Marketing
KONOPLJA
MARINKO MARUŠIĆ:
“ KONOPLJA VOLI UGODNO TLO “
Biljka Konoplja je tema o kojoj se raspravlja na više nivoa: zdrastvenom, u civilnom sektoru kroz tribine na kojima mišljenja iznose i stručnjaci i laici, u Hrvatskom Saboru, na nivou političkih stranaka, a glavno pitanje na koje se traži odgovor je “treba li konoplju legalizirati”. Na 2. Ekološkom sajmu u Čazmi 12. i 13.rujna jedan je proizvođač na prodaju ponudio proizvode od konoplje. Nije me zanimao njegov stav o legalizaciji konoplje, jer njegov stav ništa ne može promijenitu, ali je moj interes bio saznati ono što zna proizvođač, a ne znaju teoretičari, a vezano uz proizvodnju konoplje.
Razgovarala sam sa Marinkom Marušićem koji sa Stankom Janković razvija , kako je rekao “ plodonosnu suradnju u organskoj proizvodnji konoplje “. “Naše poslanje je u tome da osim što proizvodimo i dolazimo do finalnog proizvoda pokušavamo ljudima objasniti odnosno pomoći kako da na malim parcelama uz ekološku poljoprivrednu proizvodnju mogu stvoriti egzistenciju za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo, da kada nema pomoći države u plasmanu proizvoda na tržište, jedno od riiješenja su upravo sajmovi i mjesta gdje možemo izložiti i prodati svoje proizvode, dogovoriti suradnju sa drugim ljudima, čak je moguća i razmjena roba za robu, znaći sve ono što može upotpuniti naš buđet. Činjenica je da mi smatramo da na hektar ili dva konoplje jedna obitelj može živjeti cijele godine pod uvjetom da sve što proizvede i proda “ rekao je u uvodu predstavljajući se gospodin Marušić.
- Podsjetite kako stoje činjenice o konoplji. Želite li je sijati, morate to najprije prijaviti Ministarstvu poljoprivrede, a onda i policijskoj upravi na svom području. To kaže Zakon. Da li je takvo i vaše iskustvo ?
- Da ali ljudi Zakon tumače na mnogo načina. Mediji su tu dosta krivi posebno državni, koji to prenose onako kako to odgovara političkoj situaciji.Postoje samo dvije vrste konoplje, to je indijska i industrijska konoplja, nema medicinske konoplje. Jedna i druga su dobe. Indijsku konoplju pustimo stručnjacima i policiji, mi ovdije govorimo isključivo o industrijskoj konoplji. Ono što se sada trenutno sadi, sadi se zbog vlakana, ali zahvaljujući našem Zakonu, vlakna ne možemo koristiti, možemo koristiti samo ono što daju sjemenke. Možemo je koristiti isključivo u prehrambene svrhe.
- Zašto ne možete do vlakana konoplje?
- Zato što to ne dozvoljava Zakon.Dvije su otegotne okolnosti. Prvo je Zakon koji striktno govori – da se od industrijeske konoplje može kiristiti samo zrno. I druga okolnost: U krugu od tisuću kilometara nema niti jedne tvornice za preradu vlakana. Osim ako ne mislimo da bi naprimjer Česma, prekrasan riječica u blizini, poslužila za ispiranje vlakana na primitivan način – kako su to bake radile. To su dvije vrlo bitne otegotne okolnosti. Mislim prvo da bi se trebala maknuti zakonska legislative za uzgoj konoplje, jer je to bila biljka hraniteljica. Stoljećima su ljudi u području između rijeka Mure, Drave i Save živjeli od uzgoja konoplje. Ono što savjetujem ljudima je: ako se želite baviti konopljom, dobro se informirajte. Informacije koje dolaze sa više strana nisu uvijek točne. Nije to samo hajdemo posijati i dragi Bog će nam dati . Dragi Bog će nam dati, ali traži obradu, ruke, zemlja traži slugu, ne traži gospodara. Ono što treba napraviti je napisati zahtijev ministarstvu poljoprivrede za posijati minimum jedan hektar, to je zakonski, a ministarstvo odradi svoje i podnositelj zahtijeva dobije dozvolu. Prijavu policji o sadnji konoplje odrađuje resorno ministarstvo.
-
-Gdje je polje konoplje koje obrađuje OPG Janković?
- Imamo dvije lokacije, jedno je između Hrvatske kostajnice i Dvora na Uni a druga je u Slavoniji kod Osjeka –Ernestinovo, između Đakova i Osijeka. Jer tamo je Rijeka Una, ovdje je Rijeka Drava, dakle idealni uvjeti za uzgoj konoplje.
- Voli li konoplja vlažno tlo?
- Konoplja voli ugodno tlo, ni puno vlage ni suho tlo. Ona je biljka koja je dosta čudljiva ako uzmeno na znanje da su klimatski uvjeti prije 50 ili 100 godina bili bitno drugačiji nego danas. Danas su uvjeti više ekstremni, jer se smjenjuju sušne godine sa kišnim godinama. Ali literatura i stručnjaci kada pitate gdje je najkvalitetnija konoplja u Europi govore : južno od rijeke Drave. A to je u Hrvatskoj, Podravina, Međimurje, Posavina, dakle ono što je između Drave i Save i na istoku.To je bogom dana zemlja za uzgoj industrijske konoplje. I ono što je bitno ponavljam: jedna obitelj može od hektar ili dva konoplje vrlo solidno živjeti godinu dana, od prodaje konopljinih proizvoda.
- Što sve proizvodite iz sjmena konoplje? Kakve proizvode nudite kupcima?
- Osim ulja konoplje tu je čaj, sjemenke oljuštene i neoljuštene, keksi slatki i slani, med sa konopljom, kvalitetna krema za lice, koja je takva zbog sastava konoplje. Konoplja ima u sebi gama lanolinsku kiselinu, obilje masnih nezasićenih kiselina. Od konoplje se može raditi tjestenina različiti kruh i to je to bogatstvo mogućnosti. Od zrna konoplje se ne baci ništa.Mi bi htjeli ljudima pokazati, educirati ih da nauče kako on može svoju plaću zaraditi na svom pragu. Rada treba, ali možda ne toliko previše koliko zahtijevaju druge kulture. Ljude treba educirati. Mislim da nema puno ljudi koji imaju 20 ili 50 hektara svoje zemlje. Puno je više onih koji imaju hektar ili dva.I upravo za takve je konoplja idealna.
Marinko Marušić na štandu.
- Gdje vi nabavljate sjeme, odnosno gdje bi ljudi koji bi imali interes saditi konoplju mogli kupiti sjeme?
- Hrvatska nema trenutno svojih sorti konoplje, a budući da smo u EU, po sjeme treba otići u Mađarsku. Mađarsko sjeme je kvalitetno, bez problema se može kupiti i krenuti u proizvodnju.
-
- Hoćete li vi kao proizvođač konoplje ikada imati sjeme konoplje?
- Sjeme zahtijeva jedan drugi vid proizvodnje i organizacije. Da, mi ćemo jednoga dana vjerojatno imati sjemensku proizvodnju, ali do tada treba puno toga naučiti, do tada proizvođač mora malo stasati i imati određene tehničke uvjete da bi mogli proizvpoditi certificirano sjeme.
-Da li je OPG Janković veliki ili mali proizvođač konoplje?
-Ja bih rekao da smo mi srednji proizvođači. Mi svaki obrađujemo oko 20 hektara ekoloških površina heljde, lana i konoplje. To je 40-50 hektara površina , što bi ja svrstao u nekakve srednje proizvođače.
- Da li su zaštita i bolesti prepreka sadnji konoplje na većim površinama?
Nisu. Nema većih štetnika, niti nekih bitnijih bolesti konoplje. Problem je korov. Generalno kada gledate ekološka proizvodnja traži dosta fizičkog rada u mehaničkom uništavanju korova.Drugim riječima- treba kopati motikom. Ako želite imati čista polja od korova treba kopati. Ekološka proizvodnja je jednako motika.
-Što ste po struci?
- Po struci sam viši medicinski tehničar, sa 29 godina staža u struci.Radio sam kao glavna sestra na odjelu kardiologije bolnice Sveti Duh.A moj prijatelj Janković po struci je trgovac.
-Kako ste ušli u posao, a ni jedan nije agronom?
Ljubav je tu prema prirodi i uzgoju, htjeli smo najprije napraviti vlastitiu hranu koju pamtimo da smo jeli, drugo Hrvatska ima jako mnogo neobrađene zemlje i mogućnosti da se kvalitetno proizvodi.Treća je stvar što smo isto tako htjeli pokazati da se od svog rada na zemlji može živjeti. I ne trebate biti agronom da biste se uspješno bavili ekološkom proizvodnjom hrane.
- Tko nadzire vašu ekološku proizvodnju?
Naše nadzorne stanice su Hrvatske šume i Bioinspekt. Pet godina smo u sustavu ekološke poljoprivrede i pisani certifikat postoji za sve proizvode.
Meil : slavonska.konoplja@gmail.com
PODSJEĆAM:
Na temelju članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 18. stavka 2. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga , NN broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09 ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UZGOJ KONOPLJE, NAČINU PRIJAVE UZGOJA MAKA TE UVJETIMA ZA POSJEDOVANJE OPOJNIH DROGA U VETERINARSTVU
Pravilnik je objavljen u NN br. 18 /2012. na dan 2. 2. 2012. godine
Post je objavljen 18.09.2015. u 23:55 sati.