AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 06.08.2016.
KAKO SE POMLAĐUJE BUKOVA ŠUMA?
dipl.ing. šum. IVICA KOVAČEVIĆ:
ZAHTIJEV ZA OBNOVU ŠUME PODNIJETI SAVJETODAVNOJ SLUŽBI
Kako se pomlađuje bukova šuma? Viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika dipl. ing. šum. Ivica Kovačević koji je djelatnik Savjetodavne službe objasnio je kako se provodi pomlađivanje šume drveta bukve. On u uvodu stručnim rječnikom iz područja šumarstva piše: „Šumoposjednici često posijeku bukove sastojine čistim sječama, a onda od Savjetodavne službe traže propisivanje radova, sadnju sadnica, te financiranje tih radova iz fonda OKFŠ-a za tako posječene površine.Potrebno je ukratko objasniti način na koji se pomlađuju bukove sastojine. Čista sječa bukovih sastojina degradira stanište i stvara uvjete za pomlađivanje pionirskih vrsta.Dakle, čista sječa nije dobar način pomlađivanja bukovih sastojina „ piše dipl. ing. šumarstva Kovačević te nastvalja: „Pomlađivanje bukovih sastojina ne može se izvesti kroz godinu ili dvije, sa jednim ili dva sijeka. To nije lak posao koji možete brzo obaviti! Pomlađivanjem u dva sijeka većinom se sastojina ne uspije pomladiti jer stabla koja su ostavljena kao sjemenjaci budu izvaljena vjetrom jer je sastojina previše otvorena, zbog toga što mraz, korov i žega teško oštete pomladak, iz posječenih panjeva izbiju izbojci, a na površini se nasele pionirske vrste.“
BUKOVA ŠUMA POMLAĐUJE SE 10 – 20 GODINA
„Za pomlađivanje bukovih sastojina potrebno je 10-20 godina i 3-5 sjekova. Bukva se prirodno pomlađuje oplodnim sječama pod zastorom krošanja starih stabala na velikim ili malim površinama. Potrebno je izvesti pripremni, naplodni, dovršni i 1-2 naknadna sijeka.Pripremnim sijekom potrebno je dovesti svijetlo u sastojinu, ali opet ne previše svijetla. Dakle pripremni sijek bi trebalo izvesti intenzitetom 15-20 %. Svjetlo se mora dovesti u sastojinu kako bi došlo do razlaganja nagomilanog sirovog humusa. Pripremnim sijekom se iz sastojine uklanjaju nezdrava, genetski loša stabla koja se ne bi trebala koristi za daljnje naplođivanje, a uklanjaju se i stabla vrsta manje gospodarske vrijednosti. Nakon pripremnog sijeka na pomladnoj površini bi trebalo biti 5% svjetla, ako je više javlja se korov. Da bi sjeme proklijalo najbolje je da je listinac gotovo posve rastvoren i da se po njemu javlja sitna i niska trava. Debljina sirovog humusa ne bi smjela biti veća od 5-6 cm. Ovim sijekom ne smiju se posjeći sva tanka stabla i grmlje jer oni služe kasnije kao regulatori svjetla. Kod obnove bukovih sastojina najveće pogreške se rade u pripremnom sijeku, zato što se pripremni sijek izvede prevelikim intenzitetom. Druga osnovna funkcija pripremnog sijeka je da se poveća urod sjemena stabala koja ostaju nakon sijeka. Pripremnim sijekom se iz sastojine uklanjaju nezdrava, loša i stabla vrsta manje gospodarske vrijednosti. Na taj način postižemo bolju genetsku kvalitetu buduće sastojine“- piše ing. šumarstva Ivica Kovačević.
„Naplodni sjek se obavlja u godini punog uroda sjemena i to intenzitetom 30-50 %. Glavni ciljevi ovoga sijeka su dovesti više topline, svjetla i vlage kako bi što više sjemena proklijalo i kako bi se ponik što bolje razvijao. Niti ovim sijekom se ne smiju posjeći sva podstojna stabla jer ona služe kao zaštita od zakorovljivanja. Nakon naplodnoga sijeka trebala bi ostati kvalitetna stabla kako bi se nastavila kumulirati kvalitetna drvna masa. Budući da bukva ima tanku koru stabla nakon ovog sijeka zbog utjecaja svjetla stradaju upalom kore i raspuklinama.
Prvi naknadni sijek provede se 2-4 godine nakon naplodnoga sijeka zato što taj pomladak traži više svjetla. Broj naknadnih sijekova ovisi o količini, izgledu i reakciji pomlatka na novonastale čimbenike.
Dovršni sijek se najčešće provodi 6-12 godina nakon naplodnoga, a u nekim slučajevima i 15-20 godina. Dovršnim sijekom se uklanjaju sva preostala stabla. Ovim sijekom sijeku se debela stabla u vrijeme kada je na pomladnoj površini pomladak što dovodi do oštećivanja pomlatka. Ako je pomladak veći i štete na pomlatku su veće. Nakon svakoga sijeka potrebno je uspostaviti šumski red, a nakon dovršnoga i čepovanje mladih biljčica koje su oštećene prilikom pridobivanja drveta. Bukva je skiofilna vrsta i dobro podnosi zasjenu prvih 5 godina“.
DRVO BUKVE TREBA ŽIVJETI OD 100- 120 GODINA
„Puni urod sjemena kod bukve u toplijim predjelima je svakih 5-10 godina, a u hladnijim 8-12 godina. To je još jedan razlog zašto šumoposjednici ne mogu pomladiti bukovu sastojinu u dva sijeka u 2-3 godine, kako oni to misle. Minimalna propisana ophodnja bukove sjemenjače je 100 godina. Stručnjaci preporučuju ophodnju sjemenjače bukve 100-120 godina. Ovo ne vrijedi za sastojine koje su nastale iz panja „ – piše stručnjak Kovačević i nastavlja: „ Pojednostavljeno rečeno ophodnja je razdoblje koje protekne od osnivanja sastojine (postanka) do njezine sječe. Dakle u sastojinama bukve koje su nastale iz sjemena, normalne su strukture i dobrog zdravstvenog stanja, a daleko su od te dobi, ne treba započinjati obnovu šume. Šumoposjednicima koji imaju bukove šume u kojima je potrebno započeti obnovu, savjetuje se da kod Savjetodavne službe podnesu zahtjev za doznaku stabala, a onda da odabir stabla za sječu po pojedinim sijekovima prepuste šumarskim stručnjacima.Šumoposjednici koji su posjekli svoje bukove sastojine na čisto potrebno je da sastojinu pomlade umjetno, sadnjom sadnica. Nakon podizanja nove sastojine mogu podnijeti zahtjev za financiranje radova u šumama šumoposjednika kod Savjetodavne službe kako bi im se mogli propisati radovi njege pomlatka. Radovi njege pomlatka financiraju se sredstvima OKFŠ-a. Jedan od razloga zašto je prirodno pomlađivanje najbolji oblik pomlađivanja je i taj što su na ovaj način troškovi pomlađivanja sniženi. Uz to prilikom prirodnog pomlađivanja nova sastojina zadržava stabilnost koju je naslijedila od stare sastojine“- savjeti su koje je o pomlađivanju bukove šume napisao dipl. ing. šumarstva Ivica Kovačević.
| < | kolovoz, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Svibanj 2024 (5)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter