dipl.ing. šum. IVICA KOVAČEVIĆ:
ZAHTIJEV ZA OBNOVU ŠUME PODNIJETI SAVJETODAVNOJ SLUŽBI
Kako se pomlađuje bukova šuma? Viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika dipl. ing. šum. Ivica Kovačević koji je djelatnik Savjetodavne službe objasnio je kako se provodi pomlađivanje šume drveta bukve. On u uvodu stručnim rječnikom iz područja šumarstva piše: „Šumoposjednici često posijeku bukove sastojine čistim sječama, a onda od Savjetodavne službe traže propisivanje radova, sadnju sadnica, te financiranje tih radova iz fonda OKFŠ-a za tako posječene površine.Potrebno je ukratko objasniti način na koji se pomlađuju bukove sastojine. Čista sječa bukovih sastojina degradira stanište i stvara uvjete za pomlađivanje pionirskih vrsta.Dakle, čista sječa nije dobar način pomlađivanja bukovih sastojina „ piše dipl. ing. šumarstva Kovačević te nastvalja: „Pomlađivanje bukovih sastojina ne može se izvesti kroz godinu ili dvije, sa jednim ili dva sijeka. To nije lak posao koji možete brzo obaviti! Pomlađivanjem u dva sijeka većinom se sastojina ne uspije pomladiti jer stabla koja su ostavljena kao sjemenjaci budu izvaljena vjetrom jer je sastojina previše otvorena, zbog toga što mraz, korov i žega teško oštete pomladak, iz posječenih panjeva izbiju izbojci, a na površini se nasele pionirske vrste.“
BUKOVA ŠUMA POMLAĐUJE SE 10 – 20 GODINA
„Za pomlađivanje bukovih sastojina potrebno je 10-20 godina i 3-5 sjekova. Bukva se prirodno pomlađuje oplodnim sječama pod zastorom krošanja starih stabala na velikim ili malim površinama. Potrebno je izvesti pripremni, naplodni, dovršni i 1-2 naknadna sijeka.Pripremnim sijekom potrebno je dovesti svijetlo u sastojinu, ali opet ne previše svijetla. Dakle pripremni sijek bi trebalo izvesti intenzitetom 15-20 %. Svjetlo se mora dovesti u sastojinu kako bi došlo do razlaganja nagomilanog sirovog humusa. Pripremnim sijekom se iz sastojine uklanjaju nezdrava, genetski loša stabla koja se ne bi trebala koristi za daljnje naplođivanje, a uklanjaju se i stabla vrsta manje gospodarske vrijednosti. Nakon pripremnog sijeka na pomladnoj površini bi trebalo biti 5% svjetla, ako je više javlja se korov. Da bi sjeme proklijalo najbolje je da je listinac gotovo posve rastvoren i da se po njemu javlja sitna i niska trava. Debljina sirovog humusa ne bi smjela biti veća od 5-6 cm. Ovim sijekom ne smiju se posjeći sva tanka stabla i grmlje jer oni služe kasnije kao regulatori svjetla. Kod obnove bukovih sastojina najveće pogreške se rade u pripremnom sijeku, zato što se pripremni sijek izvede prevelikim intenzitetom. Druga osnovna funkcija pripremnog sijeka je da se poveća urod sjemena stabala koja ostaju nakon sijeka. Pripremnim sijekom se iz sastojine uklanjaju nezdrava, loša i stabla vrsta manje gospodarske vrijednosti. Na taj način postižemo bolju genetsku kvalitetu buduće sastojine“- piše ing. šumarstva Ivica Kovačević.
„Naplodni sjek se obavlja u godini punog uroda sjemena i to intenzitetom 30-50 %. Glavni ciljevi ovoga sijeka su dovesti više topline, svjetla i vlage kako bi što više sjemena proklijalo i kako bi se ponik što bolje razvijao. Niti ovim sijekom se ne smiju posjeći sva podstojna stabla jer ona služe kao zaštita od zakorovljivanja. Nakon naplodnoga sijeka trebala bi ostati kvalitetna stabla kako bi se nastavila kumulirati kvalitetna drvna masa. Budući da bukva ima tanku koru stabla nakon ovog sijeka zbog utjecaja svjetla stradaju upalom kore i raspuklinama.
Prvi naknadni sijek provede se 2-4 godine nakon naplodnoga sijeka zato što taj pomladak traži više svjetla. Broj naknadnih sijekova ovisi o količini, izgledu i reakciji pomlatka na novonastale čimbenike.
Dovršni sijek se najčešće provodi 6-12 godina nakon naplodnoga, a u nekim slučajevima i 15-20 godina. Dovršnim sijekom se uklanjaju sva preostala stabla. Ovim sijekom sijeku se debela stabla u vrijeme kada je na pomladnoj površini pomladak što dovodi do oštećivanja pomlatka. Ako je pomladak veći i štete na pomlatku su veće. Nakon svakoga sijeka potrebno je uspostaviti šumski red, a nakon dovršnoga i čepovanje mladih biljčica koje su oštećene prilikom pridobivanja drveta. Bukva je skiofilna vrsta i dobro podnosi zasjenu prvih 5 godina“.
DRVO BUKVE TREBA ŽIVJETI OD 100- 120 GODINA
„Puni urod sjemena kod bukve u toplijim predjelima je svakih 5-10 godina, a u hladnijim 8-12 godina. To je još jedan razlog zašto šumoposjednici ne mogu pomladiti bukovu sastojinu u dva sijeka u 2-3 godine, kako oni to misle. Minimalna propisana ophodnja bukove sjemenjače je 100 godina. Stručnjaci preporučuju ophodnju sjemenjače bukve 100-120 godina. Ovo ne vrijedi za sastojine koje su nastale iz panja „ – piše stručnjak Kovačević i nastavlja: „ Pojednostavljeno rečeno ophodnja je razdoblje koje protekne od osnivanja sastojine (postanka) do njezine sječe. Dakle u sastojinama bukve koje su nastale iz sjemena, normalne su strukture i dobrog zdravstvenog stanja, a daleko su od te dobi, ne treba započinjati obnovu šume. Šumoposjednicima koji imaju bukove šume u kojima je potrebno započeti obnovu, savjetuje se da kod Savjetodavne službe podnesu zahtjev za doznaku stabala, a onda da odabir stabla za sječu po pojedinim sijekovima prepuste šumarskim stručnjacima.Šumoposjednici koji su posjekli svoje bukove sastojine na čisto potrebno je da sastojinu pomlade umjetno, sadnjom sadnica. Nakon podizanja nove sastojine mogu podnijeti zahtjev za financiranje radova u šumama šumoposjednika kod Savjetodavne službe kako bi im se mogli propisati radovi njege pomlatka. Radovi njege pomlatka financiraju se sredstvima OKFŠ-a. Jedan od razloga zašto je prirodno pomlađivanje najbolji oblik pomlađivanja je i taj što su na ovaj način troškovi pomlađivanja sniženi. Uz to prilikom prirodnog pomlađivanja nova sastojina zadržava stabilnost koju je naslijedila od stare sastojine“- savjeti su koje je o pomlađivanju bukove šume napisao dipl. ing. šumarstva Ivica Kovačević.
Post je objavljen 06.08.2016. u 18:09 sati.