Marketing
…izvan teme…MEDIJI! INTERNET , TELEVIZIJA, NOVINE
LEOPOLDINA FORTUNATI :
„ ČITATELJI BI TREBALI PLAĆATI SADRŽAJ KOJI ČITAJU“
S Leopoldinom Fortunati, direktoricom doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama u Italiji, koja je boravila je u Hrvatskoj na konferenciji „Mediji protiv demokracije?e Komrcijalizacija interneta i kriza medija“ razgovarala sam novinarski o temama koje su usko vezane uz novinarski rad i budućnost.
Na Sveučilištu u Udinama predaje Sociologiju komunikacije i kulture. Ona je provela opsežna istraživanja u području rodne studije, kulturnih procesa i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svoje radove ima objavljene u publikacijama Social Sciencie Research, Mobile Media and Communication, The European Journal of Communication itd. Radovi su joj prevedeni na više jezika među kojima i na engleski, njemački, ruski, korejski, španjolski, hrvatski i francuski. Na Konferenciji Lopoldina Fortunati je izlagala na teme Rad i tehnologija: dva otvorena pitanja za feminizam i
Budućnost rada u medijima.
- Kakva je budućnost rada novinara u pisanom novinarstvu?
Novinarstvo u tiskanim medijima će preživjeti, možda malo drugačije, možda će novine imati manje stranica, ali svakako će preživjeti. Možda će se malo promijeniti stvari u odnosu na teme o kojima se piše. Možda će online novinarstvo, zavisno što se na internetu piše, preuzeti neke funkcije novinarstva. Ali svakako će preživjeti. A internet će dati priliku da čitatelji imaju svoj glas. To je najbolji način da se internet iskoristi upravo kroz taj glas čitatelja.
- Kako se može ostvarivati dohodak na internetu?
Oglašavanje nije pravi put, zato što su se potrošači uvjerili u laži i zbog toga to nije pravi put za novinarstvo na internetu. Oglašavanjem se neće moći ostvarivati novac. Budućnost je u plaćanju malih naknada čitatelja. Čitatelji bi trebali plaćati sadržaj koji čitaju i podržavati na taj način medij koji čitaju. To je ista strategija koju je iskoristio Obama u svojoj predsjedničkoj kampanji. Dakle da pojedinačni čitatelji sa malim svotama plaćaju za medij koji čitaju.
- Hoće li doći vrijeme kada se neće smanjivati broj zaposlenih u pisanim medijima?
To ovisi o nekoliko faktora; ovisno o tome kako će novinari braniti svoja prava, ovisi o tome kako će se sindikati organizirati, ovisi o tome kako će se vlasnici novina reagirati na to, odnosno kako će se oni postaviti i o tome kako će država reagirati i kako će se država postaviti u svemu tome. Ali ja mislim da argument u kojem je to javna funkcija i da ona kao takva mora biti branjena od strane države i financirana od strane države, nije jak argument. Primjer; novine plaćamo tri puta, plaćamo kada kupujemo novine, plaćamo za oglašavanje, jer dio novina jesu reklame i plaćamo kada država daje novac novinama. To nije pošteno prema čitateljima niti su oni zadovoljni time.Mislim da si čitatelji to više neće dozvoliti.
- Što će se po vašem mišljenju revolucionarno dogoditi s televizijom? Na televiziji također ima mnogo otpuštanja novinara.
Ne brinem se za televiziju. Televizija je još uvijek najkorišteniji medij, bar u Italiji. Televizija ne podrazumijeva znanje unaprijed. Puno starijih ljudi, puno djece gleda televiziju, jer oni ne znaju otići na online i koristi internet. Druga stvar, televizija je puno bolje iskoristila internet nego tiskani mediji, zato što je televizija povećala svoj domet kroz internet, jer su puno sličniji ti masovni mediji, nego što su to novine i internet. Zato se za Tv ne bojim. Televizija je dobro iskoristila zajednicu. Oni imaju svoje Tv serije i fanove koji to prate, to je jedna stvar, a druga stvar je da se Tv povezala na način da puno više eksperimentiraju, inoviraju sadržaj, i prebacuju ga na internet. Međutim postoji i obratan put. Znam primjer jednog medija u Italiji koji je krenuo kao web sitea koji je izgradio svoju zajednicu i sa njima promišljao koji će to biti sadržaji i onda postao televizija. Dakle put u obratnom smjeru, od interneta prema televiziji.
- Znate li postoji li zakonodavni okvir za internetsko novinarstvo u svijetu?
Ne, neznam!
- Kako spriječiti prepisivanje informacija s interneta?
Na internetu je, kada su u pitanju autorska prava nered i to je gotovo nemoguće spriječiti. Postoje ljudi koji ne stavljaju svoja djela na internet upravo zbog toga, ali ja ne vjerujem u autorska prava u tom smislu. Mislim da je puno važniji slobodan pristup internetu, mnogo je važnije da ljudi imaju pravo na informaciju i mnogo je važnije od autorskih prava da ljudi mogu dijeliti informacije i koristiti ih za sebe. Važnije je da je pristup internetu tu.
- Vjerujem da stručnjaci znaju da će doći vrijeme kada ni na internetu neće sve biti nekažnjivo dostupno!?
Postoji velika debata i postoje različita stajališta oko toga. U Velikoj Britaniji naprimjer postoji pravilo da znanstveni časopisi moraju objaviti besplatno radove koji su financirani javnim novcem. Vi kao autor dobijete novac za članak, ali on mora biti javno dostupan svima, naročito za Treće zemlje, jer one nemaju novaca za plaćati to. Zalažem se za slobodu informacija, za slobodu pristupa internetu, pogotovo da Treće zemlje, imaju bar ovakav pristup znanju. A moramo naći nove načine kako da naplaćujemo sadržaje. Naplaćivanje mora prije svega biti dobrovoljno, ono mora biti neka vrsta donacije, ali se mora naći neki novi model kako natjerati čitatelje da vrednuju nečiji intelektualni rad. To ne može biti blokiranje pristupa informaciji. Informacija mora biti slobodna. Novi način na koji se to može ostvariti možemo vidjeti kod Wikipedie i Wikiliksa koji imaju različite modele naplate i još uvijek preživljavaju, ali dozvoljavaju slobodan pristup informacijama svim ljudima. Sada je vrijeme kada učimo o tim modelima.
-Znate li zemlju u kojoj ravnatelja nacionalne televizije bira parlament te iste zemlje?
Tako je u Italiji!
-A tako je i u Hrvatskoj!
Da, to je problem, jer se uvijek dogodi da se politika ne ponaša korektno. Tako televizija kao medij postaje produžena ruka vlasti.
- Da li ste ikada čuli da je ravnatelj nacionalne TV kuće odlučio ukinuti 11 dopisništva? To je slučaj u Hrvatskoj. Što mislite o tome?
Ukidanje dopisništva je po svoj prilici u funkciji smanjenja troškova. To je pitanje lošeg načina uštede novca. TV troše mnogo novca i vrlo netransparentno.
Leopoldina Fortunati u Zagrebu u dvorani Goethe Instituta na Konferenciji o medijima.
Fotka: M.Zouhar Zec
- Mogu li mediji biti protiv demokracije?
Mediji mogu biti protiv demokracije. To je primjer u Kini, to je primjer u Italiji.Ta sprega između vlasti i medija može biti problematična i ona može dovesti upravo do opadanja demokracije. Demokracija nije samo pitanje glasanja jednom u četiri godine. S druge strane naglasila bih ulogu dobrih novinara koji mogu biti u obrani i jačanju demokracije. I ne samo demokracije, nego i za jačanje socijalnih prava građana.
Na portalu Kulturpunkt.hr objavljen je 11. travnja znanstveni rad Atipičan medijski rad, atipično upravljenje čiji su autori Leopoldina Fortunati i Marc Deuze.
Post je objavljen 27.04.2014. u 12:51 sati.