LEOPOLDINA FORTUNATI :
„ ČITATELJI BI TREBALI PLAĆATI SADRŽAJ KOJI ČITAJU“
S Leopoldinom Fortunati, direktoricom doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama u Italiji, koja je boravila je u Hrvatskoj na konferenciji „Mediji protiv demokracije?e Komrcijalizacija interneta i kriza medija“ razgovarala sam novinarski o temama koje su usko vezane uz novinarski rad i budućnost.
Na Sveučilištu u Udinama predaje Sociologiju komunikacije i kulture. Ona je provela opsežna istraživanja u području rodne studije, kulturnih procesa i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svoje radove ima objavljene u publikacijama Social Sciencie Research, Mobile Media and Communication, The European Journal of Communication itd. Radovi su joj prevedeni na više jezika među kojima i na engleski, njemački, ruski, korejski, španjolski, hrvatski i francuski. Na Konferenciji Lopoldina Fortunati je izlagala na teme Rad i tehnologija: dva otvorena pitanja za feminizam i
Budućnost rada u medijima.
- Kakva je budućnost rada novinara u pisanom novinarstvu?
Novinarstvo u tiskanim medijima će preživjeti, možda malo drugačije, možda će novine imati manje stranica, ali svakako će preživjeti. Možda će se malo promijeniti stvari u odnosu na teme o kojima se piše. Možda će online novinarstvo, zavisno što se na internetu piše, preuzeti neke funkcije novinarstva. Ali svakako će preživjeti. A internet će dati priliku da čitatelji imaju svoj glas. To je najbolji način da se internet iskoristi upravo kroz taj glas čitatelja.
- Kako se može ostvarivati dohodak na internetu?
Oglašavanje nije pravi put, zato što su se potrošači uvjerili u laži i zbog toga to nije pravi put za novinarstvo na internetu. Oglašavanjem se neće moći ostvarivati novac. Budućnost je u plaćanju malih naknada čitatelja. Čitatelji bi trebali plaćati sadržaj koji čitaju i podržavati na taj način medij koji čitaju. To je ista strategija koju je iskoristio Obama u svojoj predsjedničkoj kampanji. Dakle da pojedinačni čitatelji sa malim svotama plaćaju za medij koji čitaju.
- Hoće li doći vrijeme kada se neće smanjivati broj zaposlenih u pisanim medijima?
To ovisi o nekoliko faktora; ovisno o tome kako će novinari braniti svoja prava, ovisi o tome kako će se sindikati organizirati, ovisi o tome kako će se vlasnici novina reagirati na to, odnosno kako će se oni postaviti i o tome kako će država reagirati i kako će se država postaviti u svemu tome. Ali ja mislim da argument u kojem je to javna funkcija i da ona kao takva mora biti branjena od strane države i financirana od strane države, nije jak argument. Primjer; novine plaćamo tri puta, plaćamo kada kupujemo novine, plaćamo za oglašavanje, jer dio novina jesu reklame i plaćamo kada država daje novac novinama. To nije pošteno prema čitateljima niti su oni zadovoljni time.Mislim da si čitatelji to više neće dozvoliti.
- Što će se po vašem mišljenju revolucionarno dogoditi s televizijom? Na televiziji također ima mnogo otpuštanja novinara.
Ne brinem se za televiziju. Televizija je još uvijek najkorišteniji medij, bar u Italiji. Televizija ne podrazumijeva znanje unaprijed. Puno starijih ljudi, puno djece gleda televiziju, jer oni ne znaju otići na online i koristi internet. Druga stvar, televizija je puno bolje iskoristila internet nego tiskani mediji, zato što je televizija povećala svoj domet kroz internet, jer su puno sličniji ti masovni mediji, nego što su to novine i internet. Zato se za Tv ne bojim. Televizija je dobro iskoristila zajednicu. Oni imaju svoje Tv serije i fanove koji to prate, to je jedna stvar, a druga stvar je da se Tv povezala na način da puno više eksperimentiraju, inoviraju sadržaj, i prebacuju ga na internet. Međutim postoji i obratan put. Znam primjer jednog medija u Italiji koji je krenuo kao web sitea koji je izgradio svoju zajednicu i sa njima promišljao koji će to biti sadržaji i onda postao televizija. Dakle put u obratnom smjeru, od interneta prema televiziji.
- Znate li postoji li zakonodavni okvir za internetsko novinarstvo u svijetu?
Ne, neznam!
- Kako spriječiti prepisivanje informacija s interneta?
Na internetu je, kada su u pitanju autorska prava nered i to je gotovo nemoguće spriječiti. Postoje ljudi koji ne stavljaju svoja djela na internet upravo zbog toga, ali ja ne vjerujem u autorska prava u tom smislu. Mislim da je puno važniji slobodan pristup internetu, mnogo je važnije da ljudi imaju pravo na informaciju i mnogo je važnije od autorskih prava da ljudi mogu dijeliti informacije i koristiti ih za sebe. Važnije je da je pristup internetu tu.
- Vjerujem da stručnjaci znaju da će doći vrijeme kada ni na internetu neće sve biti nekažnjivo dostupno!?
Postoji velika debata i postoje različita stajališta oko toga. U Velikoj Britaniji naprimjer postoji pravilo da znanstveni časopisi moraju objaviti besplatno radove koji su financirani javnim novcem. Vi kao autor dobijete novac za članak, ali on mora biti javno dostupan svima, naročito za Treće zemlje, jer one nemaju novaca za plaćati to. Zalažem se za slobodu informacija, za slobodu pristupa internetu, pogotovo da Treće zemlje, imaju bar ovakav pristup znanju. A moramo naći nove načine kako da naplaćujemo sadržaje. Naplaćivanje mora prije svega biti dobrovoljno, ono mora biti neka vrsta donacije, ali se mora naći neki novi model kako natjerati čitatelje da vrednuju nečiji intelektualni rad. To ne može biti blokiranje pristupa informaciji. Informacija mora biti slobodna. Novi način na koji se to može ostvariti možemo vidjeti kod Wikipedie i Wikiliksa koji imaju različite modele naplate i još uvijek preživljavaju, ali dozvoljavaju slobodan pristup informacijama svim ljudima. Sada je vrijeme kada učimo o tim modelima.
-Znate li zemlju u kojoj ravnatelja nacionalne televizije bira parlament te iste zemlje?
Tako je u Italiji!
-A tako je i u Hrvatskoj!
Da, to je problem, jer se uvijek dogodi da se politika ne ponaša korektno. Tako televizija kao medij postaje produžena ruka vlasti.
- Da li ste ikada čuli da je ravnatelj nacionalne TV kuće odlučio ukinuti 11 dopisništva? To je slučaj u Hrvatskoj. Što mislite o tome?
Ukidanje dopisništva je po svoj prilici u funkciji smanjenja troškova. To je pitanje lošeg načina uštede novca. TV troše mnogo novca i vrlo netransparentno.
Leopoldina Fortunati u Zagrebu u dvorani Goethe Instituta na Konferenciji o medijima.
Fotka: M.Zouhar Zec
- Mogu li mediji biti protiv demokracije?
Mediji mogu biti protiv demokracije. To je primjer u Kini, to je primjer u Italiji.Ta sprega između vlasti i medija može biti problematična i ona može dovesti upravo do opadanja demokracije. Demokracija nije samo pitanje glasanja jednom u četiri godine. S druge strane naglasila bih ulogu dobrih novinara koji mogu biti u obrani i jačanju demokracije. I ne samo demokracije, nego i za jačanje socijalnih prava građana.
Na portalu Kulturpunkt.hr objavljen je 11. travnja znanstveni rad Atipičan medijski rad, atipično upravljenje čiji su autori Leopoldina Fortunati i Marc Deuze.
< | travanj, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter