AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 30.05.2013.
2,5 MILIJUNA KUNA IZ SAPARD PROGRAMA
NOVINARI EU POSJETILI NEKOLIKO FARMI!
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nenada i Sanje Kosi koji su u Totovcu kod Čakovca u Međimurskoj županiji posjetila je 26. travnja delegacija novinara Europske komisije, s kojima je bio i glasnogovornik povjerenika za poljoprivredu Europske Unije Roger Waite. Novinari su tijekom dva dana posjetili ukupno šest farmi u Brodsko posavskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Novinari iz EU, među kojima i Zoran Bašić urednik Mljekarskog lista na OPG Kosi.
Gospodarstvo obitelji Kosi specijalizirano je za proizvodnju korjenastog povrća i to celera, peršina, mrkve, kupusa bijelog i crvenog, brokule i cvjetače. Motiv posjete europskih novinara tom gospodarstvu bio je uvjeriti se na licu mjesta kako živi i radi OPG kome su odobrena sredstva iz SAPARD programa iz Mjere 101. OPG obitelji Kosi 2006-2007. izgradila je halu i opremila je hladnjačama za povrće uključujući opremu za branje i konfekcioniranje povrća.
Ta je investicija koštala 3.652.855,66 kn.Projekt za izgradnju prijavljen je prethodno na natječaj za sredstava iz SAPARD programa. Svi su standardi zadovoljeni a OPG Kosi dobio je povrat što iznosi 50% uloženih sredstava u iznosu od 1.826.427,83 kn u odnosu na ukupnu cijenu investicije.
Pakiranje u hladnjači
Godine 2008-2009. OPG Nenad Kosi u Mjeri 101 aplicirao je na natječaju za SAPARD sredstva za nabavku stroja za berbu povrća. Stroj je koštao 1.061.062,62, a povrat sredstava iz SAPARD programa iznosio je 530.531,31 kn.
Poljoprivredno gospodarstvo Kosi u Totovcu i 2013. je prijavilo projekt na natječaj za IPARD sredstva. Radi se o nabavci poljoprivredne mehanizacije i izgradnji sustava za navodnjavanje. Investicija je to od 3.434.978,30 kuna, gdje očekuje povrat sredstava od 1.797. 030,88 kuna.
Supružnici Nenad i Sanja Kosi u plasteniku u kome je više desetaka tisuća presadnica zelja.
NENAD KOSI:
TRENUTNU PROIZVODNJU
BEZ PROBLEMA PRODAJEMO !
Obitelj Kosi uz supružnike čine i dvije kćerke; jedna je studentica na studiju prava, druga ide u 6. razred osnovne škole. Korjenasto povrće sade na svojih 30 ha, a 30 hektara zemlje su unajmili.
Imaju sedam stalno zaposlenih djelatnika i po potrebi uzimaju sezonske djelatnike, ovisno o poslu.
Prema riječima Sanje Kosi, uzgojem povrća su se intenzivno bavili 5 godina prije nego su krenuli u SAPARD projekte. Otplata kredita za gradnju prvog projekta iz SAPARD programa završava u mjesecu rujnu 2013., a otplata kredita za drugo ulaganje u sklopu SAPARD-a biti će završeno krajem 2014. godine. Na neka pitanja odgovorila je Sanja, a na neka Nenad Kosi
-Ušli ste u projekt SAPARD jer ste vjerovali da se može napredovati?
Sanja Kosi:- Ušli smo u projekt SAPARD sa ciljem da se moderniziramo, da krenemo naprijed da nešto stvorimo. Išli smo više-manje na neku sigurnost.Puno, puno radimo. Radimo sve, od polja do kuće. U autu imamo sve cipele od visokih peta do čizama. Zavisi kamo idemo i što trebamo.SAPARD 50% nepovratnih sredstava, bez tog novca ne bi mogli , mi smo dobili 2,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava, a naša ulaganja su 7 milijuna kuna. Nema tajni rad, rad, rad 24 sata, puno odricanja. Kredit smo dobili kod HBOR-a sa 2% kamata, uz to se može normalno poslovati.
- Gdje plasirate proizvedeno povrće?
Sanja Kosi: Povrće plasiramo u trgovački lanac Kaufland. Od prije četiri godine, pokrenuli smo plasman našeg povrća i u trgovački lanac Lidl, te u par manjih trgovina. S Kauflandom svake godine potpisujemo ugovor o suradnji. Ali svake godine je to bazirano na zakonu ponude i potražnje. Nije to 100% sigurno. To je od sezone do sezone!
- Koliko i kakvih strojeva imate?
Sanja Kosi: Imamo sve za pripremu što treba od kombajna za berbu do strojeva za pakiranje. Nismo ni u kojoj zadruzi. Svi strojevi za proizvodnju sve je naše.
- Da li isplata plaća vaših zaposlenika dolazi u pitanje?
Sanja Kosi: Ne, kod nas su plače redovne, do sada nismo imali problema s isplatama plaća.
_ Kako birate sjeme sorti koje sadite?
Nenad Kosi:- Radimo provjereno, ono što znamo da možemo plasirati
Prije dvije godine smo imali pokusna polja, pokušavamo nešto novo, pa da vidimo kako će to uspijevati. Jedan dio sjemena odnosno sorti nam čak određuju trgovačke kuće kojima prodajemo naše proizvode. Jedan dio sorti i sjemena biramo na temelju dugogodišnje prakse. Sadimo ono što daje najbolje prinose, što je najotpornije u našem klimatskom području. Borim se s jednom idejom da bismo probali od naše mrkvice napraviti robnu marku, jer je velik dio naše proizvodnje mrkva. Manje-više sve to radim sa stranim hibridima, još sam u fazi razmišljanja i premišljanja kako i na koji način.
- Izvoz? Hoćete li uskoro izvoziti povrće?
Nenad Kosi: - Spremamo se krenuti u izvoz. Neke dogovore sa stranim partnerima imamo. Tu se javlja jedan drugi problem; mi našu trenutnu proizvodnju bez problema prodajemo Imamo gotovo premalo robe. Neku kooperaciju kod nas ne možemo uspješno uspostaviti. Oni ne funkcioniraju kako bi trebali.
Ovo je ploča sa objekta hladnjače u dvorištu OPG obitelji Kosi.
subota, 25.05.2013.
UKUPNO NA SORTNOJ LISTI RH JE 1300 SORTI
SAMO 100 HEKTARA SJEMENSKOG KRMPIRA 2012. GODINE
Osim pet autohtonih sorti sjemena RH na Sortnoj listi ima i niz drugih sorti.
Oni koji se manje susreću sa temom sorti i sjemena, mogu se pitati što je sa drugim vrstama sjemena i što na Sortnoj listi RH uopće ima? Jer u priopćenju Ministarstva poljoprivrede - tekst je objavljen na blogu 6.5 .2013. - problemi amatera te briga i strah malih proizvođača za sortu, dignut je na glavnu razinu problema. No kako i u tom tekstu piše postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen i nema zabrane autohtonog sjemena od strane institucija EU, kako se to najprije mislilo. No da se zaštiti što više vrsta autohtonog sjemena potreban je veći angažman hrvatskih Udruga i proizvođača.
A koje sorte RH ima i u kojim količinama? Na petom međunarodnom znanstvenom stručnom skupu održanom 2012. godine u Šibeniku od 26-29.9. pod nazivom „Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integracije“ – u sažetku zbornika više je vrlo informativnih, aktualnih podataka, jer se odnose na 2012. godinu o priznatim sortama i sadnom materijalu. Objavljujem nekoliko sažetke radova znanstvenika, iznesenih na znanstvenom stručnom skupu prošle godine u Šibeniku.
PRIJAVLJENE I PRIZNATE SORTE POLJOPRIVREDNOG BILJA
U RH OD 2000. DO 2011. GODINE
Sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja sorta se priznaje ako je 1. različita 2. ujednačena 3.postojana (DUS) 4. ako ima određenu gospodarsku vrijednost (VCU) i ako je ime sorte u skladu sa člankom 55. tog Zakona.
Na Sortnoj listi RH ukupno je upisano 1300 sorti. Žitarica ima 465 sorti, 78 sorti repe, 173 sorte uljanog i predivog bilja, 101 sorta krmnog bilja, 60 sorti krumpira i 423 sorte povrća .Postupkom priznavanja sorte stječe se pravo upisa sorte u Sortnu listu. Priznavanje započinje podnošenjem Zahtijeva za priznavanje sorte Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo- zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
PROIZVODNJA VOĆNOG I LOZNOG POLJOPRIVREDNOG SADNOG MATERIJALA 2012.
Proizvodnju poljoprivrednog i voćnog loznog sadnog materijala 2012. za stručni nadzor Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo, prijavljeno je 28 loznih i 54 voćna rasadnika. Ukupno je prijavljeno 4.292.000 voćnih sadnica i 6.525.000 loznih cjepova, što prema spoznaji stručnjaka nadležnih za taj sadni materijal predstavlja smanjenje voćnog i i loznog poljoprivrednog sadnog materijala.Prema podacima znanstvenice Ljubice Jukić u proizvodnji 35 voćnih vrsta, bile su zastupljene 503 sorte i 104. sorte vinove loze. Prema njenim podacima najviše je prošle godine bila zastupljena proizvodnja sadnice jabuka sa 41%, sadnica kruške sa 9,5% , sadnice masline 8,5%, šljive 7% , trešnje 6% , lijeske 5,7%, oraha 6%, breskve i nektarine 2,8% , višnje 2,6% itd. Udio certificiranih sadnica je oko 23% od ukupno prijavljene proizvodnje voćnih sadnica.
U proizvodnji loznih cijepova 31% od ukupno prijavljene količine su lozni cijepovi certificirane kategorije, a najzastupljenije su sorte Graševina sa 17% i Plavac mali 10%, dok stolne sorte čine 11% prijavljene proizvodnje.
HRVATSKA PROIZVODNJA KRUMPIRA PRED ULASKOM U EU
Jestivi krumpir u Hrvatskoj proizvodi se na oko 8.000 ha. Sva proizvodnja provodi se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s karakteristikama usitnjenih parcela, malom proizvodnjom, nedovoljnom primjenom tehnologije te neadekvatnim i nedovoljnim skladištima te nedovoljna organiziranost proizvođača u trženju krimpira. Prinos se kreće u rasponu od 20 do 30 t/ha ovisno o klimatskim prilikama pojedine godine.
Od 400 ha koliko je sjemenskim krumpirom bilo zasađeno površina godine 1987. površine su smanjene na svega 100 ha u 2012.godini.
Proizvodnja jestivog krumpira u EU-27 2012. je bila na površinama od 1.823.000 ha, a očekivani prosječni prinos je 30 tona po hektaru. Od ukupne proizvodnje zemlje EU -5 ; Belgija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija proizvode krumpir na 43% površine s prosječnim prinosom iznad 43 tone po hektaru. U Poljskoj se krumpir proizvodi na površini od 380.000 ha godišnje. Krumpir u toj zemlji ima najnižu otkupnu cijenu.
Ulaskom RH u EU tržište krumpira će se otvoriti i tako otežati našim proizvođačima proizvodnju i prodaju domaćeg jestivog i sjemenskog krumpira.Među najvećim konkurentima hrvatskim proizvođačima biti će Republika Austrija koja krumpir proizvodi godišnje na površini od 22.000 do 23.000 hektara sa prosječnim prinosom od 33 tone po hektaru.
Opstanak proizvodnje jestivog krumpira ima rješenje u proizvodnji prosječnog prinosa od 40 tona po hektaru, dok bi prinos sjemenskog krumpira trebao biti 35 tona po hektaru. Za te količine prinosa potrebna je najsuvremenija tehnologija i znanja u proizvodnji, skladištenju doradi i trženju.
ZAŠTITA NOVIH BILJNIH SORTI NA RAZINI EUROPSKE UNIJE
I NJENO PROŠIRENJE NA HRVATSKU
Zaštita biljnih sorti specifičan je oblik zakona o intelektualnom vlasništvu koji se primjenjuje u mnogim zemljama širom svijeta. Cilj je poticanje i promidžba stvaranja novih sorti te unapređenje kvalitete proizvoda u korist potrošača. Kao i u slučaju robnih marki i industrijskih patenata, zaštita istraživanja i kreativnosti na biljnom polju predstavlja stratešku aktivnost. Oplemenjivači moraju ulagati u nove biljne sorte koje udovoljavaju kri8terijima kvalitete, prilagodbe okolišu, produktivnosti i otpornosti na bolesti.
Sustav zaštite biljnih sorti EU, a također i Hrvatske temelji se na načelima Konvencije UPOV-a iz 1991. (Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti) koji doprinose razvoju poljoprivrede i hortikulture. Stimuliranjem inovacija i istraživanja sustav promiče uvođenje novih sorti na tržište i predstavlja jamstvo za proizvođače i za potrošače. Zaštita nove biljne sorte omogućava dodjelu ekskluzivnog prava na eksploataciju sorte.
Jedinstven u svom polju, sustav zaštite EU kojim mupravlja CPVO (Ured Unije za zaštitu novih biljnih sorti) pruža uslugu s visokom dodanom vrijednošću. Ovaj tehnički i pravni pristup omogućava zaštitu oplemenjivača na razini EU: Moguća je zaštita sorti svih botaničkih vrsti.
Zaštita biljnih sorti na ukupnom tržištu EU i u RH način je obrane oplemenjivačkih prava te postizanja profitabilnosti ulaganja u istraživanja i inovacije. Danom pristupanja RH u EU zaštita biljnih sorti koja je dodijeljena na razini EU, proširiti će se i na RH.
srijeda, 22.05.2013.
NAKON PRIMLJENIH POTPORA - NAJAVA PROSVJEDA !
ISPLAĆENE POTPORE ZA 2012.
SU ZNATNO ISPOD 100% !
Sa sastanka nedaleko Kutjeva predstavnici seljačkih udruga iz nekoliko slavonskih županija
poručili su da će 3. lipnja početi prosvjed ne budu li dobili konkretne odgovore na pitanja zašto potpore nisu isplaćene u 100% iznosu i kada će to biti isplaćeno?
Prema izračunu poljoprivrednih proizvođača prva potpora za 2012. u mjesecu ožujku iz Agencije za plaćanje isplaćena je u visi od oko 44%, a druga, čija je isplata krenula 16. svibnja, isplaćena je u visini od oko 32%. To su načelni podaci do kojih su poljoprivrednici došli međusobnom komunikacijom, mada, kažu oni, dio poljoprivrednika nije dobio isplatu niti u navedenom postotku, nego još manju.
Agencija za plaćanja nikakvu informaciju o visini isplate potpora nije istakla. Valjda ljudi u agenciji vjeruju da transparentnost u radu sa više od 100 000 primatelja potpora nije potrebna.
Poljoprivredni proizvođači kažu, više puta smo naglašavali da tražimo isplatu potpora u visini od 100%, jer je taj novac naš.
Jedan poljoprivredni proizvođač u razgovoru u vezi s isplatama rekao mi je:“ Zar oni misle da mi ne znamo da u dva ide 1+1! Ali za nas su još uvijek 1+1 dva a za njih, pet ili sedam.“
Poljoprivredni proizvođači izražavaju nezadovoljstvo i time što prilikom isplate novca uz račun ne dobivaju nikakve pisane informacije o tome što im je tog trenutka plaćeno na račun.
Ta je informacija neophodna, jer objašnjava isplaćenu sumu novca, a važna je i zbog osobne evidencije poljoprivrednih proizvođača. Potpuno je legitimno da svatko želi imati evidenciju o visini potpore koju je primio, u odnosu prema visini potpore na koju ima pravo.
Vlasnica OPG-a koja je zvala Agenciju za plaćanje zbog nejasnoća u isplati, požalila se da je službenik bio neljubazan, a onda i nepristojan. Jedan poljoprivredni proizvođač je rekao da je očito na djelu raspodjela potpora po principu“ - ako imaš veće gospodarstvo, veću farmu – manje dobiješ. „
PORIVI ADMINISTRACIJE
Aktualna administracija koju je dovela aktualna Vlast, mora isključiti navijačke porive svojih razmišljanja „ za i protiv“ poljoprivrednih proizvođača. Novac poljoprivrednicima ide iz državnog proračuna, iz istog proračuna iz kojeg dolaze i plače administraciji.Administraciji je zadatak – obavljati posao na zadovoljstvo korisnika, bez obzira što ti djelatnici o poljoprivrednicima, isplati ili bilo čemu drugom mislili.
Zar je potrebno pitati u Bruxelles u ured povjerenika za poljoprivredu kako se radi kada je riječ o isplati potpora poljoprivrednicima? Nedavno tek prije kraja 2012. Agencija za plaćanje je i službeno akreditirana od Europske Komisije.
Jedan mi je poljoprivrednik rekao da su objašnjenja o vrstama isplate dobivali samo onda kada je šefica Agencije za plaćanje bila Anica Lucević. Ta informacija govori o odnosu prema ljudima!
AGENCIJA ZA PLAĆANJA
Na web stranici Agencije za plaćanje piše da je 16. svibnja završena isplata drugog dijela potpora za 2012. Isplaćena su izravna plaćanja : korištenje zemljišta, livade i pašnjaci, 4 preostale rate za mlijeko, tov goveda i duhan; premije za krave dojilje, ovce i koze, specifična plaćanja za tov goveda, krave dojilje i mliječne krave, državna pomoć za šećernu repu, mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje; zatim IAKS mjere ruralnog razvoja, ekološka proizvodnja, integrirana proizvodnja, očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i teži uvjeti gospodarenja; dohodovna potpora I i II skupine;
zatim intervencije na tržištu proizvoda ribarstva te uzgoj i prerada ribe IV kvartal za 2012. godinu; mjere tržišne intervencije za mandarine.
Ukupno je do sada, na osnovu odobrenih zahtjeva za potporu za proizvodnu 2012. godinu, kroz ove dvije isplate – prva isplata je bila u ožujku mjesecu poljoprivrednim proizvođačima isplaćeno 2,2 milijarde kuna.
MOJA SAZNANJA
Prema informacijama koje sam usmeno dobila od relevantne osobe iz Agencije za plaćanja,
samo potpore za mliječne krave su plaćene u 100% iznosu, a isplate za ostale poljoprivredne djelatnosti su umanjenje iz razloga što u državnom proračunu nema novca. Osoba mi nije znala odgovoriti na pitanje da li će u tom slučaju biti treća runda isplate potpora. Također jako je mnogo nezadovoljnih poljoprivrednika zvalo Agenciju.
U tekstu se referiram na saznanja poljoprivrednih proizvođača koja sam dobila razgovorom telefonom. Ne navodim njihova imena prema izričitoj želji. Njihovi znanci, a za neke su samo čuli, nakon što su se pojavili u emisiji za selo i na radiju i na Tv-u već tijekom narednog tjedna imali u svom dvorištu inspekciju. Zar su i to metode ove tvrde Vlasti. No to je tema za sebe!
INKLUZIVNO
Živimo u poretku demokracije u kojoj aktualna Vlast, na čelu sa svojim administrativnim službenicima, i resornim ministrom poljoprivrednim proizvođačima uskraćuje informaciju , ne želi s njima komunicirati otvoreno i partnerski, već radi na suprotan način. Umjesto atmosfere u kojoj će se širiti pozitivna energija u kojoj se može stvarati, otvoreno dogovarati i na taj način težiti napretku, prisutna je atmosfera destrukcije koja počinje šutnjom, bez komunikacije, s neizvjesnošću… No usprkos tome poljoprivreda je gospodarska grana koja postoji i postojati će bez obzira na stavove i mišljenje aktualne Vlasti.
četvrtak, 16.05.2013.
HRANA - ŠTO NAS SPAJA TO NAS I POVEZUJE
RH ZEMLJA PARTNER NA SAJMU POLJOPRIVREDE
U NOVOM SADU!
utorak, 14.05.2013.
SAVEZ POLJOPRIVREDNIH UDRUGA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
7. GODIŠNJA SKUPŠTINA
Županijski Savez poljoprivrednih Udruga Varaždinske županije čini 27 Udruga različitih poljoprivrednih djelatnosti u kojima je oko 2500 poljoprivrednih proizvođača. Savez Udruga 15.5 ima redovnu 7.godišnju sjednicu Skupštine, te objavljujem Priopćenje o tome.
Priopćenje bi bilo zanimljivije da je tajnica Saveza napisala zaključke sa prošle 6. sjednice Skupštine, da je navela imena osobna koje vode Županijski savez - te osim tehničkog dijela Skupštine napisala i neke zanimljive činjenice koje predsjednik Saveza namjerava iznijeti na ovoj 7. sjednici Skupštine. Treba imati na umu da Savez poljoprivrednih udruga čine ljudi, a ne zgrade, zidovi i inventar.
No smisao je ovog bloga informirati. Ljudi vole znati što se događa u njihovoj okolini, što se događa u drugom dijelu Hrvatske.Ponekad je važno dati samo načelnu informaciju, a detalje će mnogi saznati kasnije, već prema svom intersu.
ponedjeljak, 13.05.2013.
MLJEKOMAT IGORA REŠETARA
MLJEKOMAT NA TRŽNICI U ČAKOVCU!
Poljoprivredno gospodarstvo Igora Rešetara pušta u prodaju mlijeko iz mljekomata na tržnici u Čakovcu u utorak 14. svibnja u 9 sati kod Metssove samoposluge.
MLJEKOMAT JE uređaj koji spaja automatiziran sustav za točenje i prodaju svježeg mlijeka, a istovremeno zadovoljava sve najviše zdravstvene standarde. Omogućuje prodaju 24 sata dnevno uz mogućnost obavještavanja putem SMS-a ili e-maila u slučaju izvanrednih situacija kao što je kvar, nestanak struje, prodano sve mlijeko, povišena temperature iznad 5 °C. Mljekomat obustavlja prodaju ako se ova pravila ne provode. Mljekomat prima kovanice i papirnate novčanice od 10 i 20 kuna, a kupcima je obveza donijeti plastičnu ili staklenu bocu u kojeu će mlijeko biti natočeno.
PREPORUKE:
• MLIJEKO ČUVAJTE NAJDUŽE 2 DANA NA TEMPERATURI OD 2-5 oC.
• UPOTREBLJAVAJTE SAMO ČISTU AMBALAŽU.
• PREPORUČAMO POSUDE ZA MLIJEKO SA VELIKIM OTVOROM KOJE SE
LAKO ČISTE.
• OSOBAMA SA OSJETLJIVIM PROBAVNIM SUSTAVOM PREPORUČAMO DA MLIJEKO PRIJE UPOTREBE PROKUHAJU.
Industrijski neobrađeno
Uvijek domaće!
Rešetarova farma
Igor Rešetar je mladi farmer i poznat je među hrvatskim proizvođačima mlijeka. Nekoliko godina bio je predsjednik Hrvatskog saveza Udruga proizvođača mlijeka i jako mnogo puta je na sastancima u Ministarstvu poljoprivrede zastupao interese proizvođača mlijeka. Nije u početku imamo mnogo muznih krava. Radio je strpljivo i vlastitu dobit ulagao u povećanje muznog stada. No sada kada je mnogima financijski vrlo teško zbog ekonomske krize Igor Rešetar je krenuo u povećanje broja muznih krava i u posao sa mlijekomatom. Nije on ad hok krenuo u posao, to je sasvim sigurno sve je dobro proračunao, te je iz kredita 2012. započeo izgradnju i opremanje staje kapaciteta 77 ležišta sa modernim sustavom mužnje, a kupio je i 30 krava simentalske pasmine. Time će kroz tri godine postići ukupni kapacitet farme, planira Rešetar.
Rešetarova farma je na sjeverozapadu Hrvatske, u Međimurskoj županiji," na prvom gruntu lijevo, kad se iz pravca Gornjeg Kuršanca ulazi u onaj “pravi” Kuršanec. Farma je dom muznih krava pretežito simentalske pasmine“ – kaže za svoju farmu Igor Rešetar.
Trenutno farmu čini 12 muznih krava holstein frisian pasmine i 43 krave simentalske pasmine. Za proizvodnju stočne hrane obrađuje 44,8 hektara zemljišta, za čiju obradu gospodarstvo ima potrebnu mehanizaciju. Suvremena mehanizacija omogućava da se u jednom prohodu obradi tlo i posije određena kultura.
Poljoprivredno gospodarstvo Rešetar radi usluge poljoprivredne mehanizacije za pripremu tla, spremanje i baliranja sjena, slame i sjenaže u plastične bale.
Za proizvodnju mlijeka potrebnu stočnu hranu farma osigurava od poduzeća AGRO EKO REŠETAR s kojim se ugovara proizvodnja prema potrebama svake godine, a radi se o hrani koja je proizvedena u sustavu ekološke proizvodnje.
http://igor-resetar.com/
http://www.youtube.com/watch?v=304hAqEEJwU&feature=share
https://www.facebook.com/pages/PG-Re%C5%A1etar/578840605470461
petak, 10.05.2013.
EUROPSKI JE BORITI SE ZA VLASTITTE INTERESE!
PROF. DR. LJUBO JURČIĆ
ONI IMAJU KONCEPT KOJI JE HRVATSKA PRIHVATILA 1994.
Fotka,M.Z.Zec
DO KADA ĆE RJŠAVANJE EKONOMSKE KRIZE BITI PREPUŠTENO
SAMO EKONOMISTIMA KOALICIJSKE VLADE?
Do kada će trajati ekonomska kriza koja je zahvatila Hrvatsku i što treba učiniti da ona što prije prođe? Kriza se reflektira u sve većem broju nezaposlenih kroz restrukturiranje državnih tvrtki, što su zahtjevi Europske komisije koja doslovno broji koliko još Hrvatska ima tvrtki u državnom vlasništvu.Taj posao za posljedicu ima sve više gubitaka radnih mjesta. Broj nezaposlenih raste, nova radna mjesta se ne otvaraju. Vlada čeka investitore koji bi trebali investirati, otvarati radna mjesta, a to se ne događa dinamikom koja bi mogla ublažiti krizu. Ministar financija donosi zakone po kojima treba postupati kako bi se u državi uopće uveo red u sektoru financijskog poslovanja, a to s obzirom na zatečeno stanje građanima postoje vrlo teško. Novih prihoda nema, a nesavjesno upravljanje novcem u vremenu Vlade koja je prema tom segmentu imala liberalan stav, dolazi na naplatu.
Dio zaposlenih u Hrvatskoj, zbog neodgovornog ponašanja Uprave i vlasnika mjesecima ne prima plaču. Vlada ostaje gluha na zahtjeve tih ljudi da sama pozove na odgovornost takve vlasnike. Na taj način Vlada najbolje pokazuje svoje simpatije neoliberalizmu, a s druge pak strane u velikom broju građana raspiruje nezadovoljstvo i bijes prema obliku vladanja gdje ne pokazuje brigu za građane i njihov egzistencijalno izdrživ opstanak, kada sami svoje pravo ne mogu izboriti.
Kako bi razmišljali i ponašali se ljudi u Vladi RH, kada oni više mjeseci ne bi primili zarađenu plaću? To bi im se trebalo dogoditi, kako bi se testu izdržljivosti podvrglo njihovo psihofizičko stanje, nervi sustav, školovanje djece, uzdržavanje starih roditelja, kao i odnos s bankama u kojima imaju kreditne obveze.
Do kada će trajati ekonomska kriza koja je zahvatila Hrvatsku i što treba učiniti da ona što
prije prođe? To je pitanje o kojem razgovaraju građani na kavi, prijatelji u gradu. Odgađaju
se zbog krize - jer nema novca - planirane aktivnosti u obiteljima, svako tumači događanja
prema svojim informacijama. I čeka se rješenje! A rješenje je na razini države na Vladi koja
ga mora dati, pronaći, pustiti u opticaj… No činjenica je da je kriza ekonomska kategorija
koja traje i uzima sve više maha. To doslovno znači da u Hrvatskoj nitko od ljudi na Vlasti
nije pokušao upravljati krizom, osim ministra Linića koji se bavi fiskalnim dijelom
ekonomije.U povijesti, u svijetu je bilo mnogo kriza i ništa se ne događa izvan poznatih
kategorija. I baš zbog toga, objektivno gledajući Vlada je naprasna institucija, nedovoljno
odgovorna, koja sa nekoliko ekonomista koji su u Vladi, misli da zna u ekonomskom smislu
državu izvesti iz krize. Hrvatska ekonomska kriza prepuštena je znanju SDP-ovih
ekonomista, koji činjenica je, jednostavno ne nude dovoljna rješenja.
Zašto Vlada u ovoj kriznoj situaciji koja ne pogađa samo izborno tijelo koalicijske vlade SDP-a, HNS-a i stranku umirovljenika, ne zatraži rješenja za krizu od doktora ekonomije s Ekonomskog instituta?I svih drugih stručnih osoba za ostala područja involvirana u krizu. Mnogi ekonomisti s tog instituta obrazovali su se na međunarodnim sveučilištima, neki od njih predavači su na sveučilištima izvan Hrvatske. Ima li pravo politička stranka, radeći samo sa znanjem stručnjaka svoje koalicije odugovlačiti s rješenjima krize zato što ne dozvoljava pristup i ne uvažava rješenja neovisnih stručnjaka? Čemu onda služe sve ostale institucije u državi i svi nestranački stručnjaci? Politika vladajuće stranke koja radi samo u okviru sebi lojalnih ljudi život građana dovela je do apsurda.Ekonomska kriza je toliko ozbiljna da njeno rješavanje ne bi trebalo biti prepušteno samo stručnjacima koalicijske stranke na vlasti, već u rješavanje krize treba uključiti sve Hrvatske stručnjake, ekonomiste i ostale. Rješenje krize nije parcijalan Hrvatski interes, već opći. Temeljiti rješavanje krize u okviru znanja ekonomista koalicijske vlade, gledati njihovo pogađanje, lutanje i teško snalaženje, ponovo je put u novu krizu.
Prof. dr. Ljubo Jurčić
TREBA POKRENUTI POSTOJEĆU INDUSTRIJU
Doktor ekonomije i profesor na ekonoskom fakultetu u Zagrebu dr. Ljubo Jurčić o krizi u
Hrvatskoj govori na mnogo drugačiji način od podpredsjednika Vlade i ministra dr.
konomskih znanosti Branka Grčića. Dok dr. Grčić svoje pouzdanje u rješenje krize
vidi samo u investicijama koje se čekaju , dr. Ljubo Jurčić govorio o načinima rješavanja
krize tako da Vlada počne upravljati krizom – da uzme problem u svoje
ruke i krene u posao. Prvi faktor za takav pristup je komunikacija, a onda volja ljudi sa smislom za
organizaciju i odlučnošću da žele napraviti nešto dobro i korisno. Potreban je dogovor među ljudima na Vlasti i stručnjacima, u svakom slučaju, potreban je dogovor intelektualaca. Zaslužuje li to Hrvatska i njeni građani?
Podsjetiti ću da je dr. Jurčić vodio SDP-ov Savjeta za gospodarstvo te osmislio SDP-ovu
ekonomsku strategiju za parlamentarne izbore potkraj 2007. godine
U emisiji Temi dana Hrvatske televizije, 5.5. 2013 gost novinara Branimira Bilića bio je prof. dr. Ljubo Jurčić. Prenosim drugi dio intervjua koji je novinar Bilić vodio s doktorom ekonomije Ljubom Jurčićem .
Prof. dr.r. Jurčić: Obrti su prve žrtva. Ako režete, režete potrošnju i Hrvatska potrošnja javna, pogotovo privatna pada, pogotovo obrtnici. Zato treba promijeniti smjer politike i treba povećati domaću potrošnju .Povećanje domaće potrošnje za 1% je dvije milijarde kuna, a te dvije milijarde kuna potražnja je i za obrtnike i za gospodarstvenike.Neki dan smo čuli od premijera da je naš problem u tome što je Italija u stagnaciji. A Italija od nas uzima 10 milijardi kuna, a Hrvati troše 200 milijardi kuna. E sad ako 1% povećate potrošnju hrvata to su dvije milijarde kuna, ako 20% povećamo izvoz Italiji što je nemoguće, to je oko dvije milijarde. Tako da je zapravo rješenje opet doma.
Novinar B. Bilić: Zašto se ova vlada odlučila samo na poreznu presiju, na rezove na štednju, a ne na rad?.
Prof.dr. Jurčić: Prije svega zato što nema taj sustav, nema pristup pa i ne vidi u čemu je izvor problema, pa onda ne vidi ni u čemu je rješenje. Okreću se proračunu, što ministar financija radi korektno, to je njegov posao. Ali to je isto kao da u poduzeću radi samo blagajnik, a ne radi proizvodnja, ne radi nabava, istraživanje, razvoj. Ti svi odjeli postoje u Hrvatskoj Vladi koji ne rade. Onda zato imamo tu situaciju koju imamo da imamo sve manje novaca u kasi, da nećemo se više zaduživati, a zaboravio je reći da je politika svake Vlade pa i ove Vlade povećanje domaće proizvodnje, povećanje zaposlenosti i stvaranje radnih mjesta.To je aktivna politika svake Vlade, pa tako treba biti i Hrvatske, a ne politika rezanja i štednje. Naravno ja ne kažem da treba razbacivati novce, ali bez potrošnje nema ni proizvodnje.
B.Bilić: Je li doista Hrvatska sudbina ili prokletstvo da su prethodne dvije, ja ću reći korumpirane Vlade, ili ova Milanovićeva , s navodnicima ili bez navodnika, stečajna Vlada koja godinu i pol dana ideološki, stranački kadrovira, a gospodarski luk?
Prof.dr. Jurčić ; Možemo to gledati politički i na različite načine, ali ako govorimo o ekonomiji, ali oni imaju isti koncept koji je Hrvatska prihvatila 1994. godine. Taj koncept gdje je prepustila sve da će tržište liberalizacija, stranci, strane investicije itd. riješiti sve, to se pokazalo pogrešno, to je radila i prva Vlada i druga i treća i četvrta i posljednja Vlada , tako da ipak moramo napraviti zaokret, što se tiče ekonomije. A što se tiče ideologije, tako smo u Hrvatskoj izgubili osjećaj što je lijevo, a što je desno.
Novinar Bilić:Ljudi su izgubili osjećaj što je Hrvatsko, što je u tradiciji, što u dignitetu, što u kulturi, što čini zapravo temelje države?
Prof.dr.Jurčić: To je malo širi problem. Nažalost, samo na određene datume spominje se Hrvatska.
Bilić: Znate li vi kada je primjerice moderna simbolika, dan Hrvatske držasvnosti?
Prof .dr.Jurčić: Ja neznam koji je glavni dan u Hrvata, u Amerikanaca znam da je 4. jul, u francuza neki drugi itd. Hrvatska još nije prihvatila svoje simbole, što čini biće Hrvatske nacije. Europski je boriti se za svoje interese, a ne rušiti svoje interese, radi nazovi nekih europskih interesa.
Bilić : Zašto ni jedna Hrvatska Vlada do sada, a u jednoj ste i vi sudjelovali gospodine Jurčiću , nije provela korjenitu ni reformu državne javne uprave, ni regionalizaciju Hrvatske ni reformu izbornog zakonodavstva da na otvorenim listama dođu novi ljudi , nekompromitirani, ni mirovinsku, ni socijalno zdravstvenu reformu, ni novi ekonomski model.Zašto?
Prof. dr. Jurčić: Djelomično sam već odgovorio; zato što ni jedna Vlada nije pripremljena za Hrvatsku, a kad dođu na Vlast suoče se s takvim problemima da ne stignu i kada bi htjeli napraviti jednu strategiju reforma, promjena itd. breme problema ih pregazi, pa spašavaju sami sebe. Ili pokušaju iskoristiti svoju poziciju da pribave neku korisnu uslugu za svoje interese, interese svoje stranke itd.
Novinar Bilić: Ukoliko Hrvatska vlada ne želi mijenjati smjer, što smo čuli nekoliko puta u proteklih nekoliko dana, može li sadašnja Vlast, sa gospodarskim rezultatima kakve ima, i vrlo blijeda oporba, potpuno marginalizirani HDZ, Hrvatsku odvesti dublje pod stečaj do mogućeg socijalnog kaosa.Što mislite?
Prof. dr. Jurčić: Pa stalno pričam da ekonomija nema dna, gospodarstvo nema dna. Sadašnja Vlada očekuje da smo došli do dna da će se stvari same po sebi rješavati. Međutim u gospodarstvu nema dna, ljudi uvijek mogu teže živjeti nego što žive.Pitanje je samo socijalne osjetljivosti Hrvatskih građana. Ja procjenjujem da je to negdje oko 400 000 nezaposlenih. Misli m da bi to bila jedna kritična točka kada bi ljudima došlo do situacije neizdržljivosti kada bi se počeli spontano organizirati čak i protestirati.
Novinar Bilić: Što više tuku mi više šutimo!
Prof. dr. Jurčić: To je teško sada reći. Hrvatska nema takvo iskustvo, ona se nije ni naučila na svojoj Vladi da traži nešto od Vlade. Sada je najgora situacija u Hrvatskoj jer je građane uzela apatija. Teško će ih se dobiti na izbore, teško će ih se dobiti na bilo koju aktivnost , ako na bilo koji način minimalno mogu preživjeti.
Novinar Bilić: Možda nije pristojno, ali ja ću vas pitati : je li očekujete možda do kraja godine
da bi pritiskom Europske unije, Bruxellesa i Vasingtona, moglo doći do pozicioniranja i mogućnosti sastavljanja tzv. ekspertne Vlade u RH?
Prof. dr. Jurčić: Pa Hrvatska nije u toliko lošoj situaciji kao što je Italija kao što je Grčka, inače mi smo najmanje zadužena zemlja u Europi, imamo zapravo dosta velike devizne rezerve, ali sudeći po Grčkom scenariju, Talijanskom scenariju, pa nedavno i Slovenskom scenariju vjerojatno će doći do pritiska promjena u Hrvatskoj Vladi do kraja godine, a najdalje do proljeća iduće godine.
Novinar Bilić: Što to znaći? Iako smo ovih dana gledali istraživanja impulsa građana, ljudi nisu toliko zainteresirani za izbore. Ali slijedeće godine podsjećam da su izbori za EU parlament u kasno proljeće. Računate li na prijevremene izbore ili na poboljšanje situacije u Hrvatskoj, idemo pozitivno gledati?.
Prof. dr. Jurčić: U Grčkoj je došlo do promjene, u Italiji je došlo do promjene, u Sloveniji dolazi do promjene, pa i u Republici Srpskoj dolazi do promjene vlade bez parlamentarnih izbora Zaključak je Europe i međunarodne zajednice da je bolje mijenjat Vlast u saboru i parlamentu nego na ulici, da se sačuva, koliko toliko mir . Ako se nastave negativni trendovi u RH ja mislim da će do takve situacije doći i kod nas.
Novinar Bilić: Koji ekonomski model bi Hrvatska trebala primjenjivati i koje mjere za rješenje predlažete Vi?
Prof. dr. Jurčić: Okretanje vlastitoj proizvodnji što sam malo prije rekao trebalo bi podići Hrvatsku potrošnju za 2%.
Bilić; Koja proizvodnja?
Prof.dr Jurčić: Sada je u procesu stečaj Gredelja, mislim da ministar Dončić dosta to dobro radi. Tamo ljudi znaju raditi sa željezom. Europa također ima potrebu za takvom proizvodnjom. Europsko tržište je 500 milijardi eura u tekstilu, najbogatiji čovjek u Europi obogatio se na tekstilu.
Novinar Bilić: U Hrvatskoj je telstil propao!
Prof.dr. Jurčić: Da, ali u Europi 2,5 milijuna ljudi radi u ekstilu. Tako da u postojećoj industriji gdje su ljudi izgubili radna mjesta, ona još uvijek tamo postoje, nego ljudi ne rade, ne trebaju velike investicije. A ljudi nose i odjeću koriste i namještaj, tako je i s metalnom industrijom, kemijskom industrijom. Defakto nema drugih industrija nego onih koje smo imali.Novca treba, ali novca tu treba najmanje, tako da to treba nekako organizirati.
Mi imamo susjede Srbe koji su se orijentirali na pet sektora i tih pet sektora su prošle godine povećali proizvodnju 2,5% odnosno izvoz za 2 i pol milijarde.Mi se možemo skoncentrirati na 7-8 sektora, plus imamo turizam, građevinu i trgovinu, koja ide sama po sebi. Moja je priča oduvijek da mi za dvije godine možemo postati najbrže rastuća zemlja u Europi zbog resursa koje imamo, zbog iskustva koja naši ljudi imaju i zbog infrastrukture i radnih mjesta koja postoje.
Novinar Bilić: Da li vi vidite u ovom trenutku znanje koje se može koristi za boljitak?
Prof dr. Jurčić: Znanje postoji, ono je raštrkano, a nije organizirano. Postoji znanje u ljudima
Ne postoji znanje u institucijama. Čak ni potrebne institucije ne postoje. Zapravo između ovog znanja što naši ljudi imaju i infrastrukture i kapaciteta koji već postoje, ne postoje
Državne istitucije, zavodi, agencije koje bi to znanje, tu infrastrukturu te kapacitete spojile sa tržištem u Europi. U Eruropi je tržište drveta veliko, a u metalu pet puta veće. A mi ta sva znanja imamo samo što nisu organizirana..
Novinar Bilić: Kako to da nijedna Vlada nije trebala one koji znaju. To je doista Hrvatski paradoks?
Prof.dr. Jurčić: Zato što su prihvatili jednu politiku da će to sve riješiti tzv nevidljiva ruka, da ne treba ništa raditi?
Novinar Bilić: Zašto hrvatski socijaldemokrati, ili sebe tako zovu, provode najcrnji neoliberalizam?
Prof.dr. Jurčić: Postavlja se pitanje koliko tu ima socijaldemokracije. Mislim da nema. U Hrvatskoj ima 200 000 blokiranih računa s jedne strane kod građana, a s druge strane štednja raste na 20 milijardi kuna. To je očito da nema racionalne raspodjele nacionalnog dohotka. To je najbolji dokaz da socijaldemokracija, socijalna pravda i ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka ne funkcionira u RH.
ponedjeljak, 06.05.2013.
NA SORTNOJ LISTI RH TEK 5 SORTI
Priopćenje Ministarstva poljoprivrede
UREDBA O PROIZVODNJI I STAVLJANJU NA TRŽIŠTE
BILJNOG
REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA
Općenito, Republika Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji reprodukcijskog materijala koje je, kao i u državama članicama EU, regulirano zakonskim i provedbenim propisima. Obavezan nadzor nad proizvodnjom reprodukcijskog materijala (u pogledu zdravstvenog stanja i sortnosti) garancija je kupcima da na tržištu kupuju zdravo sjeme i sortu koja je deklarirana na pakiranju.
NA SORTNOJ LISTI RH TEK 5 SORTI
I sada je dozvoljena razmjena sjemena između proizvođača ili proizvođačkih udruga, međutim, za svako komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu bilo kao »standardna« bilo kao čuvana sorta. Postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen, no nažalost, unatoč konstantnom informiranju i pozivanju na aktivnost putem svih stručnih službi Ministarstva, do sada je priznato tek 5 sorti (Varaždinski kupus, Ogulinski kupus, Ludbreški hren, Brački jabučar-rajčica i Šibenski šljivar-rajčica), a 7 je u postupku priznavanja (Podravkin bijeli-pastrnjak, Domaći lišćar-peršin, Virovitičanka-paprika, Slavonski ljubičasti-luk, Feferoni crveni ljuti-paprika, Feferoni žuti ljuti-paprika i Feferoni zeleni blagi-paprika).
Ovim putem još jednom apeliramo na udruge i proizvođače da se više uključe u očuvanje i zaštitu naših autohtonih sorti bilja.
Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine sve sorte s Sortne liste Republike Hrvatske postaju dio Zajedničke Sortne liste (Common Catalogue) Europske unije i njihovo trženje (reprodukcijskog materijala) je moguće bez ograničenja na cijelom području Europske unije. Također sve sorte sa Zajedničke Sortne liste (Common Catalogue) mogu se bez ograničenja tržiti na području Republike Hrvatske.
Usporedbe radi, Europska komisija u nacrtu nove Uredbe za proizvodnju autohtonih sorti predlaže značajno jednostavnije kriterije nego što to vrijedi za komercijalnu proizvodnju standardnih sorti.
Osim navedenog, u Programu Ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. također je predviđena mjera očuvanja biljnih genetskih resursa (autohtonih sorti), a programira se sukladno trenutnom prijedlogu Uredbe o ruralnom razvoju Europskog Vijeća i Parlamenta.
Sve dileme oko mogućih implikacija nove Uredbe na proizvodnju i trženje reprodukcijskog materijala, Ministarstvo poljoprivrede raspraviti će sa relevantnim stručnjacima, udrugama i zainteresiranim proizvođačima u sklopu redovnih aktivnosti i sastanaka te će zauzeti stav o ovoj temi s ciljem zaštite hrvatskog tržišta i autohtonih hrvatskih sorti.
Ministarstvo poljoprivrede prati aktivnosti vezane uz nacrt nove Uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, koju je Europska komisija uputila na raspravu u Europski Parlament.Republika Hrvatska, kao zemlja promatrač, ima uvid u tekst nacrta nove Uredbe, a nakon pristupanja EU sudjelovat će zajedno s drugim članicama u donošenju odluka. Službena objava spomenute Uredbe nije planirana u sljedeće dvije godine.
Iz sadašnjeg nacrta Uredbe proizlazi da nema znatnijih izmjena od važećih EU propisa koji i sada uređuju trženje lokalnih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja. Neopravdano je uznemiravati širu javnost informacijama da neće biti moguće sijati i razmjenjivati sjeme autohtonih sorti za vlastite potrebe ili nekomercijalnu proizvodnju.
S obzirom da se u javnosti stvorilo mišljenje da se više neće moći koristiti autohtone sorte (stare, tradicijske odnosno čuvane sorte) za vlastitu uporabu, ovim putem želimo naglasiti da treba razlikovati proizvodnju reprodukcijskog materijala namijenjenog širokom tržištu i proizvodnju i uporabu sjemena autohtonih sorti za vlastitu uporabu.
subota, 04.05.2013.
EUROPSKA KOMISIJA OŠTRO KONTROLIRA TROŠENJE SREDSTAVA ZPP
ZA NEPROPISNE RASHODE U PRORAČUN
ZPP VRATITI ĆE 230 MILIJUNA EURA
Europska komisija
Priopćenje Bruxelles, 2. svibanj 2013
Commission to recover €230 million of CAP expenditure from the Member States
Komisija za oporavak 230. milijona eura za rashode ZPP-a OD država članica
Ukupno 230 milijuna eura u poljoprivrednoj politici EU fondova, nepropisno je provedeno od strane država članica, tvrdi Europska komisija koja je danas pri tzv. postupku zaključenja računa. Međutim, neki od tih iznosa već su povučeni od država članica i financijski učinak današnje odluke će biti nekih 227 milijona eura. Taj novac se vraća u proračun EU-a zbog nepoštivanja pravila EU ili neodgovarajućih postupaka kontrole nad poljoprivrednim izdatcima. Države članice su odgovorne za isplatu i provjeru rashoda na temelju Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), a Komisija je potrebna kako bi se osiguralo da su države članice napravile ispravno korištenje sredstava.
GLAVNE FINANCIJSKE ISPRAVKE
Prema ovoj najnovijoj odluci, sredstva će se povratiti od 14 država članica: Belgije, Češke, Njemačke, Irske, Grčke, Španjolske, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Portugale, Slovenije, Slovačke i Velike Britanije. Najznačajniji pojedinačni korekcije su:
* 83.6 milijuna eura naplaćuje Grčkoj nesukladnost i smanjenje prinosa za suho grožđe;
* 79.9 milijuna eura naplaćuje od Poljske za provjere od prve primjene i odobrenje mjera opstanka i poslovnog plana poljoprivrednih gospodarstva;
* 24, milijuna eura (financijski udar : 23.9 milijuna eura) naplaćuje se Grčkoj za slabosti u registru stada i na licu mjesta provjerava premije za životinje;
* 10.3 milijuna eura naplaćuje Velikoj Britaniji za slabosti u identifikaciju životinja na licu mjesta i provjerava premije za životinje.
POZADINA
Zemlje članice su odgovorne za upravljanje plaćanja u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP), uglavnom putem svojih agencija za plaćanja. Oni su također zaduženi za kontrolu, primjerice, provjeri zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja. Komisija obavlja više od 100 revizija svake godine, što dovoljno potvrđuje da država članica mora odgovarati za kontrolu i za nedostatke, a ima moć da povrati natrag sredstava ako Revizija pokaže da državno upravljanje i kontrola nisu dovoljno dobri i da ne jamči da su sredstva EU utrošena ispravno.
Za detalje o tome kako raščišćavanje godišnjeg obračunskog sustava funkcionira, vidjeti MEMO/12/109 i ulaznicama " Mudro upravljanje poljoprivrednim proračunom“, dostupno na
internet adresi: http://ec.europa.eu/agriculture/fin/clearance / factsheet_en.pdf.
petak, 03.05.2013.
POZIV NA TRIBINU
KAKO PREHRANITI HRVATSKU I ZAPOSLITI STRUKU ?
Prošle godine, u mjesecu lipnju, grupa stručnjaka javnosti je predstavila dokument-platformu "Nova politika govedarstva". Dokument je zainteresirao javnost ali je njegova provedba zbog nezainteresiranosti institucija RH izostala.
Danas je situacija teža nego je to bila prije godinu dana kada je predstavljena platforma. Dominacija velikih industrijskih sustava u poljoprivrednoj proizvodnji se nastavlja, a dominantni su i u preradi, distribuciji i trgovini. Iz proizvodnje i prerade hrane dominacija velikih uklonila je mala i srednja obiteljska gospodarstva kojima je onemogućen organski rast, doveden je u pitanje i njihov opstanak. To je suprotno EU politici razvoja seoskog prostora.
Uz sve negativnosti koje su nam kroz to vrijeme donijeli trendovi očita je i smanjena mogućnost i potencijal zapošljavanja visokoobrazovanih stručnjaka u realnom sektoru proizvodnje, pa tako i uslugama.
Neophodan je konsenzus stručnjaka i institucija. Hrvatska je prehrambeno ovisna zemlja.
Zato će u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu , Heinzelova 55 u četvrtak 9. svibnja u 13 sati mr. Miroslav Kovač jedan od autora Nove politike govedarstva i član skupine „Živo selo“ održati tribinu pod naslovom KAKO PREHRANITI HRVATSKU I ZAPOSLITI STRUKU.
Uvodno predavanje održati će prof. dr. Ivan Štoković .
Ovaj poziv upućen je svim zainteresiranim građanima bez obzira na struku, poljoprivrednim proizvođačima, političarima i novinarima kako bi kroz predavanje mr. Kovača dobili informaciju o stanju govedarstva, proizvodnje mlijeka i ukupne hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane na temelju toga.
| < | svibanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (47)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter