AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 03.07.2016.
HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA TRI GODINE ZAJEDNO
VLAHO OREPIĆ, ministar unutarnjih poslova RH:
SCHENGEN NIJE PROBLEM, VEĆ RJEŠENJE
Na obilježavanju treće godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 1. 7.2013- 1.7.2016. u hotelu Westin, u uvodnom govoru na konferenciji TRI GODINE POSLIJE – SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV govornik je bio Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Migracija i priprema za Schengen bila su tema govora Objavljujem njegov govor izrečen povodom te, za Hrvatsku, značajne prigode.
"Tema Schengena u sljedećem razdoblju je izuzetno važna i aktualna, ne samo za Hrvatsku već i za države članice, ali i za treće zemlje u bližem i daljem susjedstvu.Iako su migracije kao pojava vječito prisutne na svim prostorima,tek je nedavna ogromna migracijska kriza temu migracije učinila planetarno poznatom razotkrivši i strukturalne slabosti naših sustava. Izbjeglička kriza predstavlja se pri tome kao ozbiljan izazov izvršenja za područje. Uzburkala je javnost i provocirala različite pa i ekstremene ideje. Unatoč tome stvaranjem Schengenskog područja i sloboda kretanja ukazuju se jednim od najvećih, rekao bih , nepovratnih postignućima EU, pa bi odgovor na migracijske potrebe trebalo nalaziti u pravilnom korištenju svih raspoloživih instrumenata, a ne u ishitrenim reakcijama i ukidanju Schengena.
Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova RH za vrijeme govora u Westinu 1.7. 2016. ((mzz)
Odgovore na migracijske i povezane izazove valja pronalaziti u što boljem korištenju Schengenskih MASTO sustava , užoj suradnji pravosudnih i policijskiih tijela, razmjeni informacija, uzajamnom povjerenju - to bih posebno naglasio - pa i učinkovitoj zaštiti vanjskih granica uz opremanje modernim tehnološkim alatima i rad na poboljšanju upravljanja granicama. U smislu rečenog odgovarajuća i pravovremena zakonodavna organizacijaska i tehnološka priprema inplementacije buduće uredbe O europskoj graničnoj i obalnoj straži, maketa PALA TI GARANICA”, osiguranje komunikacijsko sigurnosnog okruženja infervrabilnosti osiguranja automatskih sustava EU, snažna prekogranićna suradnja hrvatskih policijskih graničnih tijela, kao mehnizmi suradnje i kordinacije s članicama i nadležnim agencijama EU naročito u područjuu razmjene informacija obuke, pomoći ljudstvu i podrška tehničkoj pripremi posebno su važne. Iako je tzv. Zapadno Balkanska ruta pod kontrolom realizacije dogovora EU i Turske, s rizikom otvaranja ove rute ostaje izazov ne samo za EU već i za zemlje jugoistične Europe koje se nalaze na migrantskoj ruti. Kao poseban izazov vidimo dugu kopnenu granicu sa zemljama jugoistočne Europe koju duže vrijeme otežavaju socijalna i politička nestabilnost, ekonomska kriza te povezanost sa vađenjem stranih boraca.
Dame i gospodo!
Hrvatska je nakon pristupanja EU u svom strateškom cilju istaknula Schengensko područje izjavom i spremnost za početak evaluacije u ožujku 2015. pokrenut je proces procjene o ispunjenosti svih uvjeta za potpunu primjenu Schengenske pravne stečevine. Nakon nedavnih evaluacijskih posjeta područjima kao što su zaštita podataka, zajedničke vizne politike, upravljanje vanjskim granicama, povrat i ponovno prihvata policijske suradnje, u prosincu ove godine predstoji evaluacija
Na području Schengenskog sustava tzv SIPA . Tijekom rujna očekujemo procjenu za područje zakonodavstva vezanu uz vatreno oružje i pravosudne suradnje s kaznenim stranama. Sudjelujemo u zajedničkoj viznoj politici, ali još ne izdajemo Schengenske vize i dozvole boravka. Uspješna evaluacija u području zaštite podataka je zajedno sa postizanjem tehničke spremnosti potrebna za donošenje odluke o privremenoj primjeni Schengenske pravne stečevine koja se odnosi na SIS 2 a koja je preduvjet za početak evaluacije u području sigurnosnog sustava.
Sve Schengenske mehanizme nadzora, kontrole i razmjene podataka, kako su SIS, itd. moći ćemo koristiti tek nakon pristupanja, Očekuje se pa čak i interes svih država Schengenskog područja država članica EU, kao i šire javnosti o spremnosti RH za ulazak i preuzimanje obveza kontrole vanjskih granica. Za ponoviti je - to naglašavam -da Schengen nije problem, već rješenje .A mogućnost korištenja svih njegovih alata omoućuje biolji nadzor vanjskih granica, stoga i veći stupanj unutarnje sigurnosti.
Hrvatskoj je u okviru Schengenskog instrumenta, a u okviru primjene Schengenske pravne stečevine i kontrole njihovih vanjskih granica dodjeljeno 120 milijuna eura. Do 17. lipnja 2016. potpisani su ugovori u ukupnom iznosu od 743.780. 000 kuna ili 97. 485.000 eura tj. 81% od alokacije. Do 3. lipnja 2016. ukupno je isplačeno 63.435.000 eura. Odlukom od 15. lipnja 2016. samostalni sektor za Schengensku kordinaciju i project EU, određen je kao odgovorno tijelo u sustavu upravljanja i kontrole za nacionalne programe fonda za azil migracije i integracije i fonda za unutarnju sigurnost .
Dame i gospodo!
Ispunjavajući svoje obveze premještaja RH će iz Grčke I Italije prihvatiti ukupno 968 osoba I to 594 iz Grčke, 374 iz Italije i 150 temeljem dgovarajuće odluke Vlade RH po osnovi preseljenja iz trećih zemalja (odnosi se na Tursku). Danas (1.7.) je otvorenje tog procesa iz Italije dolaze četiri osobe. To su državljani ERITREJE. Hrvatska nastvlja raditi na premiještanju podnositelja zahtijeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke. “ Hrvatska će uložiti napore za uspješnu integraciju migraanata znajući kako je njihovo uključivanje u društvo od neprocijenjive važnosti, kako bi stvorili osječaj prihvaćenosti , pripadnosti i naglasio bih korisnosti.
Hrvatska je sigurna i prijateljska zemlja. Sigurnost i stabilnost preduvjet su održivog razvoja u svim, a naročito u područjima koja su prepuna prirodnih ljepota i resursa, koje su mjesto susretanja tranzita, transportnih i trgovačkih puteva i koja zbog toga imaju ogroman potencijal za razvitak i rast. Schengensko područje bez granica temelji se na učinkovitom upravljanju granicama, migracijama, pri čemu je poznavanje svih aspekata ove pojave, naročito društv gospodarskog, kriminalnog aspekta preduvjet i ključ uspjeha.
Migracije su definirane kao jedan od naših vanjsko političkih prioriteta – to je bitno naglasiti. Hrvatska teži vođenju aktivne migracijske poltike temeljene na načelima slobode kretanja, soloidarnosti i humanosti vodeći računa o nacionalnom, gospodarskom i kulturnom razvitku. Kordinator migracijske politike u RH je ministarstvo unutarnjih poslova. Jedna napomena: tijekom migracijske krize do ožujka 2016. u RH je ušlo ukupno 658. 068 migranata. No u istom tom razdoblju ostvareno je 78.569.000 noćenja u turizmu. Iz rečenog proizlazi da smo u ispunjenju svih naših planova i Schengenske agende bili uspješni u okolnostima neviđene migracijske katastrofe. Čvrsto sam uvjeren kako ćemo u slijedećem razdoblju biti još učinkovitiji i znati odgovoriti ne samo na izazove Schengena nego i na sve druge sigurnosne izazove od rizika našeg vremena i globaaliziranog svijeta.
A u kontekstu ovog aktualnog trenutka želim naglasiti da su procesi povezivanja ljudi i naroda i država nezaustavljivi.
Nezaustavljive su sve težnje za vrijednostima koje proizlaze iz tog zajedništva a to su : dostojanstvo, slobode, jednakost,
pravda i prava građana. Posebno bih, uistinu posebno, bih naglasio težnju za solidarnošću koja je u ovom trenutku najranjivija." Sadržaj je to govora ministra unutarnjih poslova RH Vlahe Orepića 1.7.2016. u hotelu Westin prilikom obilježavanja treće godine
Republike Hrvatske u Europskoj uniji. (mzz)
Monumentalna ploča na Europskom trgu u Zagrebu podsjeća na dan pristupanja Republike Hrvatske kao 28. članice u punopravno članstvo Europske unije . (mzz)
| < | srpanj, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Travanj 2024 (36)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter