Pregled posta

PROIZVODI HRVATSKOG SELA

PLAVI KRUMPIR I VUNA PO KUNU!


Na obali jezera Bundek u Zagrebu održana je od 11. do 13. travnja prodajna manifestacija, Proizvodi hrvatskog sela. U neposrednoj blizini jezera podignut jeza tu priliki bio veliki šator u kome je svoje proizvode kupcima ponudilo oko 350 proizvođača koji su registrirani ili kao OPG, kao tvrtka ili kao udruga. Osim proizvođača suhomesnatih domaćih proizvoda bila su tu vina, likeri, domaći sirevi i med, proizvodi od lavande, maslinovo ulje, rukotvorine od konca, vune i drveta...
U velikom izboru proizvoda iz cijele Hrvatske posebnu pažnju privukla su mi dvojica; proizvođač plavog krumpira i sakupljač vune.

PLAVI KRUMPIR

Patrik Ostrihon veterinarski tehničar i student agronomije iz Zagreba bavi se proizvodnjom plavog krumpira, a na manifestaciji je taj sjemenski plavi krumpir prodavao posjetiteljima.
„ Neka ljudi i sebi zasade, neka probaju, jer ovaj krumpir ide u red namirnica koje su zdrava hrana.“ kaže Patric.

Patrik Ostrihon
Taj je krumpir po obliku i vanjskom izgledu isti kao i bijeli i crveni krumpir. No njegova nutrina je tamno ljubičasta, ili gotovo tamno plava. Na prospektu o plavom krumpiru piše da je „ boja nastala od prirodnog pigmenta antocijanina koji je snažan antioksidans. Njegovo najmoćnije svojstvo je vezanje i neutraliziranje visoko reaktivnih i slobodnih radikala koji mogu uzrokovati razvoj kroničnih bolesti i preuranjeno starenje.Antocijanin se nalazi u nekim vrstama voća i povrća no plavi krumpir ga sadrži u najvećim količinama „ piše u prospektu. Na istom letku piše i slijedeće „ Antocijanin u plavom krumpiru smanjuje rizik od nastanka nekih vrsta karcinoma, pomaže očuvati zdravo srce i smanjuje rizik od srčanog udara, povoljno utječe na sniženje visokog krvnog tlaka, štiti mokraćne organe, čuva pamćenje i usporava starenje. Kuhanjem se ne gube vrijedna svojstva plavog krumpira“.Više informacija na meil: plavikrumpir@gmail.com
Mnogi su posjetioci zastali kod Patrikovog stola znatiželjno gledali ljubičasto plavi prerezani krumpir, a onda kupovali po kilogram dva.Možda je taj bojom neobičan krumpir u nekih kupaca završio na stolu kao prilog glavnom jelu za ručak, a možda je zasađen u gredici u vrtu, onako iz znatiželje. Pa možda i uspije, sazrije i da plod I netko tako započne novi biznis, baš kao i Patrik Ostrihon.

VUNA PO KUNU ILI BESPLATNO!

Jedan stol, jedan štand, zadivio me jednostavnošću i posebnošću. Na stolu po cijeloj dužini i širini bila je prostrta fina tanka masa, a na njoj ukusno razbacane ležale su manje vrećice u kojoj je bila po boji različita mekana masa. Pitam čovjeka koji sjedi „Što je to?“ U vrećicama je sirova ofarbana vuna – odgovori on .“
- A ovo na stolu, ispod vaših prstiju je merino vuna“ reče mi čovjek u šeširu od filca s velikim obodom.
- „Vuna“ ponovim –„ Odakle vam vuna“ – upitam ga.
-Kupujem vunu .
- Po kojoj cijeni – pitam
- Vunu kupujem od ljudi koji su ošišali ovce. Kupujem vunu po jednu kunu za kilogram, ili mi je oni daju besplatno, jer neznaju što će i kamo sa njom. Oni žele samo da se vune riješe.
- A gdje kupujete vunu? – pitam ga


Marijan Šinko želi da vuna ponovo postane cijenjeno proizvodno vlakno u RH.

- Po cijeloj Hrvatskoj – odgovorio je Marijan Šinko zaljubljenik u vunu.
Žalostan je što su sve tvornice vune u Hrvatskoj propale i naprosto nestale. Bilo ih je ukupno osam prisjeća se on. „Tko se ne sječa tzv. „ambasadorica“ deka od vune koje je proizvodila tvornica VUTEKS u Vukovaru? Zatim od vune su šivana i odijela, veste, čarape, kaputi itd. Proizvodi od vune bili su na cijeni zbog svoje kvalitete“ – priča on o periodu kada je vuna bila cijenjen odjevni artikl. Gospodin Šinko kaže da ljudi danas ovce uzgajaju samo radi njihova mesa, a za vunu više nitko ne pita, jer uvjeti, pogoni, za njenu preradu ne postoje. Oštriganu vunu s ovaca njihovi vlasnici pale i zakapaju u zemlju želeći je na taj način uništiti, jer otkup i prerada tog cijenjenog vlakna u Hrvatskoj ne postoji. „Zašto je obrada vune koja doslovno raste na ovcama kao sirovina zapuštena i kao dio industrije potpuno zanemarena“ - to bi trebalo pitati ministra poljoprivrede – pita i odgovara gospodin Šinko! Hrvatska uvozi vunene odjevne predmete iz Slovenije, umjesto da je izvozi“ -kaže Marijan Šinko iz Koprivnice. Osim što pravi ukrase od vune, kaže da više ne nalazi žene koje bi znale presti vunu na preslicu. Ako postoje one koje to znaju neka mu se jave, kaže on, na broj njegova mobitela: 098-1825-077.

Na prostranoj travnatoj površini pedesetak metara daleko od šatora u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, bile su izložene domaće autohtone pasmine i to crna slavonska svinja, turopoljska svinja, lička pramenka ovca, buša, kokoši pasmine hrvatica te sivi i brončani soj purana.


Post je objavljen 22.04.2014. u 23:14 sati.