AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 01.07.2016.

TRI GODINE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

BRANKO BARIČEVIĆ:

EUROPSKA UNIJA OSTAJE PROJEKT MIRA I BUDUĆNOSTI


Tri godine poslije - SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV naslov je konferencije koja je održana 1. srpnja u Zagrebu povodom obilježavanja tri godine punopravnog članstva Republike Hrvatske otkako je 1. 7. 2013. postala 28. članica asocijacije Europske unije. Moj su interes bili govornici uvodnih govora, Branko Baričevč voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ministar vanjaskih europskih poslova MiroKovač i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Branko Baričević , voditelj predstavništva Europske komisije u RH pozdravivši diplomatski zbor i
prisutne veleposlanike zemalja članica Europske unije započeo je svoj govor u kome je rekao "Danas je 1.srpnja i Hrvatska obilježava tri godiene članstva u Europskoj uniji. U tom preriodu nastupile su brojne promjene . Europska unija u koju je Hravtska ušla nije ona ista o kojoj se maštalo prije dvedesetak godina, čvrsto sam uvjeren da je čitav ovaj mukotrpan posao kroz koji je Hrvatska išla tijekom pristupanja bio vrijedan truda. Tijekom prethodne tri godine članstva u EU Hrvatska je postala dio zajednice koja se suočila sa brojnim izazovima. Bili smo svjedoci posljedica najveće ekonomske i finacijske krize u povijesti Europe eskalaciji sukoba koji su u neposrednom susjedstvu s Unijom, a koji su u konačnici utjecali na najveću migracijsku krizu u novijoj povijesti, te ono o čemu smo svjedočili prošli tjedan - referendumskoj odluci ujedinjene Kraljevine da napusti EU. Premda su sve zemlje članice tako i europske institucije izrazile žaljenje zbog takve odluke, tu odluku valja poštivati. Međutim, kako je istaknuo predsjednik EU Junker, činjenica je da Europska unija ostaje projekt mira i projekt budućnosti.Prednost toga projekta smo bili svjesni posebno mi u RH prije tri godine, kada je ulaskom RH realizirala svoj najvažniji vanjskopolitički cilj nakon neovisnosti. Toga smo projekta svjesni i danas jer su u međuvremenu uslijedile mnoge promejene i unutar hrvatskog društva i unutar Europe, ali svakako je najvažnije da su temeljna prava i slobode unutar EU, četiri temeljne slobode a, to su sloboda kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala ostale nešto na čemu se bazira naša Unija.Te su slobode sada primjenjive i na sve građane RH.Europska komisija je na čelu s predskednikom Juan Klodom Junkerom preuzela mandat s obvezom da poduzme niz žurnih koraka sa glavnim gospodarskim i socijalnim izazovima u Europi, da spomenem samo neke od njih: nezaposlenost posebice mladih ljudi,spori rast, visoke razine javnog duga, investiciski jaz, nedostatak konkurentnosti na svjetskom tržištu, poticanje sigunosti zbog pojačanih terorističkih prijetnji u svijetu, a u zadnje vrijeme i na Europskom tlu. Uzimajući u obzir sve ove izazove Komisija je usredotočila svoje aktivnosti i napore na ograničeni broj inicijativa. " Voditelj Baričević dalje kaže:
“Naglasak je na deset odabranih prioriteta s tim da ambicije budu pretvorene u djela. Zadatak Europoske komisije su nadnacionalne politike, zasto i govorimo primejerice o energetskoj uniji, digitalnoj uniji, o uniji tržišta kapitala, bankarskoj uniji te snažnoj i poštenoj ekonomskoj uniji . To čini taj element - više Europe, u poznatoj paradigmi," Manje Europe u malim stvarima, više Europe u velikim stvarima." Dakako time načelo supsidijarnosti dobiva na dodatnoj važnosti, jer države članice imaju veću ulogu u zajedničkim politikama koje ćine budućnost Europe, dok je za nacionalna pitanja ojačana uloga pojedinih država članica. Uzgred važno je naglasiti kako je deset prioriteta plod zajedničke usuglašene rasprave o budućnosti Europe koje sam malo prije spomenuo i to na razini Europskog vijeća, ali i Europskog parlamenta i Hrvatska je bila, jest, i biti će dio tih rasprava. Za pojedine od deset prioriteta zasigurno već znate, od prvog prioriteta a to su zapošljavanje, rast i ulaganje , unije demokratskih promjena, skupovi politika koji će značajno u većoj ili manjoj mjeri utjecati na živote svih građana EU pa tako i RH. Jedan od naših prioriteta, a postao je poslije izazova s kojim smo se suočili, pojava masovnih migracija, naročito iz ratom pogođenih područja iz susjedstva EU. Duhovi prošlosti su uvijek prisutni, oni nam služe kao podsjetnik na toliko koliko je važan mir, solidarnost, ali i sigurnost. Program europske Komisije za migracije postavlja sveiobihvatan europski odgovor koji kombinira unutarnju I vanjsku politiku, I koji uključuje države članice, institucije, međunarodne organizacije, civilno društvo i partnere izvan Europske unije.U ime EK želio bih naglasiti da je Hrvatska u potpunosti predana najboljim načelima naše politike o migracijama pa bi stoga još jednom izrazio naše čestike i zahvalnost na onome što je učinjeno u veoma teškim uvjetima i trenucima.Ipak EK kontinuirano naglašava kao se migrantska izbjeglička kriza može riješiti samo ako se budemo drćali zajedno, a ne ako budemo radili jedni protiv drugih.

Image and video hosting by TinyPic
Branko Baričević voditelj predstavništva europske komisije u RH prilikom govora na konferenciji povodom tri godine RH u EU.
(mzz)

“Hrvatska ima na raspolaganju 70 milijona eura u razdoblju 2014. - 2020 . za pomoć vezanu za migracije i sigurnost države. A tu je i 120 milijuna eura za unapređenje infrastrukture kako bi se poštivala schengenska pravila. Još mnogo toga predstoji za učiniti. Europa se još uvijek suočva sa humanitarnom krizom. EK ustraje i ustrajati će na kontinuiranoj i potpunoj provedbi Sporazuma EU – Turska od 18.3. 2016. Implementacija tog sporazuma iprimjenom Schengenskih pravila značajno je utjecala na smanjenja broja prelazaka iz Turske u Grčku. Nastavak provođenja ovog Sporazuma ovisi prvenstveno o politici svih uključenih strana.Obje strane trebaju se držati dogovorennih obveza. Migracijski izazov nije samo pitanje Europe, ili šire regije migranti su postali globalno pitanje .
Sloboda kretanja osoba temeljno je pravo zajamčeno svim građanima unije. Ta prava uključuju mogučnost putovanja rada i života u bilo kojoj zemlji članaci bez posebnih formalnosti. Schengen poboljšava tu slobodu, omogučuje građanima da prelaze unutarnje granice bez podvrgavanja graničnim kontrolama. Schengenski prostor bez granice jamči slobodu kretanja više od 400 milijuna građana EU kao i za mnoge državljane izvan EU, poslovne ljude, turiste i druge osobe koje zakonski borave na teritoriju EU. Europljani svake godine ostvaraju preko milijardu putovanja u Schengenskom prostoru . Za ostvarivanje tog prava bile su potrebne godine mukotrpnog rada. Njegova je vrijednost i važnost neprocijenjiva. Hrvatska je na putu ostvarivanja tog cilja i da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja potrebno je ispunjavanje određenih kriterija. To uključuje potrebu ispunjavanja određenog kriterija, kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja. Ti kriteriji su poznati, i oni su sposobnost preuzimanja kontrole vanjskih granica i ujednačena mogučnost izdavanja kratkotrajnih viza, - Hrvatska ima jednu od najdužih granica europske unije – učikovita i kontinuirana suradnja s drugim članicama Schengenskog prostora, sposobnost primjene svih Shengenskih pravila na kopnu , moru i zraku, a na kraju i povezanost u Schengenski formacijski prostor. “

Baričević je zaključio rekavši “ Ulaskom Hrvatske u EU naša svakodnevnica se nije odmah drastično promijenila. Kako sam već istaknuo tri prethodne godine nisu bile jednostavne jer smo bili svjedoci različitih izazova u Europskoj uniji , ali i u Hrvatskoj. Međutim promjene jesu uslijedile i promjene su stvarne. EU je stvorila okvir u kome Hrvatska živi, okvir koji je u velikoj mjeri definirao naše ciljeve I našu budućnos. Taj okvir je ono za što smo se zalagali i predstavlja našu najvažniju korist od europske integracije i garanciju za budućnost. Prilike, sredstva, mogućnosti i instrumenti postoje, radimo na prioritetima politika, kao što je investicijski plan koji se već provodi i već ostvaruje određene rezultate. Hrvatska tu nema vremena za čekanje.Imnplicitna poruka naših politika je kako rezultati ne dolaze sami po sebi. Potreban je kontinuitet i zajednički napori u učinkovitoj provedbi europskih politika. To je jedini način da se suočimo s izazovima. Schnengen kao slijedeći veliki korak za Hrvatsku primjena upravo tog načela koordiniranog i zajedničkog rada. Na nama je i institucijama EU DRŽAVAMA ČLANICAMA, političarima, poduzetnicima, sindikatima i u konačnici svim građanima da ujedinimo snage, iskoristimo resurse koji nam stoje na raspolaganju kako bismo ostvarili ono za što se zalažemo, a to su nova radna mjesta, bolji životni standard i siguran život svih građana Europske unije”
(mzz)







01.07.2016. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter