AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 25.05.2013.
UKUPNO NA SORTNOJ LISTI RH JE 1300 SORTI
SAMO 100 HEKTARA SJEMENSKOG KRMPIRA 2012. GODINE
Osim pet autohtonih sorti sjemena RH na Sortnoj listi ima i niz drugih sorti.
Oni koji se manje susreću sa temom sorti i sjemena, mogu se pitati što je sa drugim vrstama sjemena i što na Sortnoj listi RH uopće ima? Jer u priopćenju Ministarstva poljoprivrede - tekst je objavljen na blogu 6.5 .2013. - problemi amatera te briga i strah malih proizvođača za sortu, dignut je na glavnu razinu problema. No kako i u tom tekstu piše postupak priznavanja čuvanih sorti je značajno pojednostavljen i nema zabrane autohtonog sjemena od strane institucija EU, kako se to najprije mislilo. No da se zaštiti što više vrsta autohtonog sjemena potreban je veći angažman hrvatskih Udruga i proizvođača.
A koje sorte RH ima i u kojim količinama? Na petom međunarodnom znanstvenom stručnom skupu održanom 2012. godine u Šibeniku od 26-29.9. pod nazivom „Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Europske integracije“ – u sažetku zbornika više je vrlo informativnih, aktualnih podataka, jer se odnose na 2012. godinu o priznatim sortama i sadnom materijalu. Objavljujem nekoliko sažetke radova znanstvenika, iznesenih na znanstvenom stručnom skupu prošle godine u Šibeniku.
PRIJAVLJENE I PRIZNATE SORTE POLJOPRIVREDNOG BILJA
U RH OD 2000. DO 2011. GODINE
Sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja sorta se priznaje ako je 1. različita 2. ujednačena 3.postojana (DUS) 4. ako ima određenu gospodarsku vrijednost (VCU) i ako je ime sorte u skladu sa člankom 55. tog Zakona.
Na Sortnoj listi RH ukupno je upisano 1300 sorti. Žitarica ima 465 sorti, 78 sorti repe, 173 sorte uljanog i predivog bilja, 101 sorta krmnog bilja, 60 sorti krumpira i 423 sorte povrća .Postupkom priznavanja sorte stječe se pravo upisa sorte u Sortnu listu. Priznavanje započinje podnošenjem Zahtijeva za priznavanje sorte Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo- zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
PROIZVODNJA VOĆNOG I LOZNOG POLJOPRIVREDNOG SADNOG MATERIJALA 2012.
Proizvodnju poljoprivrednog i voćnog loznog sadnog materijala 2012. za stručni nadzor Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo, prijavljeno je 28 loznih i 54 voćna rasadnika. Ukupno je prijavljeno 4.292.000 voćnih sadnica i 6.525.000 loznih cjepova, što prema spoznaji stručnjaka nadležnih za taj sadni materijal predstavlja smanjenje voćnog i i loznog poljoprivrednog sadnog materijala.Prema podacima znanstvenice Ljubice Jukić u proizvodnji 35 voćnih vrsta, bile su zastupljene 503 sorte i 104. sorte vinove loze. Prema njenim podacima najviše je prošle godine bila zastupljena proizvodnja sadnice jabuka sa 41%, sadnica kruške sa 9,5% , sadnice masline 8,5%, šljive 7% , trešnje 6% , lijeske 5,7%, oraha 6%, breskve i nektarine 2,8% , višnje 2,6% itd. Udio certificiranih sadnica je oko 23% od ukupno prijavljene proizvodnje voćnih sadnica.
U proizvodnji loznih cijepova 31% od ukupno prijavljene količine su lozni cijepovi certificirane kategorije, a najzastupljenije su sorte Graševina sa 17% i Plavac mali 10%, dok stolne sorte čine 11% prijavljene proizvodnje.
HRVATSKA PROIZVODNJA KRUMPIRA PRED ULASKOM U EU
Jestivi krumpir u Hrvatskoj proizvodi se na oko 8.000 ha. Sva proizvodnja provodi se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s karakteristikama usitnjenih parcela, malom proizvodnjom, nedovoljnom primjenom tehnologije te neadekvatnim i nedovoljnim skladištima te nedovoljna organiziranost proizvođača u trženju krimpira. Prinos se kreće u rasponu od 20 do 30 t/ha ovisno o klimatskim prilikama pojedine godine.
Od 400 ha koliko je sjemenskim krumpirom bilo zasađeno površina godine 1987. površine su smanjene na svega 100 ha u 2012.godini.
Proizvodnja jestivog krumpira u EU-27 2012. je bila na površinama od 1.823.000 ha, a očekivani prosječni prinos je 30 tona po hektaru. Od ukupne proizvodnje zemlje EU -5 ; Belgija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija proizvode krumpir na 43% površine s prosječnim prinosom iznad 43 tone po hektaru. U Poljskoj se krumpir proizvodi na površini od 380.000 ha godišnje. Krumpir u toj zemlji ima najnižu otkupnu cijenu.
Ulaskom RH u EU tržište krumpira će se otvoriti i tako otežati našim proizvođačima proizvodnju i prodaju domaćeg jestivog i sjemenskog krumpira.Među najvećim konkurentima hrvatskim proizvođačima biti će Republika Austrija koja krumpir proizvodi godišnje na površini od 22.000 do 23.000 hektara sa prosječnim prinosom od 33 tone po hektaru.
Opstanak proizvodnje jestivog krumpira ima rješenje u proizvodnji prosječnog prinosa od 40 tona po hektaru, dok bi prinos sjemenskog krumpira trebao biti 35 tona po hektaru. Za te količine prinosa potrebna je najsuvremenija tehnologija i znanja u proizvodnji, skladištenju doradi i trženju.
ZAŠTITA NOVIH BILJNIH SORTI NA RAZINI EUROPSKE UNIJE
I NJENO PROŠIRENJE NA HRVATSKU
Zaštita biljnih sorti specifičan je oblik zakona o intelektualnom vlasništvu koji se primjenjuje u mnogim zemljama širom svijeta. Cilj je poticanje i promidžba stvaranja novih sorti te unapređenje kvalitete proizvoda u korist potrošača. Kao i u slučaju robnih marki i industrijskih patenata, zaštita istraživanja i kreativnosti na biljnom polju predstavlja stratešku aktivnost. Oplemenjivači moraju ulagati u nove biljne sorte koje udovoljavaju kri8terijima kvalitete, prilagodbe okolišu, produktivnosti i otpornosti na bolesti.
Sustav zaštite biljnih sorti EU, a također i Hrvatske temelji se na načelima Konvencije UPOV-a iz 1991. (Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti) koji doprinose razvoju poljoprivrede i hortikulture. Stimuliranjem inovacija i istraživanja sustav promiče uvođenje novih sorti na tržište i predstavlja jamstvo za proizvođače i za potrošače. Zaštita nove biljne sorte omogućava dodjelu ekskluzivnog prava na eksploataciju sorte.
Jedinstven u svom polju, sustav zaštite EU kojim mupravlja CPVO (Ured Unije za zaštitu novih biljnih sorti) pruža uslugu s visokom dodanom vrijednošću. Ovaj tehnički i pravni pristup omogućava zaštitu oplemenjivača na razini EU: Moguća je zaštita sorti svih botaničkih vrsti.
Zaštita biljnih sorti na ukupnom tržištu EU i u RH način je obrane oplemenjivačkih prava te postizanja profitabilnosti ulaganja u istraživanja i inovacije. Danom pristupanja RH u EU zaštita biljnih sorti koja je dodijeljena na razini EU, proširiti će se i na RH.
| < | svibanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (47)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter