Pregled posta

ZA FINANCIJSKO PRAĆENJE PROJEKTA BANKE DAJU SAMO VISOKE KAMATE

BRANKO KARAMARKOVIĆ:

“ SA KAMATOM OD 5 % VIŠE NEĆU BITI KONKURENTAN “

Kada je 24. ožujka u Zagrebu u kulturnom prostoru Lauba gost bio povjerenik za poljoprivredu Europske Unije Phil Hogan događaju je u publici prisustvovalo više uspješnih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Kažam uspješnih, jer sve koji su se od 2005. do danas održali u bilo kojoj proizvodnji, mora ih se smatrati uspješnim.
Poljoprivreda Vlade RH od Domovinskog rata je bez strategije, jer to je stanje najbolje odgovaralo političkim opcijama koje su dolazile i odlazile s vlasti. Bez poteškoća su mijenjali Zakone i Pravilnike i svojim političkim željama i računicama prilagođavali su i proizvodnju i uvoz poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane i mesa iz cijelog svijeta. Implementacija Zakona EU u pripremi zakonodavstva RH radi ulaska RH u Europsku uniju trajala je dugo, punih osam godina, ali provedena je loše u mnogim segmentima. Poljoprivreda za koju se oduvijek mislilo da je grana koju može raditi svatko, pokazala se vrlo osjetljivom, a prije svega postala je izložena največim gubicima u prizvodnji. Proizvođači na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima su zbog velikih gubitaka rasprodavali svoja stada i svoju stoku, a posebno iz Slavonije, odselili u zemlje Europe. Poljoprivreda je došla na zao glas. Sve popratne institucije, koje su poljoprivredi trebale biti potpora za bolji uspjeh, radile su suprotno – uništavale su proizvođače. Tim događajima koji počinju sa željom za uspjehom, a završava sa bankrotom, još nije kraj. Zato što u sustavu još uvijek rade ljudi koji i rade i razmišljaju selektivno jer se pitanje njihove odgovornosti ne postavlja i ne naglašava.
No ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u dijalogu u Laubi rekao je da će od 1.1. 2018. poljoprivredni proizvođači moći dobiti kamate od 0,5% do 1,5% prilikom zaduženja. U pauzi događaja sam o temi visokih kamata razgovarala s Brankom Karamarkovićem proizvođačem mlijeka iz opčine Čađavica u Virovitičko podravskoj županiji .

Branko Karamarković (fotka m.zouhar zec)

-Meni nijedna banka ne da kamatu ispod 5 %. A ja kada je zadužim na 10 godina, investicija je moja 2.700.000 kn bez PDV-a, ja više neću biti konkurentan.
Informacije kažu da je i Todorića visoka kamata na kreditl odvela u nelikvidnost Agrokora- dodajem.
-Tako je , sve nas u poljoprivredi “pokopa” visoka kamatna stopa.
- U kojoj ste bnanci tražili kredit? - pitam
- Zagrebačka banka , Croatia banka, HBOR neće nas kreditno pratiti. A povrat sredstava na realiziran projekat je 70 % sredstava. Ali nitko ne želi po normalnoj kamati pozajmiti novac. Hoće, ali za kamatu od 5 %.Želio bih banku koja bi me financirala normalno. A normalna kamata bi bila recimo do 2 %. Ali bankama je to malo. Mi smo imali problem kada se otvorila Mjera 4.1. za prijavu na natječaj.
- Mislite li da su bankari vrlo pohlepni kada je kapital u pitanju ?- pitam
- Hrvatska nema svoje banke, banke su strane, Hrvatska je u Europskoj uniji i banke nas maksimalno iskorištavaju –kaže Branko Karamarković.
- U Njemačkoj, Austriji , Francuskoj za poljoprivrednike su kamate od 1% 1,5 % do 2 % - kažem.
- Da sam u Austriji poljoprivrednika kakav sam ja vukao bi banker za rukav da dođem kod njega po kredit. Mi od Ministarstva tražimo da nam kažu što nas čeka sutra. Ovako ništa neznamo, vode nas poljoprivrednike od danas do sutra. Nas je bilo 62 000 proizvođača mlijeka, a sada je broj proizvođača pao ispod 7 000 . Ipretpostavka je da će broj proizvođača mlijeka pasti još za tisuću i pol. Znači trebaju reči što nas sutra čeka. Jer riješenje je, zatvoriti hitno što se može zatvoriti. A ne na ovaj dug nagomilati još veći dug i onda zatvoriti gospodarstvo. To nije riješenje. Pitanje je kakva će cijenovno biti ova godina, a troškovi su naši najveći problem da ne govorim sve ostale namete koje imamo u toj proizvodnji. Voda – pa nama je voda veliki problem u proizvodnji mlijeka. Voda jako puno košta. Osnovno što životinja treba imati je zdrava pitka voda. Za jedan godišnji kvartal, za tri mjeseca, voda me dođe 40.000 kuna. Ja imam i za domaćinstvo gradsku vodu, iz vodovoda, tamo mi je kubik vode 3,80 kn, a za farmu 12 kuna po kubiku. Po tom Pravilniku ide državi 15 000 kn nameta na potrošenu vodu .Dobio sam Riješenje, Odluku da sam prošao na Mjeri 4.1.1.za ulaganje u poljoprivredu, investicija je kako sam rekao 2.700.000 kn bez PDV-a s tim da mi je povrat 1.800.000 kn dakle 70%. I sada je problem u bankama - tko će me financijski pratiti. A ne želi me nitko pratiti bez kamate od 5%. Najbolja je ponuda koju sam do sada ću 5% kamata. A poljoprivrednika koji se bave bilo kojom proizvodnjom, - govedarstvo, proizvodnja mlijeka, svinjogojstvo ili bilo što drugo, bankari teško žele čuti. Zašto, zato što je to sve riskantna proizvodnja u RH. Mogu se samo napiti i sanjati kamatu od 0,5%. A znate li vi što bi kamata od 0,5% značila za našu ruralnu sredinu i za naše mlade ljude ovakve kakvi su ovdije danas ( 24.3. Lauba, Zagreb)- pita moj sugovornik i odgovara - Oni bi dobili krila i letjeli bi brže nego sokoli.U tome je problem za Hrvatske poljoprivrede” – govori moj sugovornik Branko Karamarković.
- Gotovo na svakom koraku u poljoprivredi je neka zamka koja poljoprivrednike vuče natrag, a ne gura ih naprijed- kažem
- Da ne govorim o oprostu dugova onima koji ne rade i sada ide ponovo ta ista priča. Mi koji radimo, nama " oderi kožu s leđa.” Ja znam moje susjede koji ne rade ništa cijeli život, imaju Ifon mobitele , ne plačaju komunalnu naknadu i njima će dug biti oprošten. Ja imam sina, ima 24 godine i završio je srednju poljoprivrednu školu koji moje gospodarstvo mora naslijediti, on koristi Mjeru 6.1., dobio je onih 50 000 eura, na temelju svog programa i svoje mladosti, kao mladi poljoprivrednik. Ima svoj OPG.Otvorio si je sve mogučnosti. Ne smijem mu ni reći, što ga sve čeka. Ovo što je ministar govorio, Zakon o nepoštenoj trgovčkoj praksi moglo bi biti dobro i to je potrebno, napraviti reda na tržištu. Kao i te kamate od 0,5% do 1,5%. A da bi se napravilo reda mora se krenuti od proizvođača.Sve se mora složiti. Neće tada biti toga da nam mladi ljudi u Zagrebu kopaju po kontejnerima, da primaju socijalnu pomoć, nego će se vratiti u Slavoniju.Sam podatak da nam je Slavonija najzaostalija regija, da je najviše ljudi otišlo iz Hrvatske upravo iz Slavonije, gdje u biti najviše posla ima, onda znate kako sve to ide pogrešno. Ja ću svoje nekako “izvući “ do penzije, ali upravo, ne samo zbog mog sina nego i zbog susjeda, a poznajem puno mladih ljudi koji su otišli . Ja ima troje djece, dvije kćeke završile su faks obje su magistrice ekonomije i ja sam jedan od srečkovića čija su djeca ostala kod kuće. Ja njih i svoje unuke vidim svaki dan. To mi je neka nagrada za muke koje sam prošao u poljoprivredi. I oni su mi sada zadovoljstvo” – ispričao je Branko Karamarković poljoprivredni proizvođač,i gospodin u mojim očima.
Margareta Zouhar Zec


Post je objavljen 02.04.2017. u 19:16 sati.