" BEZ ŽRTVE HRVATSKIH BRANITELJA TE 1992. NE BI BILO "
Godina 2017. godišnjica je značajne obljetnice Republike Hrvatske, a to je četvrt stoljeća Međunarodnog priznanje Republike Hrvatske koje je država morala postići nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. kada je izašla iz federacije republika države Jugoslavije. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se Hrvatska i Slovenija uzajamno priznale. Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prva priznala država Island i to 19. prosinca 1991. Istoga dana Njemačka je najavila priznanje koje je stupilo na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je Hrvatsku priznao 13. siječnja a država San Marino 14. siječnja 1992.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Zajednice te Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska ukupno 44 države. Zato se 15. siječanj obilježava kao Dan međunarodnog priznanja RH.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio tadašnji saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Hrvatsko je izaslanstvo na svečanosti u Ujedinjenim narodima vodio prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava. Podizanju zastave prisustvovali su mnogi diplomati i tisuće hrvatskih iseljenika. Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države svijeta.
Kardinal Josip Bozanić predvodi homiliju u Zagrebačkoj prvostolnici povodom obljetnice Republike Hrvatske. (MZZ)
Kardinal Josip Bozanić na 25 obljetnicu priznanja Republike Hrvatske, 15.siječnja 2017. predvodio je u Zagrebačkoj katedrali koncelebriranu Sv. Misu zahvalnicu sa više hrvatskih biskupa i dvadesetak svečenika. Svetoj misi bili su nazočni mnogi ministri Hrvatske Vlade to dr. Goran Marić , dr. Pavo Barišić , dr. Nina Obuljan Koržinek, dr. Ivan Kovačić, Davor Ivo Stier, i drugi, predsjednik RH Sabora Božo Petrov, i dr. Željko Rainer , predsjednica RH Grabar Kitarović kao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Kardinal Bozanić svoju homiliju započeo je rekavši “ Na današnji dan prije 25 godina, 15. siječnja 1992. godine, u ovoj je prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u koncelebraciji sa svim hrvatskim biskupima koji su za tu prigodu došli u Zagreb da bi održali svoje prvo zasjedanje u međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj i da bi zajedno s okupljenim narodom u Stepinčevoj katedrali zahvalili Bogu za veliki dar i novi početak. U radosnom i zahvalnom ozračju molili smo za Domovinu, bila je to misa za blagoslov na početku novog povijesnog razdoblja hrvatskoga naroda i njegove države te svih ljudi koji u njoj žive. Bila je to molitva za mir bez kojega nema sigurnosti ni boljih dana.
U tom jedinstvenom povijesnom trenutku razlijegao se veličanstveni „Tebe Boga hvalimo,“ a mi hrvatski biskupi zajedno s okupljenim narodom, na taj svečani dan u kojem je Hrvatska bila obasjana nadom, ali i zasjenjena mračnim prijetnjama nasilja i strašnog rata koji joj je bio nametnut, povjerili smo ljubavi i zaštiti Najvjernije Majke i pouzdane Odvjetnice Hrvatske svoju sadašnjost i budućnost. Tog smo dana u ovoj Prvostolnici jednodušno i zaufano molili da se skrate dani teških iskušenja i da zavlada mir Božji u Domovini i cijelom svijetu.
U dušama hrvatskih katolika duboko je ukorijenjena pobožnost prema Majci Božjoj, pouzdanje u njezinu majčinsku ljubav i povjerenje u njezinu zagovorničku pomoć, jer štovanje Presvete Bogorodice Marije prožima svu našu povijest od stoljeća sedmog. Tijekom svoje povijesti, a posebno u teškim trenucima patnje i stradanja, hrvatski su se vjernici s neograničenim pouzdanjem utjecali zagovoru Majke Božje o čemu svjedoče Marijanska svetišta diljem Lijepe Naše. Znak vjere u Boga i pouzdanja u Marijinu pomoć bila je u onim teškim vremenima i krunica oko vrata naših branitelja. Bezgrešnom Srcu Isusove i naše Majke danas povjeravamo hrvatski narod, državu Hrvatsku i sve koji u njoj žive „ rekao je na početku homilije kardinal Bozanić.
Između ostaloga rekao je i slijedeće "Ako dublje razmislimo što je i koga međunarodna zajednica priznala priznajući Hrvatsku državu prije dvadeset i pet godina, naići ćemo na odgovore koji se ne mogu protumačiti samo snagom međunarodnoga prava, običaja, prihvaćenih političkih postupaka. Jer, da je bilo tako, rat se ne bi mogao odvijati na način na koji se odvijao,
Međunarodnom priznanju Hrvatske prethodila je odluka koju je narod pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrazio i političkim putem, duboko svjestan svoga kulturnog i državnog identiteta koji ni komunizam nije uspio zatomiti i poništiti.
Stoga smijemo reći Hrvatska je najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i narodima. U tom povijesnom kairosu Hrvatska je živjela zajedništvo želje i cilja. Bila je ispunjena samopouzdanjem, oduševljenjem u Domovini i iseljeništvu, molitvama mnogih i spremnošću na žrtve za više ideale.
Hrvatska je i prije međunarodnoga priznanja, morala prepoznati svoju izloženost napadima, razaranjima, bešćutnosti i morala se suočiti sa svojom slabošću.Morala je priznati da se ne može osloniti na veliku pomoć onih koji su mogli izvana zaustaviti nasilje, nego se pouzdati u sebe i Božju pomoć, nošena Duhom koji svijet ne može dati, ali Duhom koji oživljuje, obnavlja i pobjeđuje u žrtvi onih koji su Domovinu voljeli istinskom ljubavlju.
U tako nepovoljnim međunarodnim okolnostima postojali su i oni koji su prepoznali Duha istine i pravde nad ranama Vukovara i Škabrnje, Petrinje i Gospića, Voćina i Vinkovaca, Karlovca i Slunja, sve do Dubrovnika, Šibenika i Zadra…
Kardinal je rekao da rado ističemo kako je Sveta Stolica bila među prvimaa koja je priznala Republiku Hrvatsku i Sloveniju i to usprkos tradiciji što je njena diplomacija oprezna i suzdržana. Taj se čin želi potkrijepiti tumačenjem da je Sv. Ivan Pavao II imao posebnu ljubav prema hrvatskom narodu.
Članovi Hrvatske Vlade 15. siječnja u Katedrali na homiliji povodom 25 godina Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
(MZZ)
POVIJESNA ČAST DRŽAVI
Premijer mr. Andrej Plenković u pozdravnom govoru prije početka koncerta u dvorani Lisinski povodom obilježavanja 25. Obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je rekao:
Pozdravio je cijelu naciju, “ ali i brojne nazočne koji su bili sudionici stvaranja suvremene Hrvatske države .Večinska volja hrvatskog naroda na prvim demokratskim izborima i jasan rezultat referenduma u svibnju 1991., proglašenje suverenosti i samostalnosti 25.lipnja 1991.u Hrvatskom Saboru te raskid svih državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ 8. listopada dobili su svoje međunarodno priznanje,svoju međunarodnu afirmaciju 15.siječnja 1992. godine.
Pripremajući se za većerašnji govor čitao sam dio arhive prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i njegovu intenzivnu korespondenciju s brojnim međunarodnim akterima 1990. 1991. i 1992. godine. Zaista treba čitati izvore i vidjeti kako je jedna velika državnička vještina najveći uspjeh hrvatske diplomacije bila kao velika pobjeda međunarodnoga priznanja i svojevrsne renesanse hrvatske države i velikog dara za generacije svih Hrvata koji su tu veliku povijesnu čast doživjele 1992. godine.
Iz svake riječi tog pisma nazire se njegova jasna poruka a to je da je neovisna Hrvatska slobodna i samostalna Hrvatska bila njegov životni projekt. On je to svojom državničkom mudrošću i vizijom mogao ostvariti samo uz veliku i široku potporu hrvatskoga naroda u domovini i iseljdeništvu. Ta ljubav, to srce, taj elan i solidarnost je neponovljiv, jedinstven u životima svih nas. Međutim bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu te 1992. i kasnije u Oluji I Bljesku ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske. Činjenica da je dan današnjeg priznanja baš onaj dan kada su nas priznale 12 članica EZ I niz drugih država, kako smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti koje smo ostvarili u proteklih 25 ngodina. Njih je bilo izuzetno mnogo : vladavina prva, poštivanje ljudskih prava, članstvo u EU I NATO transformacija društva demokracija , ciljevi su koje je predsjednik Tuđman postavio još u svom govoru 1990. 25 godina kasnije kao odgovorni politički dionici tog društva imamo tri cilja: 1. Težiti istini o našoj prošloati 2. Riješavati problem naše sadašnjosti 3. graditi koncenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti, imamo snage, a prisjećanje na 15. siječanj 1992.neka nam svima bude poticaj da te ciljeve zajedno i ostvarimo. Živjela Hrvatska.
JESU LI ČEŽNJE I TEŽNJE U SKLADU SA VIZIJOM MODERNE HRVATSKE ?
Predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekao je slijedeće: …." Za pravednu obranu naših domova i silnih žrtava koje su podnesene, nakon teškog puta do poznavanja i prepoznavanja Hrvatske kao međunarodnog subjektiviteta, političke odluke tadašnjeg državnog vodstva i Hrvatskog Sabora dovele su do toga da nas Međunarodna zajednica prizna i uključi na kartu svijeta . A 15. Siječnja 1992. 12 država tadašnje EZ priznanjem je Hrvatsku uključilo i Hrvatska je postala suverena država. 25 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatska je pod novim odgovornostima i prioritetima, euroatlanski u potpunosti integrirana, vjerodostojan partner, siguran partner ,jamac i stabilnosti i mira u ovom području Europe. Zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske nam daje i vjeru i nadu da ćemo moći prijeći apsolutno svaku prepreku u spomen na sve one koji su samostalnost platili svojim životima, u čast svih onih koji su ranjeni , kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali. Prisjetimo se također i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju u vremena koja su bila bremenitija nego danas – 15.siječnja – trenutak u kojem se možemo pitati Jesmo li na pravome putu ? Jesu li naše današnje težnje i čežnje u skladu sa vizijom moderne Hrvatske i s borbom protiv svih društvenih negativnosti.”U ime Hrvatskog Sabora i u svoje ime čestitam Vam 25 godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Živila Hrvatska.”
< | siječanj, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter