AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 02.04.2017.
ZA FINANCIJSKO PRAĆENJE PROJEKTA BANKE DAJU SAMO VISOKE KAMATE
BRANKO KARAMARKOVIĆ:
“ SA KAMATOM OD 5 % VIŠE NEĆU BITI KONKURENTAN “
Kada je 24. ožujka u Zagrebu u kulturnom prostoru Lauba gost bio povjerenik za poljoprivredu Europske Unije Phil Hogan događaju je u publici prisustvovalo više uspješnih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Kažam uspješnih, jer sve koji su se od 2005. do danas održali u bilo kojoj proizvodnji, mora ih se smatrati uspješnim.
Poljoprivreda Vlade RH od Domovinskog rata je bez strategije, jer to je stanje najbolje odgovaralo političkim opcijama koje su dolazile i odlazile s vlasti. Bez poteškoća su mijenjali Zakone i Pravilnike i svojim političkim željama i računicama prilagođavali su i proizvodnju i uvoz poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane i mesa iz cijelog svijeta. Implementacija Zakona EU u pripremi zakonodavstva RH radi ulaska RH u Europsku uniju trajala je dugo, punih osam godina, ali provedena je loše u mnogim segmentima. Poljoprivreda za koju se oduvijek mislilo da je grana koju može raditi svatko, pokazala se vrlo osjetljivom, a prije svega postala je izložena največim gubicima u prizvodnji. Proizvođači na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima su zbog velikih gubitaka rasprodavali svoja stada i svoju stoku, a posebno iz Slavonije, odselili u zemlje Europe. Poljoprivreda je došla na zao glas. Sve popratne institucije, koje su poljoprivredi trebale biti potpora za bolji uspjeh, radile su suprotno – uništavale su proizvođače. Tim događajima koji počinju sa željom za uspjehom, a završava sa bankrotom, još nije kraj. Zato što u sustavu još uvijek rade ljudi koji i rade i razmišljaju selektivno jer se pitanje njihove odgovornosti ne postavlja i ne naglašava.
No ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u dijalogu u Laubi rekao je da će od 1.1. 2018. poljoprivredni proizvođači moći dobiti kamate od 0,5% do 1,5% prilikom zaduženja. U pauzi događaja sam o temi visokih kamata razgovarala s Brankom Karamarkovićem proizvođačem mlijeka iz opčine Čađavica u Virovitičko podravskoj županiji .
Branko Karamarković (fotka m.zouhar zec)
-Meni nijedna banka ne da kamatu ispod 5 %. A ja kada je zadužim na 10 godina, investicija je moja 2.700.000 kn bez PDV-a, ja više neću biti konkurentan.
Informacije kažu da je i Todorića visoka kamata na kreditl odvela u nelikvidnost Agrokora- dodajem.
-Tako je , sve nas u poljoprivredi “pokopa” visoka kamatna stopa.
- U kojoj ste bnanci tražili kredit? - pitam
- Zagrebačka banka , Croatia banka, HBOR neće nas kreditno pratiti. A povrat sredstava na realiziran projekat je 70 % sredstava. Ali nitko ne želi po normalnoj kamati pozajmiti novac. Hoće, ali za kamatu od 5 %.Želio bih banku koja bi me financirala normalno. A normalna kamata bi bila recimo do 2 %. Ali bankama je to malo. Mi smo imali problem kada se otvorila Mjera 4.1. za prijavu na natječaj.
- Mislite li da su bankari vrlo pohlepni kada je kapital u pitanju ?- pitam
- Hrvatska nema svoje banke, banke su strane, Hrvatska je u Europskoj uniji i banke nas maksimalno iskorištavaju –kaže Branko Karamarković.
- U Njemačkoj, Austriji , Francuskoj za poljoprivrednike su kamate od 1% 1,5 % do 2 % - kažem.
- Da sam u Austriji poljoprivrednika kakav sam ja vukao bi banker za rukav da dođem kod njega po kredit. Mi od Ministarstva tražimo da nam kažu što nas čeka sutra. Ovako ništa neznamo, vode nas poljoprivrednike od danas do sutra. Nas je bilo 62 000 proizvođača mlijeka, a sada je broj proizvođača pao ispod 7 000 . Ipretpostavka je da će broj proizvođača mlijeka pasti još za tisuću i pol. Znači trebaju reči što nas sutra čeka. Jer riješenje je, zatvoriti hitno što se može zatvoriti. A ne na ovaj dug nagomilati još veći dug i onda zatvoriti gospodarstvo. To nije riješenje. Pitanje je kakva će cijenovno biti ova godina, a troškovi su naši najveći problem da ne govorim sve ostale namete koje imamo u toj proizvodnji. Voda – pa nama je voda veliki problem u proizvodnji mlijeka. Voda jako puno košta. Osnovno što životinja treba imati je zdrava pitka voda. Za jedan godišnji kvartal, za tri mjeseca, voda me dođe 40.000 kuna. Ja imam i za domaćinstvo gradsku vodu, iz vodovoda, tamo mi je kubik vode 3,80 kn, a za farmu 12 kuna po kubiku. Po tom Pravilniku ide državi 15 000 kn nameta na potrošenu vodu .Dobio sam Riješenje, Odluku da sam prošao na Mjeri 4.1.1.za ulaganje u poljoprivredu, investicija je kako sam rekao 2.700.000 kn bez PDV-a s tim da mi je povrat 1.800.000 kn dakle 70%. I sada je problem u bankama - tko će me financijski pratiti. A ne želi me nitko pratiti bez kamate od 5%. Najbolja je ponuda koju sam do sada ću 5% kamata. A poljoprivrednika koji se bave bilo kojom proizvodnjom, - govedarstvo, proizvodnja mlijeka, svinjogojstvo ili bilo što drugo, bankari teško žele čuti. Zašto, zato što je to sve riskantna proizvodnja u RH. Mogu se samo napiti i sanjati kamatu od 0,5%. A znate li vi što bi kamata od 0,5% značila za našu ruralnu sredinu i za naše mlade ljude ovakve kakvi su ovdije danas ( 24.3. Lauba, Zagreb)- pita moj sugovornik i odgovara - Oni bi dobili krila i letjeli bi brže nego sokoli.U tome je problem za Hrvatske poljoprivrede” – govori moj sugovornik Branko Karamarković.
- Gotovo na svakom koraku u poljoprivredi je neka zamka koja poljoprivrednike vuče natrag, a ne gura ih naprijed- kažem
- Da ne govorim o oprostu dugova onima koji ne rade i sada ide ponovo ta ista priča. Mi koji radimo, nama " oderi kožu s leđa.” Ja znam moje susjede koji ne rade ništa cijeli život, imaju Ifon mobitele , ne plačaju komunalnu naknadu i njima će dug biti oprošten. Ja imam sina, ima 24 godine i završio je srednju poljoprivrednu školu koji moje gospodarstvo mora naslijediti, on koristi Mjeru 6.1., dobio je onih 50 000 eura, na temelju svog programa i svoje mladosti, kao mladi poljoprivrednik. Ima svoj OPG.Otvorio si je sve mogučnosti. Ne smijem mu ni reći, što ga sve čeka. Ovo što je ministar govorio, Zakon o nepoštenoj trgovčkoj praksi moglo bi biti dobro i to je potrebno, napraviti reda na tržištu. Kao i te kamate od 0,5% do 1,5%. A da bi se napravilo reda mora se krenuti od proizvođača.Sve se mora složiti. Neće tada biti toga da nam mladi ljudi u Zagrebu kopaju po kontejnerima, da primaju socijalnu pomoć, nego će se vratiti u Slavoniju.Sam podatak da nam je Slavonija najzaostalija regija, da je najviše ljudi otišlo iz Hrvatske upravo iz Slavonije, gdje u biti najviše posla ima, onda znate kako sve to ide pogrešno. Ja ću svoje nekako “izvući “ do penzije, ali upravo, ne samo zbog mog sina nego i zbog susjeda, a poznajem puno mladih ljudi koji su otišli . Ja ima troje djece, dvije kćeke završile su faks obje su magistrice ekonomije i ja sam jedan od srečkovića čija su djeca ostala kod kuće. Ja njih i svoje unuke vidim svaki dan. To mi je neka nagrada za muke koje sam prošao u poljoprivredi. I oni su mi sada zadovoljstvo” – ispričao je Branko Karamarković poljoprivredni proizvođač,i gospodin u mojim očima.
Margareta Zouhar Zec
| < | travanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter