NEĆE BITI DOPUŠTENI SVI PESTICIDI
VEĆ SAMO MANJE TOKSIČNI
U Osijeku grupa stručnjaka radi na projektu izrade standarda integrirane poljoprivredne proizvodnje. Prof. dr. Davor Šamota je jedan od njih, a to je povod da razgovaram s njim.
Dr. Šamota je dugogodišnji predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku gdje je nositelj kolegija „Fitofarmacija“, „Integrirana zaštita bilja“ i „Ekološka poljoprivreda“ . U Udruzi za ekološku poljoprivredu „Biopa“ dr. Šamota radi volonterski kao koordinator aktivnosti.
O kakvom se projektu radi?
Projekt INTEGRA sastoji se u tome da se naprave standardi, odnosno sustav za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za četiri osnovne grupe kultura: voćnjake i vinograde, ratarske kulture, krmno industrijsko bilje i povrće.
Kakva je to integrirana proizvodnja?
Integrirana proizvodnja je proizvodnja gdje je dopuštena primjena kemijskih sredstava, pesticida, umjetnog gnojiva i ekološke proizvodnje i ekološke poljoprivrede gdje je potpuno zabranjena primjena kemijskih sredstava. Znači u integriranoj proizvodnji je dopuštena primjena onih sredstava koja inače zagađuju okoliš, štetna su za zdravlje ljudi, ostaju ostaci u proizvodima i hrani, ali dozvoljena je samo ograničena primjena. Točno su propisane količine sredstava koja se mogu primjenjivati, broj tretmana za tu primjenu, tako da se smanjuje negativan utjecaj na okoliš, kao i moguće posljedice većih ostataka pesticida i kemikalija u hrani, odnosno veći je stupanj zaštite ljudskog zdravlja.
A što je integrirana poljoprivreda?
Integrirana poljoprivreda je prilično slična ovoj našoj tradicionalnoj poljoprivredi na seljačkim gospodarstvima, gdje je manjih primjera, za razliku od intenzivne poljoprivrede što su radili bivši kombinati, sadašnje velike tvrtke, gdje je smanjena primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja, pesticida i umjetnih gnojiva. Već ima pedesetak dionika koji su se uključili u ovaj projekat, među kojima su svi veći proizvođači od „ Belja“ odnosno „Agrokora“, „Žita“ „Kutjeva“ itd jer svi oni u tom projektu vide svoju šansu.
Što je cilj integrirane proizvodnje?
Cilj je i svrha integrirane poljoprivredne proizvodnje da se što manje zagađuje okoliš, da je što veći stupanja zaštite ljudskog zdravlja. Ti proizvodi imati će posebnu oznaku i markicu s ciljem da budu konkurentniji na tržištu. Biti će točno propisani standardi primjene, doze sredstava, broj tretmana itd. koji će proizvođači morati savladati, da bi mogli dobiti markicu.
Čime će se u integriranoj proizvodnji gnojiti tlo?
Tlo će se gnojiti sa mineralnim umjetnim gnojivima, ali ograničeno. Naprimjer za voćarstvo propisano je maksimalno 170 kg/ha dušika. Za ratarske kulture ide maksimalno 140 kg/ha dušika. Dio zemalja Europske zajednice ima takve standarde: Češke, Slovenije, Engleske, Francuske Italije, tako da smo mi uskladili te standarde sa zemljama iz Europe. I svi ti proizvodi integrirane proizvodnje predviđeni su za izvoz, s tim da se prevlada ono da ne budemo izvoznici sirovina već da se na to nadoveže prerada; povrće da ide u kiselo, a voće u slatko, dakle putem prerade u trajnije proizvode. Time će se postići veće zapošljavanje naših ljudi, a onda će se postići i veće cijene proizvoda, a time i veća zarada.
Kada će kod nas stupiti na snagu Zakon o integriranoj proizvodnji te kada kod nas može početi takva proizvodnja ?
Zakon je u saborskoj proceduri, ali očekujemo da će biti usvojen do kraja zasjedanja prije početka godišnjih odmora. Pravilnike smo pripremili tako da bi se ljudi – kada Zakon stupi na snagu – prijavljivati u Upisnik od jeseni na dalje, tako se bar nadamo. A onda može krenuti i primjena na tlu.
Hoće li se i lavanda moći uzgajati kao integrirana?
Hoće, sve kulture praktično će se moći uzgajati po pravilima integrirane proizvodnje. Sve se odnosi na prvenstvenu primjenu kemikalija, na količine, na broj tretmana, na primjenu pesticida, sve u cilju smanjenja količine tih sredstava. Ona će biti dopuštena, ali do određenih granica, kako bi se što više smanjilo zagađivanje okoliša i zagađivanje hrane.
Dali će u Zakonu biti navedeno za koju je kulturu koliko gnojiva potrebno?
Da, biti će ove četiri grupe kultura koje sam naveo tako da će za svaku kulturu biti propisana dopuštena sredstva i njihova količina. Dakle upotreba svih pesticida neće biti dopuštena, nego će biti lista dopuštenih, manje toksičnih onih koji se brže razgrađuju u tlu u prirodi i u proizvodima. Selektivno će biti određena ta lista. Prvo će se na taj način smanjiti troškovi u zaštiti bilja, a ta su sredstva vrlo skupa. To će smanjiti i cijenu proizvoda. A druga, bolja varijanta je ta što će se smanjiti količina ostataka kemikalija, pa će se dobiti kvalitetniji proizvodi.
U Zakonu o integriranoj proizvodnji vjerojatno će pisati i kakva je procedura za dobivanje markice integrirane proizvodnje?
Točno, pisati će procedura, pisati će način prijave u Upisnik, inspekcija, kontrola, proizvodnja i certifikacija, odnosno potvrđivanje odnosno označavanje tih proizvoda integrirane proizvodnje. Taj je sustav sličan sustavu koji već postoji za ekološku proizvodnju.
Koji još stručnjaci osim vas rade na projektu integrirane poljoprivredne proizvodnje ?
Osim mene na projektu radi Ljiljana Bašura i Mladen Raguž iz Regionalne razvojne agencije u Požegi odakle je ideja i potekla, te direktor Poljoprivrednog instituta u Osijeku dr. Josip Kovačević. Projekt je u tijeku.
Post je objavljen 23.05.2009. u 12:21 sati.