PLAVI KRUMPIR I VUNA PO KUNU!
Na obali jezera Bundek u Zagrebu održana je od 11. do 13. travnja prodajna manifestacija, Proizvodi hrvatskog sela. U neposrednoj blizini jezera podignut jeza tu priliki bio veliki šator u kome je svoje proizvode kupcima ponudilo oko 350 proizvođača koji su registrirani ili kao OPG, kao tvrtka ili kao udruga. Osim proizvođača suhomesnatih domaćih proizvoda bila su tu vina, likeri, domaći sirevi i med, proizvodi od lavande, maslinovo ulje, rukotvorine od konca, vune i drveta...
U velikom izboru proizvoda iz cijele Hrvatske posebnu pažnju privukla su mi dvojica; proizvođač plavog krumpira i sakupljač vune.
PLAVI KRUMPIR
Patrik Ostrihon veterinarski tehničar i student agronomije iz Zagreba bavi se proizvodnjom plavog krumpira, a na manifestaciji je taj sjemenski plavi krumpir prodavao posjetiteljima.
„ Neka ljudi i sebi zasade, neka probaju, jer ovaj krumpir ide u red namirnica koje su zdrava hrana.“ kaže Patric.
Patrik Ostrihon
Taj je krumpir po obliku i vanjskom izgledu isti kao i bijeli i crveni krumpir. No njegova nutrina je tamno ljubičasta, ili gotovo tamno plava. Na prospektu o plavom krumpiru piše da je „ boja nastala od prirodnog pigmenta antocijanina koji je snažan antioksidans. Njegovo najmoćnije svojstvo je vezanje i neutraliziranje visoko reaktivnih i slobodnih radikala koji mogu uzrokovati razvoj kroničnih bolesti i preuranjeno starenje.Antocijanin se nalazi u nekim vrstama voća i povrća no plavi krumpir ga sadrži u najvećim količinama „ piše u prospektu. Na istom letku piše i slijedeće „ Antocijanin u plavom krumpiru smanjuje rizik od nastanka nekih vrsta karcinoma, pomaže očuvati zdravo srce i smanjuje rizik od srčanog udara, povoljno utječe na sniženje visokog krvnog tlaka, štiti mokraćne organe, čuva pamćenje i usporava starenje. Kuhanjem se ne gube vrijedna svojstva plavog krumpira“.Više informacija na meil: plavikrumpir@gmail.com
Mnogi su posjetioci zastali kod Patrikovog stola znatiželjno gledali ljubičasto plavi prerezani krumpir, a onda kupovali po kilogram dva.Možda je taj bojom neobičan krumpir u nekih kupaca završio na stolu kao prilog glavnom jelu za ručak, a možda je zasađen u gredici u vrtu, onako iz znatiželje. Pa možda i uspije, sazrije i da plod I netko tako započne novi biznis, baš kao i Patrik Ostrihon.
VUNA PO KUNU ILI BESPLATNO!
Jedan stol, jedan štand, zadivio me jednostavnošću i posebnošću. Na stolu po cijeloj dužini i širini bila je prostrta fina tanka masa, a na njoj ukusno razbacane ležale su manje vrećice u kojoj je bila po boji različita mekana masa. Pitam čovjeka koji sjedi „Što je to?“ U vrećicama je sirova ofarbana vuna – odgovori on .“
- A ovo na stolu, ispod vaših prstiju je merino vuna“ reče mi čovjek u šeširu od filca s velikim obodom.
- „Vuna“ ponovim –„ Odakle vam vuna“ – upitam ga.
-Kupujem vunu .
- Po kojoj cijeni – pitam
- Vunu kupujem od ljudi koji su ošišali ovce. Kupujem vunu po jednu kunu za kilogram, ili mi je oni daju besplatno, jer neznaju što će i kamo sa njom. Oni žele samo da se vune riješe.
- A gdje kupujete vunu? – pitam ga
Marijan Šinko želi da vuna ponovo postane cijenjeno proizvodno vlakno u RH.
- Po cijeloj Hrvatskoj – odgovorio je Marijan Šinko zaljubljenik u vunu.
Žalostan je što su sve tvornice vune u Hrvatskoj propale i naprosto nestale. Bilo ih je ukupno osam prisjeća se on. „Tko se ne sječa tzv. „ambasadorica“ deka od vune koje je proizvodila tvornica VUTEKS u Vukovaru? Zatim od vune su šivana i odijela, veste, čarape, kaputi itd. Proizvodi od vune bili su na cijeni zbog svoje kvalitete“ – priča on o periodu kada je vuna bila cijenjen odjevni artikl. Gospodin Šinko kaže da ljudi danas ovce uzgajaju samo radi njihova mesa, a za vunu više nitko ne pita, jer uvjeti, pogoni, za njenu preradu ne postoje. Oštriganu vunu s ovaca njihovi vlasnici pale i zakapaju u zemlju želeći je na taj način uništiti, jer otkup i prerada tog cijenjenog vlakna u Hrvatskoj ne postoji. „Zašto je obrada vune koja doslovno raste na ovcama kao sirovina zapuštena i kao dio industrije potpuno zanemarena“ - to bi trebalo pitati ministra poljoprivrede – pita i odgovara gospodin Šinko! Hrvatska uvozi vunene odjevne predmete iz Slovenije, umjesto da je izvozi“ -kaže Marijan Šinko iz Koprivnice. Osim što pravi ukrase od vune, kaže da više ne nalazi žene koje bi znale presti vunu na preslicu. Ako postoje one koje to znaju neka mu se jave, kaže on, na broj njegova mobitela: 098-1825-077.
Na prostranoj travnatoj površini pedesetak metara daleko od šatora u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, bile su izložene domaće autohtone pasmine i to crna slavonska svinja, turopoljska svinja, lička pramenka ovca, buša, kokoši pasmine hrvatica te sivi i brončani soj purana.
< | travanj, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter