AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 18.09.2015.
KONOPLJA
MARINKO MARUŠIĆ:
“ KONOPLJA VOLI UGODNO TLO “
Biljka Konoplja je tema o kojoj se raspravlja na više nivoa: zdrastvenom, u civilnom sektoru kroz tribine na kojima mišljenja iznose i stručnjaci i laici, u Hrvatskom Saboru, na nivou političkih stranaka, a glavno pitanje na koje se traži odgovor je “treba li konoplju legalizirati”. Na 2. Ekološkom sajmu u Čazmi 12. i 13.rujna jedan je proizvođač na prodaju ponudio proizvode od konoplje. Nije me zanimao njegov stav o legalizaciji konoplje, jer njegov stav ništa ne može promijenitu, ali je moj interes bio saznati ono što zna proizvođač, a ne znaju teoretičari, a vezano uz proizvodnju konoplje.
Razgovarala sam sa Marinkom Marušićem koji sa Stankom Janković razvija , kako je rekao “ plodonosnu suradnju u organskoj proizvodnji konoplje “. “Naše poslanje je u tome da osim što proizvodimo i dolazimo do finalnog proizvoda pokušavamo ljudima objasniti odnosno pomoći kako da na malim parcelama uz ekološku poljoprivrednu proizvodnju mogu stvoriti egzistenciju za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo, da kada nema pomoći države u plasmanu proizvoda na tržište, jedno od riiješenja su upravo sajmovi i mjesta gdje možemo izložiti i prodati svoje proizvode, dogovoriti suradnju sa drugim ljudima, čak je moguća i razmjena roba za robu, znaći sve ono što može upotpuniti naš buđet. Činjenica je da mi smatramo da na hektar ili dva konoplje jedna obitelj može živjeti cijele godine pod uvjetom da sve što proizvede i proda “ rekao je u uvodu predstavljajući se gospodin Marušić.
- Podsjetite kako stoje činjenice o konoplji. Želite li je sijati, morate to najprije prijaviti Ministarstvu poljoprivrede, a onda i policijskoj upravi na svom području. To kaže Zakon. Da li je takvo i vaše iskustvo ?
- Da ali ljudi Zakon tumače na mnogo načina. Mediji su tu dosta krivi posebno državni, koji to prenose onako kako to odgovara političkoj situaciji.Postoje samo dvije vrste konoplje, to je indijska i industrijska konoplja, nema medicinske konoplje. Jedna i druga su dobe. Indijsku konoplju pustimo stručnjacima i policiji, mi ovdije govorimo isključivo o industrijskoj konoplji. Ono što se sada trenutno sadi, sadi se zbog vlakana, ali zahvaljujući našem Zakonu, vlakna ne možemo koristiti, možemo koristiti samo ono što daju sjemenke. Možemo je koristiti isključivo u prehrambene svrhe.
- Zašto ne možete do vlakana konoplje?
- Zato što to ne dozvoljava Zakon.Dvije su otegotne okolnosti. Prvo je Zakon koji striktno govori – da se od industrijeske konoplje može kiristiti samo zrno. I druga okolnost: U krugu od tisuću kilometara nema niti jedne tvornice za preradu vlakana. Osim ako ne mislimo da bi naprimjer Česma, prekrasan riječica u blizini, poslužila za ispiranje vlakana na primitivan način – kako su to bake radile. To su dvije vrlo bitne otegotne okolnosti. Mislim prvo da bi se trebala maknuti zakonska legislative za uzgoj konoplje, jer je to bila biljka hraniteljica. Stoljećima su ljudi u području između rijeka Mure, Drave i Save živjeli od uzgoja konoplje. Ono što savjetujem ljudima je: ako se želite baviti konopljom, dobro se informirajte. Informacije koje dolaze sa više strana nisu uvijek točne. Nije to samo hajdemo posijati i dragi Bog će nam dati . Dragi Bog će nam dati, ali traži obradu, ruke, zemlja traži slugu, ne traži gospodara. Ono što treba napraviti je napisati zahtijev ministarstvu poljoprivrede za posijati minimum jedan hektar, to je zakonski, a ministarstvo odradi svoje i podnositelj zahtijeva dobije dozvolu. Prijavu policji o sadnji konoplje odrađuje resorno ministarstvo.
-
-Gdje je polje konoplje koje obrađuje OPG Janković?
- Imamo dvije lokacije, jedno je između Hrvatske kostajnice i Dvora na Uni a druga je u Slavoniji kod Osjeka –Ernestinovo, između Đakova i Osijeka. Jer tamo je Rijeka Una, ovdje je Rijeka Drava, dakle idealni uvjeti za uzgoj konoplje.
- Voli li konoplja vlažno tlo?
- Konoplja voli ugodno tlo, ni puno vlage ni suho tlo. Ona je biljka koja je dosta čudljiva ako uzmeno na znanje da su klimatski uvjeti prije 50 ili 100 godina bili bitno drugačiji nego danas. Danas su uvjeti više ekstremni, jer se smjenjuju sušne godine sa kišnim godinama. Ali literatura i stručnjaci kada pitate gdje je najkvalitetnija konoplja u Europi govore : južno od rijeke Drave. A to je u Hrvatskoj, Podravina, Međimurje, Posavina, dakle ono što je između Drave i Save i na istoku.To je bogom dana zemlja za uzgoj industrijske konoplje. I ono što je bitno ponavljam: jedna obitelj može od hektar ili dva konoplje vrlo solidno živjeti godinu dana, od prodaje konopljinih proizvoda.
- Što sve proizvodite iz sjmena konoplje? Kakve proizvode nudite kupcima?
- Osim ulja konoplje tu je čaj, sjemenke oljuštene i neoljuštene, keksi slatki i slani, med sa konopljom, kvalitetna krema za lice, koja je takva zbog sastava konoplje. Konoplja ima u sebi gama lanolinsku kiselinu, obilje masnih nezasićenih kiselina. Od konoplje se može raditi tjestenina različiti kruh i to je to bogatstvo mogućnosti. Od zrna konoplje se ne baci ništa.Mi bi htjeli ljudima pokazati, educirati ih da nauče kako on može svoju plaću zaraditi na svom pragu. Rada treba, ali možda ne toliko previše koliko zahtijevaju druge kulture. Ljude treba educirati. Mislim da nema puno ljudi koji imaju 20 ili 50 hektara svoje zemlje. Puno je više onih koji imaju hektar ili dva.I upravo za takve je konoplja idealna.
Marinko Marušić na štandu.
- Gdje vi nabavljate sjeme, odnosno gdje bi ljudi koji bi imali interes saditi konoplju mogli kupiti sjeme?
- Hrvatska nema trenutno svojih sorti konoplje, a budući da smo u EU, po sjeme treba otići u Mađarsku. Mađarsko sjeme je kvalitetno, bez problema se može kupiti i krenuti u proizvodnju.
-
- Hoćete li vi kao proizvođač konoplje ikada imati sjeme konoplje?
- Sjeme zahtijeva jedan drugi vid proizvodnje i organizacije. Da, mi ćemo jednoga dana vjerojatno imati sjemensku proizvodnju, ali do tada treba puno toga naučiti, do tada proizvođač mora malo stasati i imati određene tehničke uvjete da bi mogli proizvpoditi certificirano sjeme.
-Da li je OPG Janković veliki ili mali proizvođač konoplje?
-Ja bih rekao da smo mi srednji proizvođači. Mi svaki obrađujemo oko 20 hektara ekoloških površina heljde, lana i konoplje. To je 40-50 hektara površina , što bi ja svrstao u nekakve srednje proizvođače.
- Da li su zaštita i bolesti prepreka sadnji konoplje na većim površinama?
Nisu. Nema većih štetnika, niti nekih bitnijih bolesti konoplje. Problem je korov. Generalno kada gledate ekološka proizvodnja traži dosta fizičkog rada u mehaničkom uništavanju korova.Drugim riječima- treba kopati motikom. Ako želite imati čista polja od korova treba kopati. Ekološka proizvodnja je jednako motika.
-Što ste po struci?
- Po struci sam viši medicinski tehničar, sa 29 godina staža u struci.Radio sam kao glavna sestra na odjelu kardiologije bolnice Sveti Duh.A moj prijatelj Janković po struci je trgovac.
-Kako ste ušli u posao, a ni jedan nije agronom?
Ljubav je tu prema prirodi i uzgoju, htjeli smo najprije napraviti vlastitiu hranu koju pamtimo da smo jeli, drugo Hrvatska ima jako mnogo neobrađene zemlje i mogućnosti da se kvalitetno proizvodi.Treća je stvar što smo isto tako htjeli pokazati da se od svog rada na zemlji može živjeti. I ne trebate biti agronom da biste se uspješno bavili ekološkom proizvodnjom hrane.
- Tko nadzire vašu ekološku proizvodnju?
Naše nadzorne stanice su Hrvatske šume i Bioinspekt. Pet godina smo u sustavu ekološke poljoprivrede i pisani certifikat postoji za sve proizvode.
Meil : slavonska.konoplja@gmail.com
PODSJEĆAM:
Na temelju članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 18. stavka 2. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga , NN broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09 ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UZGOJ KONOPLJE, NAČINU PRIJAVE UZGOJA MAKA TE UVJETIMA ZA POSJEDOVANJE OPOJNIH DROGA U VETERINARSTVU
Pravilnik je objavljen u NN br. 18 /2012. na dan 2. 2. 2012. godine
| < | rujan, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter