AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 01.12.2016.
KAKO PRODULJITI TURISTIČKU SEZONU?
PROIZVOD POSTOJI, ALI POTREBNE SU PODUZETNIČKE INICIJATIVE!
Drugog dana XIX. kongresa Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske koji se 24. i 25. studenog 2016. održavao u hotelu Sheraton Zagreb, održana je panel rasprava pod nazivom Kako produljiti turističku sezonu.
Panel je moderirala dr. Sanja Čižmar, Senior Partner tvrtke HD Consulting iz Zagreba, a sudjelovali su predstavnici različitih oblika turizma čiji je razvoj u funkciji omogućavanja cjelogodišnjeg turističkog poslovanja. Panelisti su bili: Jasminka Poklečki Stošić ravnateljica Umjetničkog paviljona Zagreb, Ivana Kolar savjetnica uprave Termi Tuhelj i direktorica turizma IGH, Martina Banović izvršna direktorica Spa2O Design, Alfred Franković iz Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, Martina Crljen direktorica vodenog parka Aquae Vivae , Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions, Nebojša Taraba producent i partner produkcijske kuće Drugi plan.
U uvodnoj prezentaciji dr. Sanja Čižmar je istaknula da je sezonalnost turizma u Hrvatskoj konstantno prisutna zbog strukture smještajnih kapaciteta, budući da kampovi i privatni smještaj, koji posluju samo tijekom ljetne sezone, čine čak 80% ukupnih smještajnih kapaciteta. Štoviše, sezonalnost hrvatskog turizma u razdoblju posljednjih 10 godina raste, budući da se intenzivnije povećava broj noćenja u ljetnoj sezoni u odnosu na ostatak godine. Tako se u Hrvatskoj 86% ukupnih godišnjih noćenja realizira u razdoblju od početka lipnja do konca rujna. No, dr. Sanja Čižmar je rekla da je sezonalnost fenomen koji postoji u svim mediteranskim zemljama; međutim u Hrvatskoj je, uz Crnu Goru, znatno izraženiji nego u ostalim mediteranskim zemljama Europe.
U JUŽNOM TIROLU TURIZAM JE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU STANOVNIKA !
Dr.Sanja Čižmar prikazala je primjer Južnog Tirola koji je uspješnim modelom upravljanja turizmom uspio turizam utkati u svakodnevni život stanovnika, te povezati poljoprivrednu i stočnu proizvodnju sa visokoodrživim konceptom turizma. Južni Tirol je najsjevernija pokrajina Italije sa 520 tisuća stanovnika. To je multikulturalna regija u kojoj se govore 3 službena jezika – talijanski, njemački i ladanski. U Južnom Tirolu se nalazi 4.800 planinskih farmi. Pokrajina je to koja ima najviši bruto domaći proizvod po stanovniku od svih pokrajima u Italiji i iznosi 40.000 eura, temelji svoje gospodarstvo na poljoprivrednim i stočarskim djelatnostima. Proizvodnja jabuka Južnog Tirola predstavlja 12% ukupne europske proizvodnje, a Južni Tirol godišnje proizvede 365 milijuna litara mlijeka. Također, vina Južnog Tirola su poznata po kvaliteti na tržištu Europe. Karakteristika Južnog Tirola je uspješno brendiranje same regije -brend Sud Tirol ili Alto Adige na talijanskom - kao i lokalnih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Tako su razvijeni brendovi: Vina Južnog Tirola, Speck P.G.I., Jabuke P.G.I., te oznake lokacije Južnog Tirola i oznaka kvalitete Južni Tirol. Karakterističan je visok broj korisnika navedenih brendova u praksi. Tako na primjer ako govorimo o poljoprivrednim proizvodima, oznaku Vina Južnog Tirola koristi 46 vinara, Speck P.G.I. koristi 29 proizvođača, a oznaku Jabuke P.G.I. koristi 33 proizvođača. S druge strane, krovni brend Južni Tirol, oznaku kvalitete i oznaku lokacije upotrebljava preko 3,5 tisuća korisnika. Marketinška agencija Južnog Tirola razvija turističke proizvode i provodi marketinške kampanje, gdje marketing kao način života ima istaknuto mjesto. Turizam Južnog Tirola je turizam uspješno ispričanih priča lokalnih ljudi i lokalnih proizvoda.
U UMJETNIČKOM PAVILJONU DJELA IZ SLAVNE FUNDACIJE MAEGHT
U samoj panel diskusiji Jasmina Poklečki Stošić ravnateljica a Umjetničkog paviljona Zagreb rekla je da se kulturni turizam dijeli na domaći i međunarodni. „ Ono što široka publika nezna je to da je teško dobiti neko poznato umjetničko ime za izložbu, za ovaj dio Europe. Nismo zanimljivi? Jesmo , ali nismo radili na tome da postanemo zanimljiva destinacija. A da bi postali zanimljivi morate stalno priređivati izložbe. Najskuplju skulpturu ne možete dobiti ako nemate dobra poznanstva. Ja sam prije bila kustos u Klovićevim dvorima, 17 +3 godine i upoznala sama mnoge ljude iz struke. Prije 6, 7 godina upoznala sam direktora Fondacije Maeght Oliviera Kaeppelina a Fondacija je globalno važna. Iz tako slavnog i poznatog privatnog muzeja kada dobijete djela Joana Miroa, katalonskog umjetnika koji je radio slike skulpture ,litografije, Rodina francuskog kipara, Gjacomettija koji je virtuoz kiparstva tu se onda može očekivati kulturni turizam. Tako je izložbu Joana Miroa u tri mjeseca u Zagrebu vidjelo 35 000 posjetitelja , od toga 15 000 iz inozemstva, a od toga ih je 6 0000 koji su došli pogledati izložbu u Zagrebu i prenoćilo „ rekla je ravnateljica umjetičkog Paviljona Poklečki Stošić govoreći na primjeru o kulturnom turizmu u Zagrebu.
TREBA SURAĐIVATI DA BI BILI ZDRASTVENA DESTINACIJA !
Zanimljiv je primjer Termi Tuhelj koje su se nametnule kao lider kvalitete u termalnom turizmu zbog jasne vizije razvoja i investiranja u termalni proizvod; ili primjer vodenog parka Aquae Vivae koji je ove godine dobio nagradu Atrakcija godine u području rekreacije i zabave. Radi se o investiciji od 21 milijun eura uloženog vlastitog obiteljskog kapitala, u vodeni park koji ima potencijal postati regionalni lider u kategoriji vodenih parkova.
Primjer Best Sport Solution-a koji razvija digitalno rješenje za trčanje koje ujedno promovira domaće destinacije jer pruža virtualni doživljaj trčanja po Zagrebu i Plitvicama, primjer je inovacije koja ima potencijal za plasman na inozemnom tržištu. Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions između ostalog rekao je kako u RH proizvod postoji, ali da on nije strateški planiran. „Svaki proizvod ima ciljnu nišu, a Hrvatska ima nevjerojatne proizvode od Međimurja, Zagorja, Slavonije, Baranje, Like - to su odlični proizvodi ali nisu iskorišteni – rekao je te nastavio: „ Svi smo mi na sajmovima turizma, a pojedini voditelji hrvatskih institucija iskorištavaju takve sajmove za razgovore s predsjednicima uprava vodećih hrvatskih hotelijera. To neće dovesti do toga da nam gosti dolaze izvan sezone – rekao je Dan Vidošević.
S lijeva dr. Sanja Čižmar moderatorica, Dan Vidošević, Martina Banović,Jasmina Poklečki Stošić, Ivana Kolar, Martina Crljen , Alfred Franković, Fotka: Margareta Zouhar Zec
Alfred Franković iz Klastera zdrastvenog turizma Kvarnera naglasio je: "Zdrastveni turizam u RH već postoji, na Kvarneru konkretno već 170 godina, ali nedostaje suradnja da bi se Hrvatska pozicionirala kao zdravstvena destinacija. Pozicionirati se individualno nije baš moguće. U interesu nam je da se osnivaju zdravstveni klasteri da lakše nastupamo na vanjskom tržištu" – naglasio je klaster menager zdrastvenog turizma Kvarnera Alfred Franković.
Sudionici panel rasprave su primijetili da nitko iz ministarstva turizma kao ni iz ministarstva gospodarstva nije ni u publici poslušao iskustva i zapažanja u ovoj diskusiji koja ide u smjeru nastojanja da se produlji turistička sezona.
Prezentiran je i primjer kako film može biti u funkciji razvoja turizma, budući da Hrvatska predstavlja atraktivno odredište za inozemne produkcijske kuće koje sve više dolaze u Hrvatsku. Snimanjem popularnih serija i filmova promovira se Hrvatska kao turistička destinacija.
U zaključku panela Kako produljiti turističku sezonu, konstatirano je da već danas u Hrvatskoj postoje proizvodi koji su konkurentni ne samo na domaćem već i na inozemnom tržištu, a njihov dalji razvoj ovisit će o poduzetničkim inicijativama s jedne strane ali prije svega o uvjetima ekonomskog okruženja koje će omogućiti da se ostvare zdravi povrati na uložena sredstva u razvoj takvih cjelogodišnjih turističkih proizvoda. Svakako, postavlja se i pitanje cjelovitog marketinga takvih proizvoda u kojem bi javne institucije poput Hrvatske turističke zajednice trebale pružiti efikasnu podršku.
| < | prosinac, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter