AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 11.12.2017.

MASLINARSTVO



JAPAN I KINA NOVA TRŽIŠTA ZA MASLINOVO ULJE!

Odjel za poljodjelstvo Matice Hrvatske, Hrvatsko agronomsko društvo i Klub znanstvenika udruge bosanskih Hrvata Prsten organizirali su 6. prosinca 2018. u maloj dvorani Matice tribinu pod imenom „Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21 stoljeću“. Voditelj tribine bio je prof. dr. Ivo Grgić iz udruge bosanskih Hrvata Prsten. Govornici su bili dr. Krunoslav Kovačević i prof dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu .


S lijeva stoji : dr. Ivo Miljković, sjede: dr. Đani Benčić, dr. Krunoslav Kovačević, i dr. Ivo Grgić

Dr. Krunoslav Kovačević predstavio je djelovanje maslinarske Udruge Zagrebački institut maslinarstva, koja će u veljači 2018. od 23-25. u Zagrebu u prostoru zagrebačkog Velesajma organizirati već treći Festival maslinovog ulja. „Kod masline je u posljednjih dvadesetak godina učinjen iskorak kao kod rijetko koje poljoprivredne kulture. Udruga zagrebački institut je osnovana od članova Udruge iz Zagrebačke županije, unutrašnjosti, Istre, Dalmacije, Zadarskog zaleđa, sve do Konavala. Okupili su se maslinari i koji imaju OPG i oni koji su samo rekreativci u toj djelatnosti kako bi izmjenjivali iskustva, podizali kvalitetu, informirali se međusobno o agrotehničkim mjerama, preradi, o zdravstvenom djelovanju, o zdravom načinu života, o promoviranju masline kao biljke čije ulje ima povoljan učinak na mnoge bolesti, to se već sada zna. Započeli smo i međunarodnu suradnju sa Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, sa Crnom Gorom, izdavanje materijala, analiziranje maslinova ulja. Naše prednosti maslinarstva moramo znati iskoristit. Lijepo je da se stručna suradnja razvija na širem planu i da se znanstveno utemeljeno pristupa toj problematici“ rekao je dr. Kovačević
Na pitanje gdje se danas nalazimo s obzirom na masline i njenu potražnju prof. dr. Đani Benčić je dao odgovor kazavši da 90 % proizvodnje maslinova ulja je vezano za Mediteran dok je samo 10 % namijenjeno ostalom svijetu. Tako Španjolska ima 300 milijuna stabala, Italija ima 200 milijuna stabala, dok Turska ima već od 150 milijuna stabala maslina. Od 90. godina prošloga stoljeća potražnja za maslinovim uljem je porasla. Novo tržište je svakako Japan i Kina. Hrvatsko i talijansko ulje su na Japanskom tržištu.No možemo reći da Njemačka i Japan vole izuzetno kvalitetna ekstra djevičanska ulja „ rekao je dr. Benčić te nastavio „ Italija u Japan plasira godišnje maslinova ulja u vrijednosti 110 milijuna dolara. Radeći analizu fenola na sortnim maslinama u Hrvatskoj naišli smo na interesantne podatke, a to su podaci ukupnog fenola i oni su za naše sorte vrlo dobri. Pozitivno djelovanja maslinova ulja na zdravlje čovjeka već je poznato“.
Sa otoka Ugljana, na lokaciji Muline za Rimskog carstva, bilježi se postojanje brenda, ime mu je bilo „Oleum Liburnicum“
Prof.dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu rekao je „ Već u doba antike imali smo Istarsko ulje i Liburnijsko ulje. Arheološki nalazi na koji govore o proizvodnji maslinova ulja iz vremena 1. st.pr.n.e. – 7. st. nađeni su na Brijunima. Bio je to objekt koji se bavio isključivo preradom maslinovog ulja. Dr. Bačić je rekao da je brendirano ulje iz 1. st.n. e. imalo naziv „Oleum Liburnicum“


Arheološki nalaz otkriven na Brijunima koji je korišten za prešanje maslina.To su ostaci kamene preše.


Na otoku Ugljanu na lokaciji Muline također je nađena preša sa gredom koja je služila za dobivanje ulja.

„Kamo trebamo krenuti kao suverena država koja ima svoje nacionaonalno bogatstvo i ima svoje potencijale „- postavio je retoričko pitanje dr. Bačić, te na njega i odgovorio „ Moramo razviti paletu brendiranih proizvoda ekstra djevičanskih maslinovih ulja s dodanom vrijednošću na temeljima:
1. Ulja iz ekološkog uzgoja gdje god je to moguće 2. ulja dobivena dijelom ili u potpunosti iz plodova autohtonog sortimenta ili klonova autohtonih sorti, po mogućnosti zaštićena na razini –UPOV-og dokumenta 3. ulja dvomilenijske tradicije i brenda.

Sudionici tribine o maslinatrstvu u Matici Hrvatskoj.
Jer RH ima do danas nepoznate sorte maslina,, ima nove klonove unutar poznatih sorti i prema UPOV-om dokumentu iz kategorije „Bred, or diskovered and developed a veriety“. Selekcionirana ili otkrivena sorta ima mogućnost zaštite novo otkrivenih genotipa. Tim bi činom, rekao je dr. Benčić RH dobila odlične temelje za promoviranje svojih ekstra djevičanskih maslinovih ulja. (mzz)
Prof.dr. Ivo Miljković rekao je da sve što se čini na promociji maslinova ulja treba pozdraviti.


MASLINA KAO LIJEK
Danas je maslinovo ulje postalo sinonim zdravog načina prehrane i stila života. Zelene masline beru se prije nego su do kraja zrele tako da sadrže više polifenola, a crne masline koje treba brati zrele, sadrže više ulja.
Nutritivni nalazi pokazuje da su masline slabo kalorične, a bogate su željezom i bakrom, imaju značajne količine vitamina E, a sadrže i cijeli niz fitokemikalija koje značajno doprinose zaštiti organizma.
Iz sastava masti u maslinama očitava se da najveći postotak otpada na mono nezasićenu oleinsku masnu kiselinu. Ona smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, u staničnim membranama, te utječe na procese koji doprinose smanjenju visokog krvnog tlaka.
Od svih fitokemikalija u maslinama najbolje je istražen oleuropin. Posjeduje snažno antioksidativno djelovanje, smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, uklanja oksidativne molekule i štiti stanice živčanog sustava od oksidativnog oštećenja. U maslinama je i hidroksitirozol koji je povezan sa zaštitom organizma od raka. Zajedno s oleuropinom pomaže u povećanju apsorpcije kalcija u kostima.
Na razini stanice pokazalo se da ekstrakti maslina djeluju kao antihistaminici. Oleuropin posjeduje i protu upalna svojstva jer usporava aktivnost enzima povezanog s upalnim procesima.
Zahvaljujući masnim kiselinama i antioksidansima masline se dodaju u kozmetičke preparate za kosu i kožu. Bez obzira koristite li preparate na koži ili ih unosite oralno, organizmu osiguravate brojne nutrijente koji doprinose zaštiti od UV zračenja i štite kožu od preranog starenja i potencijalno raka kože. (mzz)


11.12.2017. u 17:22 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2017 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter