AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 09.03.2013.
E - BROJEVI
NAMIRNICE DOZVOLJENE ZA BOJANJE !
Ima li smisla bojiti namirnice? Proizvođači vjeruju da je to potrebno jer potrošač želi namirnicu koja izgleda privlačno, što pretpostavlja kvalitetu namirnice. Smisao bojila je uljepšavanje namirnica.
U srednjem vijeku su se upotrebljavale prirodne boje i to glina za oker, zatim sok od crvene cikle kao boja, estrakti s karotenom dobiveni od mrkve i zeleno bojilo iz listova, klorofil. Početkom 19. stoljeća razvojem kemije, za bojenje namirnica upotrebljavali su se spojevi olova, bakra i žive vrlo intenzivnih boja. Nakon saznanja da su ti spojevi otrovni, njihova je upotreba zabranjena prvim Zakonom o bojilima iz 1887. U drugoj polovici 19. stoljeća otkrivena su azo bojila (indantren). Te jake boje u početku su se koristile za bojenje tekstila, a onda i za bojenje hrane.
DOZVOLJENA BOJILA. Za mnoge namirnice dozvoljene su bojila kao što je;
* vitamin B2 riboflavina (E 101) ,
* prirodna biljna bojila klorofil ( E 140)
* betanin ( E 162)
* provitamin A beta-karoten ( E 160a)
* sintetski proizvedeni karamel ( E 150)
Bojilo od karamela ne smije se više koristiti za kruh i pecivo, za namirnice iz čije se deklaracije vidi da sadrže čokoladu, kakao, čaj, kako se ne bi stvarao dojam da je proizvod bolji nego što uistinu je.
Obojena namirnica ne smije imati jaču boju, nego što je ima svježa namirnica.
Kemijski sastav bojila koja se ponajprije upotrebljavaju u proizvodnji slatkiša toliko je usavršen tijekom godina da ih tijelo ne razgrađuje, već se ona bez promjene izlučuju iz tijela. Ali rizik nije potpuno otklonjen, jer može doći do alergijskih reakcija. Alergijske su reakcije česte kod upotrebe tetrazina ( E 102).
Na azo bojila kroz vid alergije reagira veliki postotak ljudi koji su alergični i na acetilsalicilnu kiselinu ( to je aktivni sastojak aspirina) te na salicilate koji su prirodni sastojak nekih namirnica. Ljudi obolijevaju od urtikarije ( koprivnjače) koja je posljedica alergične reakcije na aditive u namirnicama. Na azo bojila oko 10% oboljelih od astme reagira asmatičnim napadima.
BOJILA BEZ POZNATIH NUSPOJAVA
Neka bojila ubrajaju se u skupinu vitamina-provitamina,( tvari koje nisu vitamini, ali ih tijelo može preraditi u vitamine,) kao što su prirodni sastojci klorofila, karotena, bojila cikle, beta-karoten ( provitamin A), riboflavin ( vitamin B2) Ona nisu štetna za zdravlje i mogu se dodavati namirnicama, naprimjer bombonima, a da ne moraju biti označena na deklaraciji proizvoda. Ali ako se dodavanjem tih boja, postigne dobar izgled namirnice te se potrošača navodi na zaključak da je namirnica bolja nego što stvarno jest, takva se bojila također moraju navesti na deklaraciji. To znači da tjestenina s dodatkom vitamina B2 mora imati oznaku „obojeno“.
Zakon propisuje da namirnice, ako imaju bojila, na prvoj strani omota moraju imati riječ „obojeno“ ili „ s umjetnom bojom“ napisano u blizini deklaracije napr: „bomboni od maline – s bojom“. Korištenje bojila u namirnicama ograničeno je pravilnicima koje donosi EU.
Naprimjer eritrozin (E 127) i kantaksantin (E 161) dozvoljeno je koristiti u iznimnim slučajevima. Znanstvena tijela EU su ta bojila proglasila spornima, zbog čega su snižene i vrijednosti ADI-ja ( dopuštena dnevna doza neke tvari koju čovjek može unositi u organizam svaki dan tijekom cijeloga života). Eritrozin (E 127) se od 1992. smije upotrebljavati isključivo za konzervirano miješano voće koje sadrži trešnje, trešnje za koktel i kandirane trešnje, pri čemu je najveća dopuštena količina eritrozina 150-200 mg/ 1kg trešnji. Kantaksantin (E 161) je dozvoljen samo za kobasice „sauccises de Strasbourg“. Najveća dopušten količina za 1kg težine je /15 mg. Bojilo amarant ( E 123) se u EU još uvijek smije dodavati u desertna vina, žestoka alkoholna pića i kavijar. U SAD-u to je bojilo zabranjeno još 1976. godine.
STABILIZATORI BOJE nemaju svojstva boje, ali mogu stabilizirati prirodnu boju namirnice za vrijeme obrade ili skladištenja. Stabilizatorom boje smatra se i kuhinjska sol s 0,4% natrijevog nitrita koji se koristi za salamurenje mesnih prerađevina, te natrijev nitrat, koji nazivaju i salitra. Oni pretvaraju crvenu boju krvi u mesu ( hemoglobin) i bojilo mišića (mioglobin) u kompleks bojila koji se ne mijenja pečenjem, kuhanjem i skladištenjem. Upotrebu nitrita ne podržavaju stručnjaci koji poznaju svojstva nitrita jer se u ljudskom tijelu može pretvoriti u kancerogeni spoj nitrosamin. Ali nitrit je i dalje u upotrebi kod velikih proizvođača mesnih prerađevina s duljim vremenom skladištenja. Jer nitrit ubija bakterije i sprečava razvoj uzročnika botulizma, najprije kod mesnih prerađevina u vakumiranom pakiranju, koji mogu doversti do trovanja hranom opasnog po život. Sumporasta kiselina također djeluje kao stabilizator boje. Ona sprečava djelovanje enzima koji mijenjaju boju namirnica i pomaže da hrana zadrži svoj prirodni izgled, a upotrebljava se kod sušenog voća.
Namirnice se mogu bojiti dozvoljenim bojilima. I bojila i namirnice navedene su u sljedećim tablicama:
Kupci trebaju razviti svijest o svojoj važnosti, a time i o svojoj moći. Potražnja za namirnicima treba upravljati količinom proizvodnje. Tako bi odluke potrošača preko kupnje, na proizvođače djelovale brže nego odredbe zakona.
| < | ožujak, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Studeni 2024 (47)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter