PROLIJEVANJE MLIJEKA - VELIKI APSURD
Način na koji je proveden posljednji prosvjed hrvatskih mljekara od 22. do 24. listopada , ulazi u događaje velikih apsurda, jer je mlijeko prolijevano po njivama. Na Strossmayerovcu, nedaleko Đakova, gdje je nedavno pokošen sirak 22. listopada 11 cisterni, a svaka od po nekoliko tisuća litara, prolile su oko 70.000 litara mlijeka koje su na polje dopremili farmeri proizvođači mlijeka Osječko – baranjske županije koji su inače najveći proizvođači mlijeka u Hrvatskoj. Budući da nije isporučivano otkupljivačima, proizvođači su mlijeko najprije dijelili građanima koji su po njega došli na farmu, a ostatak mlijeka je - proliven.
A u jednako nevjerojatna izabrana rješenja koja su postali modeli hrvatskog gospodarstvo, a jednako su veliki apsurdni kao i prolijevanje tisuća litara mlijeka po njivama su: zakon o privatizaciji ( koji se mogao provoditi po drugom modelu) koji je iz hrvatskog vlasništva otpisao tisuće tvrtki i ostavio hrvatsku bez industrije i svake ozbiljnije proizvodnje, ogroman vanjski dug koji raste kao balon u kojeg pušemo, više od 17 godina traje uvjerenje da su ljudi iznad 40 godina stari za posao u tvrtkama i da ih na svaki način treba zauvijek ispratiti s posla što se i ostvaruje, rasprodaja hrvatskih tvrtki strancima, nekad hrvatske banke danas su u vlasništvu velikih banaka po Europi kojima od kamata donose profit u milijardama, auto ceste koje su u vlasništvu stranih koncesionara. Apsurdna je izjava premijera Milanovića da ga ne zanima činjenica da ministar policije, živi u stanu Ninoslava Pavića ( čovjeka u čijem je vlasništvu drugi paket dionica Jutarnjeg lista), ( prvi je paket u rukama Njemca) čime ignorira činjenicu da važne osobe iz policije i medija na suptilan način kroz svoje poslove pogoduju jedan drugome.
Ništa manje apsurdna nije bila ni cijena od 4,05 kuna istaknuta kao imperativ za prestanak prosvjeda. Tu su proizvođačku cijenu izračunom potvrdili profesori Agronomskog fakulteta u Zagrebu prije dvije godine. No da li ta cijena danas, nakon dvije godine, adekvatna, ili je to tek zgodna brojka oko koje proizvođači žele zadržati proizvođačku cijenu, s obzirom na cijenu mlijeka u prodaji?
OVE GODINE POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
RASPRODALA 30 000 KRAVA!
I prolijevanje mlijeka i istaknuta cijena za litru mlijeka u ovo vrijeme ekonomske krize u zemlji su činjenice koje otvaraju pitanje - tko su proizvođači mlijeka koji svoj opstanak i proizvodnju već niz godina vezuju uz državu a nemaju snagu samostalnosti svoga poslovanja na svom gospodarstvu?Ističe se da je mljekarski sektor u golemoj krizi i da proizvođači mlijeka rasprodaju svoja stada. Stručnjaci koji se intenzivno bave mljekarskim sektorom i ističu da je ove godine do sada prodano sa poljoprivrednih gospodarstava ( odvezeno na klanje) 30 000 krava. Činjenica zvuči gorko, mljekarski sektor ide prema propadanju, međutim ulazak u farmersku proizvodnju sa više desetaka muznih krava i višegodišnjim kreditima je poslovna odluka sa rizikom. Zar je netko, tko je ušao u posao proizvodnje mlijeka, očekivao da će kroz sedam godina imati samo profit, a rizika neće biti?Ozbiljan farmer imao je prilike kroz to vrijeme, uz osnovno stado stvoriti i podmladak, i goveda za interventnu prodaju u situacijama kada je na gospodarstvu povećan financijski rizik. Zašto to nije prihvaćeno? Zašto stado za proizvodnju mlijeka nije tijekom godina svedeno na broj, veći ili manji, koje treba ekonomski odgovoriti na krizne situacije bez većih negativnih oscilacija za gospodarstvo, posebno ako je na tom gospodarstvu aktivno zaposleno nekoliko članova tog domaćinstva ili drugih osoba? Proizvodnja bilo čega, pa i mlijeka, ima svoje ekonomske parametre koje treba uspostavljati, pratiti tržište i po njima raditi i živjeti. Svaki OPG je doslovno jedna tvrtka sa jednim ili više zaposlenih. Orkestrirano prosvjedovanje treba zamijeniti znanjima o ekonomiji.
ZAHTIJEVATI NIŽU CIJENU SVIH PARAMETARA
PROIZVODNJE MLIJEKA!
Ako i je prosvjed mljekara opravdan ( izuzev prolijevanja mlijeka) zbog niske proizvođačke cijene mlijeka i poslovanja proizvođača s gubicima, NIŽU proizvođačku cijenu mlijeka treba formirati kroz uključivanje u cijenu svih parametara proizvodnje.
Zašto proizvođači svoje zahtjeve za povećanjem cijene uvijek zasnivaju samo na finalnom proizvodu – mlijeku? Vrlo niska cijena mlijeka po litri koju isplaćuju prerađivači prema masnim jedinicama, utvrđuje se uzorkovanjem mlijeka, i to je vrlo važna kategorija koju treba u ovoj situaciji preispitati i korigirati. Centralni laboratorij u Križevcima također treba javno progovoriti o „sistemima“ mjerenja masnih jedinica na koji su proizvođači mlijeka u proteklom periodu imali velikih prigovora. Nakon toga treba zatražiti smanjenje niza cijena onih proizvoda i subjekata koji ukupno stvaraju visoke troškove proizvodnje mlijeka, a tu ulazi: stočna hrana, električna energija, veterinarski troškovi, troškovi zakupa zemljišta, troškovi kupnje sijena ili slame i visoke kamatne stope po kojima se otplaćuju krediti! Prosvjed kao vrsta pritiska može biti efikasan u traženju smanjenja cijena od uprava tvrtki nadležnih za spomenutu proizvodnju.
Emocijama u vezi s proizvodnjom mlijeka treba označiti kraj; jer nitko ne proizvodi mlijeko zato što voli krave, kako su izjavljivali neki proizvođači tijekom ovih prosvjeda. Proizvodnja mlijeka je ekonomska kategorija, a ta je kategorija i razlog prosvjeda, jer ekonomska računica proizvodi negativan saldo.
Prosvjed, kojeg je predsjednik Stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo najavio u petak 19.10. ultimatumom ovim riječima „ako se ništa u Zagrebu ne dogodi do ponedjeljka ići ćemo u prosvjed, a naš je zahtjev proizvođačka cijena od 4,05 kn za litru mlijeka “ završio je u četvrtak 25.10 bez konačnog dogovora o cijeni, razgovorom sa predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Narednog dana predstavnici poljoprivrednih proizvođača prisustvovali su u Saboru sjednici o problemima u stočarskom sektoru. Saborski odbor za poljoprivredu zamolili su da razmotri što prije njihov zahtjev za povećanje otkupne cijene mlijeka na visinu od 3,50 kn po litri.
Ima li Saborski odbor za poljoprivredu moć promjene ekonomskih parametara i povećanja otkupne cijene mlijeka??

Fotografija: M.Zouhar Zec
| < | listopad, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter