ZA OSNIVANJE POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA
8,4 MILIJUNA KUNA
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja sredinom svibnja mjeseca ministar Poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr. Božidar Pankretić podijelilo je temeljem natječaja ugovore za osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga, za što je izdvojeno 8,4 milijuna kuna.
Cilj natječaja bio je poticanje osnivanja novih poljoprivrednih zadruga, povezivanje malih proizvođač te poticanje i promoviranje zajedničkoga rada poljoprivrednih gospodarstava kao članova zadruge. Jedan od ciljeva je i profesionalizacija upravljačke funkcije za 39 zadruga. Ministarstvo poljoprivrede financira 100% bruto osobni dohodak profesionalnog upravitelja zadruge i to tijekom tri godine u iznosu do maksimalno 8.000 kuna mjesečno tijekom tri godine. U Hrvatskoj su registrirane 553 poljoprivredne zadruge. Dodijeljena su 74 ugovora za 66 korisnika. Također za 35 zadruga odobrena su sredstva. „ To je gotovo 25% onih koji su dobili našu potporu i to će doprinijeti boljitku ukupne poljoprivredne proizvodnje“ istakao je ministar poljoprivrede mr. Pankretić te dodao Naš je cilj da svi oni koji danas proizvode na hrvatskom selu na određeni način budu konkurentni i da pridonose ukupnosti proizvodnje. Zadrugarstvo je bit organiziranja u Hrvatskoj koje pokušavamo unaprijediti“ – istakao je ministar mr. Božidar Pankretić
Ministar dodjeljuje ugovore Foto M. Zouhar Zec
NEĆE BITI DOPUŠTENI SVI PESTICIDI
VEĆ SAMO MANJE TOKSIČNI
U Osijeku grupa stručnjaka radi na projektu izrade standarda integrirane poljoprivredne proizvodnje. Prof. dr. Davor Šamota je jedan od njih, a to je povod da razgovaram s njim.
Dr. Šamota je dugogodišnji predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku gdje je nositelj kolegija „Fitofarmacija“, „Integrirana zaštita bilja“ i „Ekološka poljoprivreda“ . U Udruzi za ekološku poljoprivredu „Biopa“ dr. Šamota radi volonterski kao koordinator aktivnosti.
O kakvom se projektu radi?
Projekt INTEGRA sastoji se u tome da se naprave standardi, odnosno sustav za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za četiri osnovne grupe kultura: voćnjake i vinograde, ratarske kulture, krmno industrijsko bilje i povrće.
Kakva je to integrirana proizvodnja?
Integrirana proizvodnja je proizvodnja gdje je dopuštena primjena kemijskih sredstava, pesticida, umjetnog gnojiva i ekološke proizvodnje i ekološke poljoprivrede gdje je potpuno zabranjena primjena kemijskih sredstava. Znači u integriranoj proizvodnji je dopuštena primjena onih sredstava koja inače zagađuju okoliš, štetna su za zdravlje ljudi, ostaju ostaci u proizvodima i hrani, ali dozvoljena je samo ograničena primjena. Točno su propisane količine sredstava koja se mogu primjenjivati, broj tretmana za tu primjenu, tako da se smanjuje negativan utjecaj na okoliš, kao i moguće posljedice većih ostataka pesticida i kemikalija u hrani, odnosno veći je stupanj zaštite ljudskog zdravlja.
A što je integrirana poljoprivreda?
Integrirana poljoprivreda je prilično slična ovoj našoj tradicionalnoj poljoprivredi na seljačkim gospodarstvima, gdje je manjih primjera, za razliku od intenzivne poljoprivrede što su radili bivši kombinati, sadašnje velike tvrtke, gdje je smanjena primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja, pesticida i umjetnih gnojiva. Već ima pedesetak dionika koji su se uključili u ovaj projekat, među kojima su svi veći proizvođači od „ Belja“ odnosno „Agrokora“, „Žita“ „Kutjeva“ itd jer svi oni u tom projektu vide svoju šansu.
Što je cilj integrirane proizvodnje?
Cilj je i svrha integrirane poljoprivredne proizvodnje da se što manje zagađuje okoliš, da je što veći stupanja zaštite ljudskog zdravlja. Ti proizvodi imati će posebnu oznaku i markicu s ciljem da budu konkurentniji na tržištu. Biti će točno propisani standardi primjene, doze sredstava, broj tretmana itd. koji će proizvođači morati savladati, da bi mogli dobiti markicu.
Čime će se u integriranoj proizvodnji gnojiti tlo?
Tlo će se gnojiti sa mineralnim umjetnim gnojivima, ali ograničeno. Naprimjer za voćarstvo propisano je maksimalno 170 kg/ha dušika. Za ratarske kulture ide maksimalno 140 kg/ha dušika. Dio zemalja Europske zajednice ima takve standarde: Češke, Slovenije, Engleske, Francuske Italije, tako da smo mi uskladili te standarde sa zemljama iz Europe. I svi ti proizvodi integrirane proizvodnje predviđeni su za izvoz, s tim da se prevlada ono da ne budemo izvoznici sirovina već da se na to nadoveže prerada; povrće da ide u kiselo, a voće u slatko, dakle putem prerade u trajnije proizvode. Time će se postići veće zapošljavanje naših ljudi, a onda će se postići i veće cijene proizvoda, a time i veća zarada.
Kada će kod nas stupiti na snagu Zakon o integriranoj proizvodnji te kada kod nas može početi takva proizvodnja ?
Zakon je u saborskoj proceduri, ali očekujemo da će biti usvojen do kraja zasjedanja prije početka godišnjih odmora. Pravilnike smo pripremili tako da bi se ljudi – kada Zakon stupi na snagu – prijavljivati u Upisnik od jeseni na dalje, tako se bar nadamo. A onda može krenuti i primjena na tlu.
Hoće li se i lavanda moći uzgajati kao integrirana?
Hoće, sve kulture praktično će se moći uzgajati po pravilima integrirane proizvodnje. Sve se odnosi na prvenstvenu primjenu kemikalija, na količine, na broj tretmana, na primjenu pesticida, sve u cilju smanjenja količine tih sredstava. Ona će biti dopuštena, ali do određenih granica, kako bi se što više smanjilo zagađivanje okoliša i zagađivanje hrane.
Dali će u Zakonu biti navedeno za koju je kulturu koliko gnojiva potrebno?
Da, biti će ove četiri grupe kultura koje sam naveo tako da će za svaku kulturu biti propisana dopuštena sredstva i njihova količina. Dakle upotreba svih pesticida neće biti dopuštena, nego će biti lista dopuštenih, manje toksičnih onih koji se brže razgrađuju u tlu u prirodi i u proizvodima. Selektivno će biti određena ta lista. Prvo će se na taj način smanjiti troškovi u zaštiti bilja, a ta su sredstva vrlo skupa. To će smanjiti i cijenu proizvoda. A druga, bolja varijanta je ta što će se smanjiti količina ostataka kemikalija, pa će se dobiti kvalitetniji proizvodi.
U Zakonu o integriranoj proizvodnji vjerojatno će pisati i kakva je procedura za dobivanje markice integrirane proizvodnje?
Točno, pisati će procedura, pisati će način prijave u Upisnik, inspekcija, kontrola, proizvodnja i certifikacija, odnosno potvrđivanje odnosno označavanje tih proizvoda integrirane proizvodnje. Taj je sustav sličan sustavu koji već postoji za ekološku proizvodnju.
Koji još stručnjaci osim vas rade na projektu integrirane poljoprivredne proizvodnje ?
Osim mene na projektu radi Ljiljana Bašura i Mladen Raguž iz Regionalne razvojne agencije u Požegi odakle je ideja i potekla, te direktor Poljoprivrednog instituta u Osijeku dr. Josip Kovačević. Projekt je u tijeku.
SIRARI EDUCIRANI ZA IZLAZAK NA TRŽIŠTE
Polaznici Udruge malih sirara Lički škripavac u Ličko senjskoj županiji, potkraj travnja završili su dvomjesečnu edukaciju o proizvodnji sira na malim gospodarstvima. U strukovnoj školi u Gospiću održavala se nastava za polaznike edukacije – ukupno 125 sati nastave. Edukaciju su financirali Ličko senjska županija, ured Ujedinjenih Nacija za razvoj i malim dijelom sirari polaznici, a
Edukacija je ostvarena s prirodoslovnom školom iz Karlovca. Ta je škola polaznicima edukacije, a bilo ih je 22, dodijelila diplome s zvanjem mljekar – sirar, a to je zvanje polaznicima upisano i u radnu knjižicu.
Prema riječima Ane Rukavina- Stilinović v.d. pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu u Ličko senjskoj županiji, edukacijom sirara oni su sebi stvorili uvjete za izlazak na tržište sa domaćim sirevima među kojima je najpoznatiji lički škripavac i lička basa. U ovom razdoblju kada je mlijeko proizvedeno na malim poljoprivrednim gospodarstvima sve jeftinije, isplativije je proizvoditi sir, smatraju poljoprivredni proizvođači. « U odnosu na 2007. kada je u Županiji bilo oko 1500 proizvođača mlijeka, i oko 16 milijuna litara mlijeka, godine 2008. taj je broj pao na oko 12 milijuna litara proizvedenog mlijeka i na oko 1100 proizvođača. Poljoprivrednice napuštaju posao koji im ne osigurava egzistenciju i zato im nastojimo pomoći» rekla je rekla je v.d. pročelnica Rukavina – Stilinović.
< | svibanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter