Linkovi
Blog.hr
Pišem (eng)
Miki d'Kolan

astrosailor

nedjelja, 28.04.2019.

Dodatno o crnim rupama

Nakon što se prašina oko objave prve slike crne rupe malo slegla,
vrijeme je da dodam malo podataka. Jedan od kolega koji radi na
američkom dijelu projekta i napisao je program za provjeru kvalitete
signala, je dao seminar u institutu gdje radim i popričao sam s njim
pa ću se podijeliti s vama dodatnim informacijama.

Kao prvo, slika iz prethodnog posta je usrednjena verzija, dobivena
kombinacijom rezultata dobivenim neovisnim računima četiri odvojena
tima, koji su računali svaki za sebe, različitim metodama. Objasnit
ću dodatno zašto je zapravo uzelo toliko podataka i vremena za napraviti
tu jednu sliku. Naime, objavljena slika je napravljena od podataka iz
mjerenja izvršenih pred dvije godine, 2017! Svaki teleskop koji je
učestvovao u mjerenju je svaki dan proizveo oko 350TB podataka-to je
350 000 GB. U mjerenju iz 2017 su učestvovali teleskopi povezani punim
linijama na slici:
gf

Sve slike i informacije za ovaj tekst sam preuzeo iz članaka dostupnih na stranici
Event Horizon Telescope.

Isprekidanim linijama je pokazana cijela mreža EHT, ali M87 nije vidljiva sa
Južnog pola, pa ti dijelovi mreže nisu bili uključeni u mjerenja. Galaksija
M87 je odabrana jer je velika i relativno blizu, pa je najlakše vidjeti
objekt u sredini. Dakle, 7 teleskopa, 7x350TB, to je puno podataka. Pošto
su opservatorije obično na visinama, gdje je zrak rjeđi, ne može se
koristiti obične diskove, nego ih treba zatvoriti u posebne kutije pod
pritiskom, uz dodatak helija. Naime, trenje je veće pri rjeđem zraku, pa
se diskovi mnogo brže kvare, bolje ih je staviti u zaštitne komore.

Podaci sadrže rezultate očitanja s detektora, ali i vrlo precizne podatke o
vremenu promatranja, koje je mjereno atomskim satom na svakom teleskopu.
Naime, konačna slika iz svih teleskopa je dobivena spajanjem rezultata
dobivenih u istom vremenu. Možete si to zamisliti kao da je zbrajan val
svjetlosti sa različitih teleskopa udaljenih cijeli promjer Zemlje, i
naknadno spajan u jedan val. Za to je potrebno stvarno točno znati moment
promatranja.

Svih tih podataka je previše da bi ih se moglo slati internetom (prijenos bi
trajao predugo), pa su kutije s diskovima transportirane avionima do
centara obrade u USA i Njemačkoj. Slika crne rupe je postavila rekord
što se tiče količine podataka potrebnih za dobiti jedan znanstveni
rezultat. Nakon početne obrade, gdje su podaci posloženi da budu dostupni
za usporedbe, četiri odvojena tima su, dvijema različitim metodama,
obrađivali rezultate. Nakon 7 tjedana su usporedili što je dobio svaki od
timova:
gf

Bitan rezultat je bio da su sva četiri tima dobila asimetrični prsten
promjera oko 40 miliontih dijelova sekunde luka, sa svijetlijim
područjima na južnom dijelu prstena. Varijacije u profilu, debljini i sjaju
duž prstena su dobivene zbog različitih pretpostavki u modelima kojima su
timovi obrađivali rezlutate.

Južni položaj sjajnijih elemenata u prstenu omogućuje nam ustvrditi da je
smjer rotacije crne rupe u smjeru kazaljke na satu.

Kao što sam napisao, usrednjenjem tih rezultata dobivena je jedna slika,
koja je onda predstavljena kao najbolji rezultat što ga trenutno možemo dati
o izgledu sjene (ili radije siluete, ali nekako se primio manje točan
naziv "sjena", valjda jer je jednostavniji) crne rupe.

Podaci iz četiri dana promatranja su dali slijedeće rezultate:
gf

Time je dodatno provjereno da asimetrija u rezultatu nije bila zbog neke
trenutne karakteristike konfiguracije teleskopa ili instrumenata.

Što dalje? Iduće promatranje je već povijest, obavljeno je krajem prošle,
2018 godine, i obrada rezlutata je počela. Sada je u promatranja bio
uključen i dodatni teleskop, na Grenlandu:
gf

Pošto je taj teleskop još u testnom radu na obali Grenlanda, a ne na visini
od 3000m, gdje će biti postavljen kad se nađe novac za to, pitanje je koliko
dobri će biti rezultati s njega. Pokušali su ga uključiti, jer se njime dobiva
30% poboljšana rezolucija u smjeru sjever-jug.

Nakon M87, cilj promatranja će biti supermasivna crna rupa u centru naše
Galaksije.

Ljudi će reći "a pošto nam sve to"?, ali argumenata "zašto" za plaćanje
ovakvih istraživanja je puuuno. Ne mislite valjda da bi države plaćale
toliko novaca samo da se grupa šarolikih tipova šeće po planinama na rubu
civilizacije i snima crne rupe po svemiru? Takva istraživanja guraju naše
tehničke i znanstvene mogućnosti naprijed, mnogo dalje nego što bi Joža u
garaži mogel izmajstorirati. Za instrumente ovog tipa detektori,
elektronika, kompjuteri i algoritni su morali biti dobrano poboljšani ili
čak nanovo razvijeni, a teorijske osnove su isto prošle kroz dodatno sito i
rešeto. Na tome zarađuju svi, a posebno industrija koja na kraju proizvodi
instrumente.

Moji (malobrojni) kolege koji su ostali (pokušavati) raditi u Hrvatskoj
često daju za primjer projekte u kojima male zemlje kvalitetom znanstvenog
rada pojedinih timova postižu priznate rezultate u ovakvim suradnjama.
Upravo u tome je šansa i naših stručnjaka i ljudi, kojih naša sveučilišta
još, valjda po inerciji starog sistema, i dalje proizvode podosta. Pitanje
je kako će to izgledati kada i po pitanju naobrazbe postanemo samo kolonija
većih država, kao što smo postali po pitanju proizvodnje hrane i svega
ostalog.

- 15:09 - Komentari (12) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.04.2019.

Zona zena

Daitoku-ji je lijep kompleks zen hramova i samostana na rubu
brda koja okružuju Kyoto. "Slučajno" sam se našao u blizini
Kyota na početak proljeća, malo prije vremena punog rascvata
stabala šljive, trešnje i koječega, pa sam potražio-i na sreću
(još) i našao malo tišine od buke grada u zen vrtovima oko tih
hramova.

Otkada su Kinezi dobili slobodu izlaska iz svoje Partiji (pre)ugodne
zemlje, postaje prava umjetnost pronaći tiho mjesto tamo gdje su
tisućama godina samo ptičice pjevale i tišinu je eventualno prekidao
mukli zvuk pri pozivu na čitanje sutri ili neku sličnu smjernu ili
manje smjernu djelatnost s frulom. Prijatelji iz Japana su mi rekli da
će samo tjedan-dva kasnije otpočeti prava ludnica, cijele kineske
porodice će visjeti sa grana svake trešnje, pradjedovi i prabake će
raditi selfies na svojim tabletima sa čukununucima... kao da doma
nemaju trešnji i šljiva i jabuka i više nego u Japanu!

Vidio sam sada dio te ludnice oko Zlatnog paviljona. Potpuno drugačije
nego pred desetak godina kad sam prvi puta posjetio to mjesto: bio sam
tada jedan od ne premnogih turista, iako je taman bila "Zlatna jesen",
drugi termin kad "svatko" mora, ali baš mora posjetiti Kyoto, a posebno
Zlatni paviljon. Ali Kinezi tada još nisu bili pušteni sa lanca... sada, kada su
ih pustili, na parkiralištu uz park u kome je paviljon je stajalo par desetaka
autobusa. Punih kineskih porodica.

Mislim, Zlatni hram, ZLATNI, pa jasno je da je to Meka za svakog pravog,
punokrvnog Kineza! Nisam znao pa nisam provjerio, ali navodno je susjedni vrt,
u kojem je Srebrni paviljon, ugodno prazan. Kinezima srebro ne znači mnogo,
zlato je mnogo primamljivije, pa je tih par tisuća koji su pristigli autobusima
manijakalno klikalo selfije sebe, čukununučadi i biločega sa Zlatnim hramom.
Projurio sam kroz taj park, sažalno pogledavši Paviljon, siguran sam da bi rado
u zemlju propao!

Na teren Carske palače sam ušao pred kraj posjeta, pa gužva nije bila
prevelika. Svi Kinezi su još kružili oko Zlatnog paviljona, hipnotizirani
sjajem zlata.

Neću spominjati Shinto hram (na trokutu među rijekama) koji sam
posjetio, da ne bi nekom palo na pamet tamo ići, i ono ljudi što je
tamo bilo je bilo previše.

Sličnu pojavu vidimo i kod nas, turizam u kineskom izdanju je nešto
vrlo neekološkog: ulice, drveće i zrak nisu u stanju izdržati pritisak
tolikih ljudi. I to velim ja, koji baš i nisam proveo život u svojoj
zelenoj dolini daleko od gužve-živio sam par godina u Taipeiju i okolici,
što je među najnaseljenijim lokacijama na svijetu (jedino Bangladeš ima
veću gustoću stanovništva).

Što napraviti? Izbjegavati mjesta gdje ima išta zlatnog. Ili ičeg dobrog
za jesti, o čemu je pisano u najslavnijim kulinarskim publikacijama.
Ili gdje je snimano nešto tipa "Igra prijestolja" ili Mamma Mia nr.17 ili uopće
ičeg što bi moglo biti zanimljivog kineskom čukundjedu i njegovoj užoj i
široj porodici.

Na sreću, takvih mjesta ima i dalje poprilično, dovoljno je samo da nema
u blizini pogodne luke, aerodroma ili ceste, neće kinez u koprive. Ako
naiđete na super restoran ili neko srcuugodno mjesto, sakrijte ga u
bezslikovnu memoriju, ne dijelite se njime nikim, sebično ga držite za sebe!

Nema slikica u ovom postu jer sam kameru, telefon i slično ostavio u
hotelskoj sobi, nema ih smisla prostituirati-ne morate ni upisati do kraja
u tražilici, iskočit će vam i mnogo više nego što sam ja vidio!

Ne treba po mir otići do Kyota, imate ga i u zagorskim bregima i okolici
koliko hoćete, ali ako se nađete u blizini, preporučam ne-zlatne paviljone,
ne Gion nego drugu stranu rijeke, gdje je manje turista a više lokalnih,
neke potpuno nezanimljive uličice s pravim, nepatvorenim japancima i
japankama.

Na letu do ove zone zena sam čitao Suzukijev "Zen koan"-nisam neki ljubitelj
Delirium Tremensa (kako su neki od milja nazvali Daisetza Teitaro), ali
u prvom dijelu ove knjige je jako, jako uspješno opisao što koan jest a što nije.
Drugi dio knjige je manje zanimljiv, jer je tehnički u smislu što se i kako radi unutar
takvih mjesta kao Daitoku-ji (gdje je i sam proveo neko vrijeme), ali poučan je.

Tek sam sada, pri pogledu na neke druge postove, skužio da ovaj post isto može
pod ekološke postove, prigodne Danu Zemlje. Budimo nježni prema našoj maloj plavoj
kuglici, imamo samo jednu!

- 22:13 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 10.04.2019.

Prva snimka crne rupe

Prvi puta u povijesti imamo stvarnu sliku crne rupe, ne crtež ili simulaciju nego stvarnu snimku:
gf

Zapravo imamo tri slike, da budemo sigurni, u tri različita dana.

Kineski znakovi su prisutni jer sam uzeo sliku iz prezentacije koju su upravo dali moji kolege iz
instituta gdje sam prethodno radio (znanost je poprilično međunarodna danas,
japanski istraživači zaposleni na Tajvanu su dali konferenciju za novinare na engleskom
jeziku i tekst je prevođen na mandarinski kineski). Prezentacija je još vruća, nova je!

Projekt je započet pred desetak godina i cilj je bio snimiti sjenu crne rupe. Ova slika je
prvi rezultat, bit će toga još.

Snimljen je centar galaksije M87, koja nam je dovoljno bliska da instrument veličine
Zemlje (teleskopi su bili raspoređeni preko cijele Zemlje, pa smo efektivno dobili dimenzije
teleskopa veličine oko pola promjera naše planete) može razlučiti objekt mase 6 miliona mase
Sunca stisnut u crnu rupu koja zajedno sa materijalom koji upada u nju ima dimenzije par stotina
udaljenosti od Sunca do Zemlje.

Idući cilj je snimiti crnu rupu u centru naše Galaksije. Teleskopi su spremni, kako mi kolege vele,
fali nešto financija i bit će i to. Einstein je pred nešto više od 100 godina izračunao kako bi izgledala
crna rupu, sada to možemo i u stvarnosti provjeriti, slaže se 100%.

Slika je napravljena 2017, ali obrada (i provjera) je trajala dugo, jer je riječ o popriličnom tehničkom
izazovu i sve je trebalo višestruko (četiri različita tima su neovisno radila obradu) provjeravati. Znanost
je spora, ali dostižna!

- 18:44 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< travanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (2)
Svibanj 2019 (5)
Travanj 2019 (3)
Ožujak 2019 (2)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (6)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (3)
Kolovoz 2018 (3)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (5)
Veljača 2018 (1)
Siječanj 2018 (3)
Prosinac 2017 (6)
Studeni 2017 (1)
Listopad 2017 (11)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (4)
Lipanj 2017 (2)
Svibanj 2017 (5)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (3)
Studeni 2016 (2)
Listopad 2016 (2)
Rujan 2016 (5)
Kolovoz 2016 (2)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (7)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (5)
Ožujak 2016 (7)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (3)
Prosinac 2015 (3)
Studeni 2015 (5)
Listopad 2015 (4)


Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org