Marketing
TRI GODINE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI
BRANKO BARIČEVIĆ:
EUROPSKA UNIJA OSTAJE PROJEKT MIRA I BUDUĆNOSTI
Tri godine poslije - SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV naslov je konferencije koja je održana 1. srpnja u Zagrebu povodom obilježavanja tri godine punopravnog članstva Republike Hrvatske otkako je 1. 7. 2013. postala 28. članica asocijacije Europske unije. Moj su interes bili govornici uvodnih govora, Branko Baričevč voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ministar vanjaskih europskih poslova MiroKovač i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Branko Baričević , voditelj predstavništva Europske komisije u RH pozdravivši diplomatski zbor i
prisutne veleposlanike zemalja članica Europske unije započeo je svoj govor u kome je rekao "Danas je 1.srpnja i Hrvatska obilježava tri godiene članstva u Europskoj uniji. U tom preriodu nastupile su brojne promjene . Europska unija u koju je Hravtska ušla nije ona ista o kojoj se maštalo prije dvedesetak godina, čvrsto sam uvjeren da je čitav ovaj mukotrpan posao kroz koji je Hrvatska išla tijekom pristupanja bio vrijedan truda. Tijekom prethodne tri godine članstva u EU Hrvatska je postala dio zajednice koja se suočila sa brojnim izazovima. Bili smo svjedoci posljedica najveće ekonomske i finacijske krize u povijesti Europe eskalaciji sukoba koji su u neposrednom susjedstvu s Unijom, a koji su u konačnici utjecali na najveću migracijsku krizu u novijoj povijesti, te ono o čemu smo svjedočili prošli tjedan - referendumskoj odluci ujedinjene Kraljevine da napusti EU. Premda su sve zemlje članice tako i europske institucije izrazile žaljenje zbog takve odluke, tu odluku valja poštivati. Međutim, kako je istaknuo predsjednik EU Junker, činjenica je da Europska unija ostaje projekt mira i projekt budućnosti.Prednost toga projekta smo bili svjesni posebno mi u RH prije tri godine, kada je ulaskom RH realizirala svoj najvažniji vanjskopolitički cilj nakon neovisnosti. Toga smo projekta svjesni i danas jer su u međuvremenu uslijedile mnoge promejene i unutar hrvatskog društva i unutar Europe, ali svakako je najvažnije da su temeljna prava i slobode unutar EU, četiri temeljne slobode a, to su sloboda kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala ostale nešto na čemu se bazira naša Unija.Te su slobode sada primjenjive i na sve građane RH.Europska komisija je na čelu s predskednikom Juan Klodom Junkerom preuzela mandat s obvezom da poduzme niz žurnih koraka sa glavnim gospodarskim i socijalnim izazovima u Europi, da spomenem samo neke od njih: nezaposlenost posebice mladih ljudi,spori rast, visoke razine javnog duga, investiciski jaz, nedostatak konkurentnosti na svjetskom tržištu, poticanje sigunosti zbog pojačanih terorističkih prijetnji u svijetu, a u zadnje vrijeme i na Europskom tlu. Uzimajući u obzir sve ove izazove Komisija je usredotočila svoje aktivnosti i napore na ograničeni broj inicijativa. " Voditelj Baričević dalje kaže:
“Naglasak je na deset odabranih prioriteta s tim da ambicije budu pretvorene u djela. Zadatak Europoske komisije su nadnacionalne politike, zasto i govorimo primejerice o energetskoj uniji, digitalnoj uniji, o uniji tržišta kapitala, bankarskoj uniji te snažnoj i poštenoj ekonomskoj uniji . To čini taj element - više Europe, u poznatoj paradigmi," Manje Europe u malim stvarima, više Europe u velikim stvarima." Dakako time načelo supsidijarnosti dobiva na dodatnoj važnosti, jer države članice imaju veću ulogu u zajedničkim politikama koje ćine budućnost Europe, dok je za nacionalna pitanja ojačana uloga pojedinih država članica. Uzgred važno je naglasiti kako je deset prioriteta plod zajedničke usuglašene rasprave o budućnosti Europe koje sam malo prije spomenuo i to na razini Europskog vijeća, ali i Europskog parlamenta i Hrvatska je bila, jest, i biti će dio tih rasprava. Za pojedine od deset prioriteta zasigurno već znate, od prvog prioriteta a to su zapošljavanje, rast i ulaganje , unije demokratskih promjena, skupovi politika koji će značajno u većoj ili manjoj mjeri utjecati na živote svih građana EU pa tako i RH. Jedan od naših prioriteta, a postao je poslije izazova s kojim smo se suočili, pojava masovnih migracija, naročito iz ratom pogođenih područja iz susjedstva EU. Duhovi prošlosti su uvijek prisutni, oni nam služe kao podsjetnik na toliko koliko je važan mir, solidarnost, ali i sigurnost. Program europske Komisije za migracije postavlja sveiobihvatan europski odgovor koji kombinira unutarnju I vanjsku politiku, I koji uključuje države članice, institucije, međunarodne organizacije, civilno društvo i partnere izvan Europske unije.U ime EK želio bih naglasiti da je Hrvatska u potpunosti predana najboljim načelima naše politike o migracijama pa bi stoga još jednom izrazio naše čestike i zahvalnost na onome što je učinjeno u veoma teškim uvjetima i trenucima.Ipak EK kontinuirano naglašava kao se migrantska izbjeglička kriza može riješiti samo ako se budemo drćali zajedno, a ne ako budemo radili jedni protiv drugih.
Branko Baričević voditelj predstavništva europske komisije u RH prilikom govora na konferenciji povodom tri godine RH u EU.
(mzz)
“Hrvatska ima na raspolaganju 70 milijona eura u razdoblju 2014. - 2020 . za pomoć vezanu za migracije i sigurnost države. A tu je i 120 milijuna eura za unapređenje infrastrukture kako bi se poštivala schengenska pravila. Još mnogo toga predstoji za učiniti. Europa se još uvijek suočva sa humanitarnom krizom. EK ustraje i ustrajati će na kontinuiranoj i potpunoj provedbi Sporazuma EU – Turska od 18.3. 2016. Implementacija tog sporazuma iprimjenom Schengenskih pravila značajno je utjecala na smanjenja broja prelazaka iz Turske u Grčku. Nastavak provođenja ovog Sporazuma ovisi prvenstveno o politici svih uključenih strana.Obje strane trebaju se držati dogovorennih obveza. Migracijski izazov nije samo pitanje Europe, ili šire regije migranti su postali globalno pitanje .
Sloboda kretanja osoba temeljno je pravo zajamčeno svim građanima unije. Ta prava uključuju mogučnost putovanja rada i života u bilo kojoj zemlji članaci bez posebnih formalnosti. Schengen poboljšava tu slobodu, omogučuje građanima da prelaze unutarnje granice bez podvrgavanja graničnim kontrolama. Schengenski prostor bez granice jamči slobodu kretanja više od 400 milijuna građana EU kao i za mnoge državljane izvan EU, poslovne ljude, turiste i druge osobe koje zakonski borave na teritoriju EU. Europljani svake godine ostvaraju preko milijardu putovanja u Schengenskom prostoru . Za ostvarivanje tog prava bile su potrebne godine mukotrpnog rada. Njegova je vrijednost i važnost neprocijenjiva. Hrvatska je na putu ostvarivanja tog cilja i da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja potrebno je ispunjavanje određenih kriterija. To uključuje potrebu ispunjavanja određenog kriterija, kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja. Ti kriteriji su poznati, i oni su sposobnost preuzimanja kontrole vanjskih granica i ujednačena mogučnost izdavanja kratkotrajnih viza, - Hrvatska ima jednu od najdužih granica europske unije – učikovita i kontinuirana suradnja s drugim članicama Schengenskog prostora, sposobnost primjene svih Shengenskih pravila na kopnu , moru i zraku, a na kraju i povezanost u Schengenski formacijski prostor. “
Baričević je zaključio rekavši “ Ulaskom Hrvatske u EU naša svakodnevnica se nije odmah drastično promijenila. Kako sam već istaknuo tri prethodne godine nisu bile jednostavne jer smo bili svjedoci različitih izazova u Europskoj uniji , ali i u Hrvatskoj. Međutim promjene jesu uslijedile i promjene su stvarne. EU je stvorila okvir u kome Hrvatska živi, okvir koji je u velikoj mjeri definirao naše ciljeve I našu budućnos. Taj okvir je ono za što smo se zalagali i predstavlja našu najvažniju korist od europske integracije i garanciju za budućnost. Prilike, sredstva, mogućnosti i instrumenti postoje, radimo na prioritetima politika, kao što je investicijski plan koji se već provodi i već ostvaruje određene rezultate. Hrvatska tu nema vremena za čekanje.Imnplicitna poruka naših politika je kako rezultati ne dolaze sami po sebi. Potreban je kontinuitet i zajednički napori u učinkovitoj provedbi europskih politika. To je jedini način da se suočimo s izazovima. Schnengen kao slijedeći veliki korak za Hrvatsku primjena upravo tog načela koordiniranog i zajedničkog rada. Na nama je i institucijama EU DRŽAVAMA ČLANICAMA, političarima, poduzetnicima, sindikatima i u konačnici svim građanima da ujedinimo snage, iskoristimo resurse koji nam stoje na raspolaganju kako bismo ostvarili ono za što se zalažemo, a to su nova radna mjesta, bolji životni standard i siguran život svih građana Europske unije”
(mzz)
Post je objavljen 01.07.2016. u 23:50 sati.