JAPAN I KINA NOVA TRŽIŠTA ZA MASLINOVO ULJE!
Odjel za poljodjelstvo Matice Hrvatske, Hrvatsko agronomsko društvo i Klub znanstvenika udruge bosanskih Hrvata Prsten organizirali su 6. prosinca 2018. u maloj dvorani Matice tribinu pod imenom „Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21 stoljeću“. Voditelj tribine bio je prof. dr. Ivo Grgić iz udruge bosanskih Hrvata Prsten. Govornici su bili dr. Krunoslav Kovačević i prof dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu .
S lijeva stoji : dr. Ivo Miljković, sjede: dr. Đani Benčić, dr. Krunoslav Kovačević, i dr. Ivo Grgić
Dr. Krunoslav Kovačević predstavio je djelovanje maslinarske Udruge Zagrebački institut maslinarstva, koja će u veljači 2018. od 23-25. u Zagrebu u prostoru zagrebačkog Velesajma organizirati već treći Festival maslinovog ulja. „Kod masline je u posljednjih dvadesetak godina učinjen iskorak kao kod rijetko koje poljoprivredne kulture. Udruga zagrebački institut je osnovana od članova Udruge iz Zagrebačke županije, unutrašnjosti, Istre, Dalmacije, Zadarskog zaleđa, sve do Konavala. Okupili su se maslinari i koji imaju OPG i oni koji su samo rekreativci u toj djelatnosti kako bi izmjenjivali iskustva, podizali kvalitetu, informirali se međusobno o agrotehničkim mjerama, preradi, o zdravstvenom djelovanju, o zdravom načinu života, o promoviranju masline kao biljke čije ulje ima povoljan učinak na mnoge bolesti, to se već sada zna. Započeli smo i međunarodnu suradnju sa Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, sa Crnom Gorom, izdavanje materijala, analiziranje maslinova ulja. Naše prednosti maslinarstva moramo znati iskoristit. Lijepo je da se stručna suradnja razvija na širem planu i da se znanstveno utemeljeno pristupa toj problematici“ rekao je dr. Kovačević
Na pitanje gdje se danas nalazimo s obzirom na masline i njenu potražnju prof. dr. Đani Benčić je dao odgovor kazavši da 90 % proizvodnje maslinova ulja je vezano za Mediteran dok je samo 10 % namijenjeno ostalom svijetu. Tako Španjolska ima 300 milijuna stabala, Italija ima 200 milijuna stabala, dok Turska ima već od 150 milijuna stabala maslina. Od 90. godina prošloga stoljeća potražnja za maslinovim uljem je porasla. Novo tržište je svakako Japan i Kina. Hrvatsko i talijansko ulje su na Japanskom tržištu.No možemo reći da Njemačka i Japan vole izuzetno kvalitetna ekstra djevičanska ulja „ rekao je dr. Benčić te nastavio „ Italija u Japan plasira godišnje maslinova ulja u vrijednosti 110 milijuna dolara. Radeći analizu fenola na sortnim maslinama u Hrvatskoj naišli smo na interesantne podatke, a to su podaci ukupnog fenola i oni su za naše sorte vrlo dobri. Pozitivno djelovanja maslinova ulja na zdravlje čovjeka već je poznato“.
Sa otoka Ugljana, na lokaciji Muline za Rimskog carstva, bilježi se postojanje brenda, ime mu je bilo „Oleum Liburnicum“
Prof.dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu rekao je „ Već u doba antike imali smo Istarsko ulje i Liburnijsko ulje. Arheološki nalazi na koji govore o proizvodnji maslinova ulja iz vremena 1. st.pr.n.e. – 7. st. nađeni su na Brijunima. Bio je to objekt koji se bavio isključivo preradom maslinovog ulja. Dr. Bačić je rekao da je brendirano ulje iz 1. st.n. e. imalo naziv „Oleum Liburnicum“
Arheološki nalaz otkriven na Brijunima koji je korišten za prešanje maslina.To su ostaci kamene preše.
Na otoku Ugljanu na lokaciji Muline također je nađena preša sa gredom koja je služila za dobivanje ulja.
„Kamo trebamo krenuti kao suverena država koja ima svoje nacionaonalno bogatstvo i ima svoje potencijale „- postavio je retoričko pitanje dr. Bačić, te na njega i odgovorio „ Moramo razviti paletu brendiranih proizvoda ekstra djevičanskih maslinovih ulja s dodanom vrijednošću na temeljima:
1. Ulja iz ekološkog uzgoja gdje god je to moguće 2. ulja dobivena dijelom ili u potpunosti iz plodova autohtonog sortimenta ili klonova autohtonih sorti, po mogućnosti zaštićena na razini –UPOV-og dokumenta 3. ulja dvomilenijske tradicije i brenda.
Sudionici tribine o maslinatrstvu u Matici Hrvatskoj.
Jer RH ima do danas nepoznate sorte maslina,, ima nove klonove unutar poznatih sorti i prema UPOV-om dokumentu iz kategorije „Bred, or diskovered and developed a veriety“. Selekcionirana ili otkrivena sorta ima mogućnost zaštite novo otkrivenih genotipa. Tim bi činom, rekao je dr. Benčić RH dobila odlične temelje za promoviranje svojih ekstra djevičanskih maslinovih ulja. (mzz)
Prof.dr. Ivo Miljković rekao je da sve što se čini na promociji maslinova ulja treba pozdraviti.
MASLINA KAO LIJEK
Danas je maslinovo ulje postalo sinonim zdravog načina prehrane i stila života. Zelene masline beru se prije nego su do kraja zrele tako da sadrže više polifenola, a crne masline koje treba brati zrele, sadrže više ulja.
Nutritivni nalazi pokazuje da su masline slabo kalorične, a bogate su željezom i bakrom, imaju značajne količine vitamina E, a sadrže i cijeli niz fitokemikalija koje značajno doprinose zaštiti organizma.
Iz sastava masti u maslinama očitava se da najveći postotak otpada na mono nezasićenu oleinsku masnu kiselinu. Ona smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, u staničnim membranama, te utječe na procese koji doprinose smanjenju visokog krvnog tlaka.
Od svih fitokemikalija u maslinama najbolje je istražen oleuropin. Posjeduje snažno antioksidativno djelovanje, smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, uklanja oksidativne molekule i štiti stanice živčanog sustava od oksidativnog oštećenja. U maslinama je i hidroksitirozol koji je povezan sa zaštitom organizma od raka. Zajedno s oleuropinom pomaže u povećanju apsorpcije kalcija u kostima.
Na razini stanice pokazalo se da ekstrakti maslina djeluju kao antihistaminici. Oleuropin posjeduje i protu upalna svojstva jer usporava aktivnost enzima povezanog s upalnim procesima.
Zahvaljujući masnim kiselinama i antioksidansima masline se dodaju u kozmetičke preparate za kosu i kožu. Bez obzira koristite li preparate na koži ili ih unosite oralno, organizmu osiguravate brojne nutrijente koji doprinose zaštiti od UV zračenja i štite kožu od preranog starenja i potencijalno raka kože. (mzz)
Post je objavljen 11.12.2017. u 17:22 sati.