestinaca u Gazi, okupiranoj Zapadnoj obali, Siriji, Libanonu i Jordanu.
NETANJAHU ODLUČUJE
Poznato je da Netanjahu koji u Izraelu još uvijek o svemu odlučuje, svim sredstvima i silama želi Palestince otjerati, maknuti na svaki način iz Gaze i Zapade obale i zauzima stavove kao da Palestinci ne postoje , pa odatle i njegovo iznošenje da je desetak zaposlenika agencije bilo uključeno u napade Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023.
UN je priopćio da je devet djelatnika UNRWA-e koji su možda bili uključeni u napad Hamasa na Izrael - otpušteno. Utvrđeno je da je i zapovjednik Hamasa u Libanonu, kojeg je Izrael ubio u rujnu, imao posao u UNRWA-u. UN je protiv UNRWA više puta tražio od Izraela dokaze, ali Izrael dokaze nikada nije dostavio.
Poznato je da je u tom terorističkom napadu ubijeno 1139 ljudi, a oko 240 su odvedeni u Gazu kao zarobljenici. Kao odgovor na taj teroristički napad, Izrael je pokrenuo razorni genocidni rat protiv palestinskog naroda Gaze, ubivši više od 71.400 ljudi, prema podatku zdravstvenih vlasti Gaze.
Prema izvješću UN-a od 5. siječnja , u izraelskom ratu u Gazi poginula su 382 zaposlenika UNRWA-e u enklavi, što je najveći broj žrtava UN-a od osnutka te svjetske organizacije 1949. godine. Neki su ubijeni u namjernim, ponovljenim napadima Izraela na bolnice i škole UNRWA-e, u kojima se nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca u Gazi.
UNRWA JE OKOSNICA POMOĆI
Visoki dužnosnici UN-a i Vijeće sigurnosti UN-a opisali su UNRWA-u kao okosnicu odgovora na pomoć u Gazi, gdje je izraelski rat izazvao humanitarnu katastrofu.
U listopadu 2025. Međunarodni sud pravde je ponovio obvezu Izraela da osigura puno poštivanje privilegija i imuniteta dodijeljenih UN-u, uključujući UNRWA-u i njezinom osoblju, te je rekao da Izrael treba osigurati zadovoljavanje osnovnih potreba civilnog stanovništva u Gazi.
Mišljenje Međunarodnog suda pravde zatražila je Opća skupština UN-a, koja ima 193 članice.
Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde, poznatog i kao Svjetski sud, imaju pravnu i političku težinu, ali nisu obvezujuća, a sud nema ovlasti za provedbu.((Izvor Al Jazeera, mzz)
srijeda, 14.01.2026.
TRUMP NAJAVLJUJE AMERIČKO VOJNO DJELOVANJKE U IRANU
U IRANU DANAS VJEŠANJE
Iran će, prema informacijama ndtv worl news 14. siječnja pogubiti svog prvog prosvjednika, nakon masovnih uhićenja u vezi s raširenim antirežimskim demonstracijama u Iranu . Erfan Soltani (26), koji je uhićen prošli tjedan tijekom prosvjeda u Karaju u blizini glavnog iranskog grada Teherana, trebao bi biti obješen 14. siječnja, a koji je, prema obiteljskom izvoru, već osuđen na smrt.
Usred prekida komunikacija u Iranu, Elon Muskov SpaceX je ponudio besplatnu satelitsku uslugu Starlink u zemlji. SpaceX je ukinuo pretplatu na Starlink u Iranu, tako da ljudi s prijemnicima u zemlji mogu pristupiti usluzi bez plaćanja, prema riječima Ahmada Ahmadiana, izvršnog direktora američke grupe Holistic Resilience, koja surađuje s Irancima kako bi osigurala pristup internetu.
ŠAH PAHLAVI S WITKOFFOM
U međuvremenu, izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff tajno se tijekom vikenda sastao s bivšim iranskim prijestolonasljednikom Rezom Pahlavijem u egzilu kako bi razgovarali o prosvjedima koji bjesne u Iranu, izvijestio je Axios, pozivajući se na visokog američkog dužnosnika. Pahlavi, koji je kao dječak bio pripreman za sljedećeg šaha carskog Irana, provodi gotovo pet desetljeća u egzilu, pojavio se kao okupljajuća figura u prosvjedima koji potresaju Islamsku Republiku.
Apelirao je na Trumpa da "prije nego kasnije" poduzme mjere protiv iranskog klerikalnog vodstva, dok se prosvjedi nastavljaju diljem zemlje, a izvješća govore o oštrom obračunu sprosvjednicima.
Iranske vlasti inzistiraju na svojoj kontroli nad događajima u Iranu, nakon više noćnih masovnih prosvjeda diljem zemlje od 8. siječnja. Ti prosvjedi predstavljaju najveći izazov za klerikalno vodstvo, od dolaska na vlast u Islamskoj revoluciji 1979. godine.
Grupe za ljudska prava optužuju iransku vladu da smrtonosno ubijala prosvjednike. Razmjere obračuna s prosvjednicima prikriva prekidom interneta koji traje već sedmi dan.
TRUMP UPOZORAVA
Trump, koji je prosvjednicima u Iranu poručio da je "pomoć na putu", također je za CBS News rekao da će Sjedinjene Države djelovati ako Iran počne vješati prosvjednike, nakon što su teheranski tužitelji rekli da će iranske vlasti podići smrtne optužnice za "moharebeh", odnosno "vođenje rata protiv Boga", protiv nekih osumnjičenika uhićenih zbog nedavnih demonstracija.
„Poduzet ćemo vrlo snažne mjere ako učine takvo što“, rekao je američki predsjednik koji je Iranu više puta prijetio vojnom intervencijom. „Kad počnu ubijati tisuće ljudi - a sad mi pričaš o vješanju. Vidjet ćemo kako će im to ispasti“, rekao je Trump.
Tump je na svojoj platformi Truth Social 12. siječnja napisao, pozivajući Irance da "NASTAVE PROSVJEDOVATI", dodajući: "Otkazao sam sve sastanke s iranskim dužnosnicima dok se besmisleno ubijanje prosvjednika ne zaustavi. Pomoć je na putu " -rekao je Trump.
SPROVODI KAO PROVLADINI SKUPOVI
Novi videozapisi na društvenim mrežama prikazuju tijela poredana u mrtvačnici Kahrizak južno od iranske prijestolnice, s leševima umotanim u crne vreće i očajnim rođacima koji traže voljene osobe.
Prema američkoj novinskoj agenciji Human Rights Activists, broj mrtvih popeo se na najmanje 2571, 14. siječnja ujutro. Iranski dužnosnik u razgovoru za Reuters okrivio je "teroriste" za smrt civila i sigurnosnog osoblja.
Iranski državni mediji izvijestili su da su deseci pripadnika sigurnosnih snaga ubijeni, a njihovi sprovodi pretvorili su se u velike provladine skupove. Vlasti su proglasile trodnevnu nacionalnu žalost za poginule.
Iračke vlasti najavile su masovnu pogrebnu ceremoniju u glavnom gradu Teheranu 14. siječnja srijedu za "mučenike" iz proteklih dana.
Vlada Irana je 12. siječnja pokušala ponovno preuzeti kontrolu masovnim prosvjedima diljem zemlje koje je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei pozdravio kao dokaz da je prosvjedni pokret poražen, nazvavši ih "upozorenjem" Sjedinjenim Državama. Iranski šef nacionalne sigurnosti optužio je Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da su "glavni ubojice iranskog naroda".
U nekim područjima međunarodne telefonske veze su obnovljene 13. siječnja , ali samo za odlazne pozive, prema izvješću AFP-a, u kojem se navodi da je kvaliteta ostala neujednačena, s čestim prekidima piše 14. siječnja ujutro ndtv world news.( mzz)
utorak, 13.01.2026.
UPOZORENJE PREDSJEDNIKA IRANSKOG PARLAMENTA
" DOĐITE I GORITE U VATRI IRANSKE NACIJE“
Iranska državna Press TV prenijela je upozorenje predsjednika iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibafa, a upozorenje je upućeno Sjedinjenim Američkim Državama, obećavajući da će američke vojne baze, brodovi i osoblje diljem regije biti meta napada ako Washington intervenira u Iranu .
„Dođite i vidite što će se dogoditi s američkim brodovima i vojnim bazama u regiji. Dođite i gorite u vatri iranske nacije tako žestoko da to postane trajna lekcija u povijesti za sve opresivne američke vladare. Dođite i saznajte što će se dogoditi vama i regiji“ prenosi CNN na Internet stranici 13. siječnja.
Predsjednik Donald Trump razmatra niz potencijalnih vojnih opcija za Iran radi smrtonosnih prosvjeda u zemlji, rekla su dva američka dužnosnika za CNN, dok razmišlja o ispunjenju svojih nedavnih prijetnji napadom na iranski režim ako upotrijebi smrtonosnu silu protiv civila.
Najmanje 503 prosvjednika ubijena su u nešto više od dva tjedna protuvladinih demonstracija u Iranu, a prema američkoj novinskoj agenciji Human Rights Activists News Agency (HRANA) navodi CNN te konstatira : Ostaje nejasno odražava li HRANA u potpunosti broj žrtava, s obzirom na to da su vlasti Irana isključile pristup internetu i telefonske linije, piše CNN.
Američki dužnosnici rekli su da je predsjedniku Trumpu predstavljen niz opcija usmjerenih na napade na teheranske sigurnosne službe koje se koriste za gušenje prosvjeda.
Trump je 11. siječnja rekao da ga je Iran u subotu ( 10.1.) pozvao na pregovore .
UPOZORENJE AMERIČKOG VELEPOSLANSTVA
Agencija Anadolija piše da je američko veleposlanstvo u Iranu virtualno upozorilo 13. siječnja američke građane "Napustite Iran odmah", da bez odlaganja napuste zemlju jer nemiri širom zemlje nastavljaju eskalirati. "Ako ne možete otići, pronađite sigurnu lokaciju u svom prebivalištu ili drugoj sigurnoj zgradi", dodaje se.
U upozorenju se američkim državljanima u Iranu kaže da očekuju kontinuirane prekide interneta, da planiraju alternativne načine komunikacije i, "ako je to sigurno, razmotre odlazak iz Irana kopnenim putem u Armeniju ili Tursku". Dvojni državljani SAD-a i Irana moraju napustiti Iran s iranskim pasošima, navodi se, dodajući da iranska vlada ne priznaje dvojno državljanstvo i da će dvojne državljane tretirati isključivo kao iranske državljane. "Pokazivanje američkog pasoša ili demonstracija veza sa Sjedinjenim Američkim Državama može biti dovoljan razlog da iranske vlasti nekoga pritvore", navodi se, PIŠE Anadolija.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je 13. siječnja carinu od 25 posto za sve zemlje koje posluju s Iranom kao mjeru američke Vlade za suzbijanje demonstracija.
Dok je Trump više puta prijetio napadom na Iran ako iranske vlasti upotrijebe smrtonosnu silu za suzbijanje protesta, on je izrazio spremnost da istraži mogućnost diplomatskih pregovora s Teheranom.
CBS News je objavio, prema pisanju Anadolije, da bi širok spektar vojnih i tajnih alata mogao uključivati opcije kibernetičkih operacija i psihološke kampanje za ometanje iranskih komandnih struktura, komunikacija i državnih medija.
Izvještaji ukazuju da je Trump obaviješten o nekoliko opcija za djelovanje protiv Irana, osim konvencionalnih vojnih zračnih napada. Također je navedeno da se očekuje da će Trumpov tim za nacionalnu sigurnost 13. siječnja u Bijeloj kući razgovarati o opcijama za Iran. ( cnn, Anadolija, mzz)
ponedjeljak, 12.01.2026.
IRAN ŽELI PREGOVARATI S SAD?
SASTANAK SE DOGOVARA – TVRDI TRUMP
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se Iran obratio SAD-u i predložio pregovore, nakon što je on zaprijetio akcijom zbog obračuna s prosvjednicima.
Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da njegova administracija pregovara o dogovoru sastanka s Teheranom, ali je upozorio da će možda morati prvo djelovati jer broj poginulih u Iranu raste, a vlada nastavlja s uhićenjima prosvjednika, piše britanski internet medij The Independent 12. siječnja 2026.
Broj žrtava u Iranu raste u prosvjedima koji su započeli 28. prosinca 2025., dok su prosvjedi nastavljeni s brutalnim gušenjem. Britanska vlada pozvala je teheranski režim na suzdržanost.
Najmanje 500 ljudi je ubijeno u sukobima s policijom u Iranu, a više od 10.000 osoba je uhićeno, prema informacija skupinama za ljudska prava, koje kažu da bi broj žrtava mogao biti veći jer je režim ajatolaha Alija Hameinija odsjekao vanjski svijet gotovo potpunim prekidom interneta.
U Londonu su se prosvjednici, koji podržavaju prosvjednike u Iranu, vratili pred iransko veleposlanstvo, srušivši jarbol za zastavu ispred zgrade.
Drugi je dan zaredom da je iranska zastava na veleposlanstvu bila meta prosvjednika. U subotu( 10. siječnja) se prosvjednik popeo na pročelje zgrade kako bi zamijenio zastavu s lavom i suncem sa zastavom iz vremena prije islamske revolucije, objavio je Independent 12. siječnja prije podne. (mzz)
nedjelja, 11.01.2026.
IRANCI TRAŽE ODLAZAK VRHOVNOG VOĐE S VLASTI
ILI TEOKRACIJA ILI GRAĐANI
Ali Hamenei (87) vrhovni vođa islamske Republike Iran ne želi sebi i građanima Irana kojih ima 85 milijun priznati da njegovo vrijeme vladavine u Iranu mora završiti, jer to građani Irana traže. Iranci prosvjedima zahtijevaju odlazak vrhovnog vođe s vlasti.
Hamenei je najmoćnija politička osoba u Iranu, titula mu je ajatolah, što će reći da je visokorangirani šijtski svećenik iz redova dvanaestorice . Od 1981. do 1989. godine Hamenei je bio predsjednik Irana. Kada je 3. lipnja 1989. umro dotadašnji vrhovni vođa i osnivač islamske republike Ruhalah Hameini, naslijedio ga je već narednog dana 4. lipnja 1989. Ali Hamenei. Vrhovni vođa je Ali Hamenei na političkoj poziciji najmoćnijeg čovjeka u Iranu već punih 36 godina plus osam godina kada je bio u dva mandata predsjednik Irana. Ali Hamenei je na političkoj sceni Irana već pune 44 godine. On je šef države Irana, on je iznad predsjednika države Masoda Pezeshkiana(72) i iznad parlamenta i sudbene vlasti, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. On nalaže izdavanje uredbi i donosi konačne odluke o vanjskoj politici, gospodarstvu, okolišu, nacionalnom planiranju u Iranu.
HAMANEI IZNAD SVIH
Kao vrhovni vođa, Hamenei ima kontrolu nad izvršnom, zakonodavnom i sudskom vlasti. Ustav Irana je rađen prema predlošku francuskog Ustava gdje je vlast podijeljena na ustavnu izvršnu i zakonodavnu. Iranski Ustav je donesen 1979. a prethodni 1906. godine. Hamenejeva je riječ posljednja i kada se radi o medijima. Ajatolah Hamenei nadgleda opću i svu politiku Islamske republike Irana. On kao Vrhovni vođa bira ljude u Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, kontrolira vojne operacije i zadatke vezane za sigurnost Irana, te samo on može proglasiti rat. Kažem može, ili je mogao, pitanje je vremena kada će njegova politička karijera završiti, jer događaji koje su inicirali prosvjednici, a koji su stanovnici Irana, traže njegov silazak s političke pozornice.
Hamenei je tijekom desetljeća svog odlučivanja podržavao znanstveni napredak u Iranu. Još prije 20 godina znao je da napredak zemlje ovisi o ulaganjima u područje znanosti i tehnologije i tome je težio. Također je podržavao visoki status znanosti i znanstvenika, jer će to pomoći, vjerovao je, talentima da dođu do izražaja. Islamska republika Iran je prema vojnom statusu regionalna sila, a zbog zaliha nafte i plina, i razvijenog nuklearnog programa, za koji Hamenei govori da je civilni, Iran je nazivan i energetskom super silom. Ajatolah Hamenei je rekao da rezerve nafte i plina ne mogu trajati vječno i želio je da se razvija civilni nuklearni program.
Iranska politika djeluje u okviru islamske teokracije. Da bude jasnije teokracija je oblik vladavine gdje vlast proizlazi iz božanske volje. Država je vođena direktno od strane Boga, božanskog poslanika, svećenstva, vjeruju ljudi na vlasti. Tu su svjetovna i vjerska vlast nerazdvojne, s vjerskim zakonima koji su temelj državnog zakonodavstva. To je svojstveno za Iran, ali i za Vatikan.
PROSVJEDI U CIJELOM IRANU
Petnaesti je dan ( 11. siječanj) masovnih prosvjeda građana u Iranu. Ne prosvjeduju samo u glavnom gradu Teheranu. Prosvijeduju u cijelom Iranu.
Novinska agencija aktivista za ljudska prava u Iranu -hrana koju su prije 15 godina osnovali iranski zagovornici ljudskih prava, koja djeluje i na engleskom jeziku, iako je u Iranu službeni jezik perzijski, objavila je da nakon što su prosvjedi, koji su počeli 28. prosinca 2025. , kulminirali 8. siječnja kada su u 96 gradova u 27 pokrajina, a Iran teritorijalno ima 31 pokrajinu, Iranci prosvjedovali tražeći pad vrhovnog vođe i povratak na vlast kralja, sina Reze Pahlavija, koji živi u SAD-u. Istoga dana u Iranu je isključen Internet, što je ograničilo komunikaciju građana i unutar države, ali i izvan granica, što je među građanima izazvalo frustraciju koja ih je potakla na još masovnije prosvjede. Isključivana je i struja u cvijelom Iranu. Prema agenciji - hrana do kraja dana 10. siječnja identificirana su 574 prosvjedna mjesta u 185 gradova Irana u svih 31 pokrajini.
No prosvjedi ne teku bez žrtava. Spomenuta novinska agencija je objavila da je do kraja dana 10. siječnja bilo 2638 uhićenih, od kojih je za 628 potvrđen identitet, da se 2010 uhićenja odnosi na masovna uhićenja ili slučajeve bez specifične identifikacije. Smrt je potvrđena za 116 osoba. Većina žrtava je ubijena iz neposredne blizine vatrenim oružjem, navodi novinska agencija - hrana.org. među kojima ima i nekoliko medicinskog osoblja, te jedna osoba tužitelj.
Zajednica za praćenje interneta NetBlocks, prema pisanju Independenta 11. siječnja potvrdila je da je nestanak interneta koji je počeo u cijelom Iranu 8. siječnja prešao trajanje 60 sati komunikacijskog apstiniranja, a ukupna povezanost ostala je na oko 1 posto normalne razine. Nacionalni pristup mreži interneta je takav da Iran onemogućuje online komunikaciju građanima ali se prosvjedi diljem Irana nastavljaju. Nekoliko medijskih kuća povezanih sa državnim snagama Irana nastavilo je raditi bez uskraćivanja interneta. Novinarska izvješća o iranskim prosvjedima počela tek 9. siječnja, ali su optužili prosvjednike za teško nasilje i štetu na imovini u gradovima.
ZAŠTO JE POČELO ?
No zašto su prosvjedi uopće započeli 28. prosinca 2025. ? Nakon što je iranska platežna valuta rial pala na 1,42 milijuna, da milijuna, za jedan američki dolar, što je bio rekordno nizak tečaj, cijene mesa i drugih osnovnih namirnica su uvelike porasle. Iran je do sada imao inflaciju od oko 40 posto. Iako su prosvjedi u početku bili fokusirani na ekonomska pitanja, prosvjednici su počeli uzvikivati parole protiv iranske vlasti, navodeći odlazak vrhovnog vođe s vlasti u Iranu. Iranci su ljudi na aktualnu vlast još od 2022. kada je u policijskom pritvoru umrla mlada Mashe Amini koja se suprotstavila tzv. moralnoj policiji koja ju je uhitila jer nije nosila maramu na glavi po iranskim pravilima.
PROSVJEDNICI PRIZIVAJU PRIJESTOLONASLJEDNIKA
No u nemoći da nešto sami mijenjaju, jer vojska i policija su još uvijek na strani vrhovnog vođe Hameneia prosvjednici su u parolama tražili povratak prijestolonasljednika Reze Pahlavija koji živi u Americi. Reza Pahlavi (66) je iranski prijestolonasljednik i najstariji sin Mohammad Reza Pahlavija šaha koji je svrgnut u iranskoj revoluciji 1979. godine . Ovaj Pahlavi je tada imao 16 godina i od tada živi u egzilu na području Washingtona. Nije poznato javnosti ima li Pahlavi narodnu podršku i političke veze za vođenje Iranske vlade. On je pak Irance pozvao putem medija da u još većem broju izađu na prosvjede. Iransku oporbu čine skupine koje se protive vladi islamske republike u Iranu. Te su skupine ideološki različite, uključuju republikance, monarhiste, socijaliste, komuniste, separatiste, pristaše parlamentarne demokracije, Kurde i islamiste. Organizirano djelovanje nekoga od spomenutih, kao političke opcije za Iran, do sada na prosvjedima koji traju nije apostrofirano.
VOJNA SNAGA U IZJAVAMA
Dužnosnici Izraela, a poznato je da Ali Hamenei ne gaji simpatije prema Izraelu i cionizmu pomno prate događaje u Iranu. Donald Trump više je puta upozorio iranske dužnosnike u Teheran da ne koristi silu protiv prosvjednika i rekao da su Sjedinjene Države "spremne pomoći", što podrazumijeva vojnu američku intervenciju.
Izrael i Iran su od 13. lipnja 2025. vodili rat 12 dana. Umiješale su se i SAD napadom na ključna nuklearna postrojenja u Iranu pri čemu je poginulo i nekoliko iranskih stručnjaka. Iran je uzvratio ispaljivanjem projektila na Izrael i američku zračnu bazu u Kataru.
Prosvjedi u Iranu već su trajali kada je Donald Trump 3. siječnja 2026. pokazao snagu američke vojske svrgnuvši venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Trump svakodnevno govori o svojoj želji da Grenland koji je u sastavu Danskog teritorija, osvoji vojnom silom ili da ga kupi. Vojna snaga Irana, Izraela i SAD-a osjeća se u izjavama državnika i diplomata.
Da li su u Iranu ovo samo prosvjedi ili je već revolucija za novi političko uređenje Irana počela?
Margareta Zouhar Zec
petak, 09.01.2026.
MOŽE GA ZAUSTAVITI SAMO VLASTITI UM
DEFINIRAO SVOJE ODLUKE
Ponekad mi je žao, kada pročitam jako zanimljivu, izvrsnu informaciju, da je ne ponudim za čitanje na blogu. No vrijeme koje sam prakticirala za pisanje bloga, želim koristi na drugi način.
Gdje je granica informaciji? Nema je! Informacija je smisao i orijentir, preokupacija, interes za znanjem, dopunjavanje prethodnih znanja, mozaik događaja o politici pojavama, društvu i ljudima. mzz
Pisati ću, ne svakodnevno,
no povodom nekih događaja, koji su prvorazredni i zanimljivi. Možda neočekivani i iznenadni. mzz
A informacija koja je nova i prvorazredna, glasi:
„Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti“, rekao je Donald Trump tijekom razgovora s novinarima New York Timea 7. siječnja 2026. kada su ga pitali postoje li ikakva ograničenja njegovih globalnih moći. S četvoricom novinarima New York Timsa je razgovarao dva sata u Ovalnom uredu u Bijeloj kući.
To znači da je Trumpov "vlastiti moral" „ vlastiti um“ jedino ograničenje njegove moći da naredi vojne akcije diljem svijeta. Mnogi koji prate vanjsku politiku shvatili su da je Trump prevrtljivog mišljenja, od jutra do mraka misli različito, zaključujemo temeljem informacija koje donose mediji, no sada je način svoga odlučivanja Trump sam definirao. Ako Trump misli da je nešto dobro za Ameriku kao naciju, to će učiniti, a koliko je to dobro za druge narode i nacije, koliko je to dozvoljeno prema međunarodnom pravu, to Donalda Trumpa ne brine. Uistinu gdje je ograničenje moći milijardera koji je predsjednik Sjedinjenih Američkih država? Ono što želi Trumpova moć kao političara, to nadopunjuje njegov um zaključcima i odlukama
Američki predsjednik je potom rekao da se "moram" pridržavati međunarodnog prava, ali je rekao da "ovisi o tome kakva je vaša definicija međunarodnog prava".
Činjenica je da Sjedinjene Države nisu članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), koji sudi ratnim zločincima, i više su puta odbacile odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ), najvišeg suda UN-a.
Novinari New York Timesa su sa Trumpom razgovarali o mnogim temama: ministarstvu zdravlja, pretilosti, ratu u Ukrajini, političkim odnosima s drugim državama, predsjedniku Rusije Putinu, umjetnoj inteligenciji , migracijama…..
Prenosim dio o migracijama iz New York Timsa: „ Predsjednik Trump izrazio je frustraciju svojom administracijom jer je u svojoj imigracijskoj politici ciljala visokokvalificirane radnike, otkrivajući oštre razlike u stavovima sa Stephenom Millerom, zamjenikom šefa osoblja Bijele kuće i arhitektom unutarnje politike, o imigraciji.
G. Trump je u intervjuu s novinarima New York Timesa u Ovalnom uredu rekao da "nije zadovoljan" racijom u rujnu u kojoj je privedeno 475 radnika, uglavnom iz Južne Koreje, koji su gradili tvornicu Hyundai u Georgiji . G. Trump je tvrdio da bi stranci koji pokušavaju proširiti američke operacije u globalno konkurentnim sektorima bili odvraćeni takvim neprijateljskim tretmanom. Imigracijske i carinske službe uhitile su 475 ljudi u raciji.
„Morate im dopustiti da sa sobom dovedu neke od svojih stručnjaka ili nikada neće moći otvoriti svoj pogon ili tvornicu“, rekao je o stranim tvrtkama u specijaliziranim industrijama koje su željele poslovati u Sjedinjenim Državama.
„Doveli su ljude koji proizvode baterije“, dodao je o raciji na Hyundai. „I ti ljudi bi obučili naše ljude kako proizvoditi baterije, a u nekom trenutku bi se vratili jer se žele vratiti u svoju zemlju.“
Iako je g. Trump svoje stavove predstavio kao poslovni pragmatizam, oni su bili u oštroj suprotnosti s onima koje je zastupao g. Miller, koji je pozivao na ograničavanje imigracije u svim područjima, uz nekoliko iznimaka za visokokvalificirane radnike u konkurentnim sektorima.“
Donald Trump će 14. lipnja 2026. napuniti 80 godina života. U kakvom će balansiranom stanju tada biti Europa, Azija, Bliski Istok, Pacifik, ili države o kojima Donald Trump stvara preuranjena mišljenja. Pa govori o osvajanju. A tvrdi da želi mir. I želi Nobelovu nagradu za mir.
Margareta Zouhar Zec
| < | siječanj, 2026 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Siječanj 2026 (9)
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter