Pregled posta

PROSVJED MLJEKARA

PROLIJEVANJE MLIJEKA - VELIKI APSURD

Način na koji je proveden posljednji prosvjed hrvatskih mljekara od 22. do 24. listopada , ulazi u događaje velikih apsurda, jer je mlijeko prolijevano po njivama. Na Strossmayerovcu, nedaleko Đakova, gdje je nedavno pokošen sirak 22. listopada 11 cisterni, a svaka od po nekoliko tisuća litara, prolile su oko 70.000 litara mlijeka koje su na polje dopremili farmeri proizvođači mlijeka Osječko – baranjske županije koji su inače najveći proizvođači mlijeka u Hrvatskoj. Budući da nije isporučivano otkupljivačima, proizvođači su mlijeko najprije dijelili građanima koji su po njega došli na farmu, a ostatak mlijeka je - proliven.
A u jednako nevjerojatna izabrana rješenja koja su postali modeli hrvatskog gospodarstvo, a jednako su veliki apsurdni kao i prolijevanje tisuća litara mlijeka po njivama su: zakon o privatizaciji ( koji se mogao provoditi po drugom modelu) koji je iz hrvatskog vlasništva otpisao tisuće tvrtki i ostavio hrvatsku bez industrije i svake ozbiljnije proizvodnje, ogroman vanjski dug koji raste kao balon u kojeg pušemo, više od 17 godina traje uvjerenje da su ljudi iznad 40 godina stari za posao u tvrtkama i da ih na svaki način treba zauvijek ispratiti s posla što se i ostvaruje, rasprodaja hrvatskih tvrtki strancima, nekad hrvatske banke danas su u vlasništvu velikih banaka po Europi kojima od kamata donose profit u milijardama, auto ceste koje su u vlasništvu stranih koncesionara. Apsurdna je izjava premijera Milanovića da ga ne zanima činjenica da ministar policije, živi u stanu Ninoslava Pavića ( čovjeka u čijem je vlasništvu drugi paket dionica Jutarnjeg lista), ( prvi je paket u rukama Njemca) čime ignorira činjenicu da važne osobe iz policije i medija na suptilan način kroz svoje poslove pogoduju jedan drugome.
Ništa manje apsurdna nije bila ni cijena od 4,05 kuna istaknuta kao imperativ za prestanak prosvjeda. Tu su proizvođačku cijenu izračunom potvrdili profesori Agronomskog fakulteta u Zagrebu prije dvije godine. No da li ta cijena danas, nakon dvije godine, adekvatna, ili je to tek zgodna brojka oko koje proizvođači žele zadržati proizvođačku cijenu, s obzirom na cijenu mlijeka u prodaji?

OVE GODINE POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
RASPRODALA 30 000 KRAVA!

I prolijevanje mlijeka i istaknuta cijena za litru mlijeka u ovo vrijeme ekonomske krize u zemlji su činjenice koje otvaraju pitanje - tko su proizvođači mlijeka koji svoj opstanak i proizvodnju već niz godina vezuju uz državu a nemaju snagu samostalnosti svoga poslovanja na svom gospodarstvu?Ističe se da je mljekarski sektor u golemoj krizi i da proizvođači mlijeka rasprodaju svoja stada. Stručnjaci koji se intenzivno bave mljekarskim sektorom i ističu da je ove godine do sada prodano sa poljoprivrednih gospodarstava ( odvezeno na klanje) 30 000 krava. Činjenica zvuči gorko, mljekarski sektor ide prema propadanju, međutim ulazak u farmersku proizvodnju sa više desetaka muznih krava i višegodišnjim kreditima je poslovna odluka sa rizikom. Zar je netko, tko je ušao u posao proizvodnje mlijeka, očekivao da će kroz sedam godina imati samo profit, a rizika neće biti?Ozbiljan farmer imao je prilike kroz to vrijeme, uz osnovno stado stvoriti i podmladak, i goveda za interventnu prodaju u situacijama kada je na gospodarstvu povećan financijski rizik. Zašto to nije prihvaćeno? Zašto stado za proizvodnju mlijeka nije tijekom godina svedeno na broj, veći ili manji, koje treba ekonomski odgovoriti na krizne situacije bez većih negativnih oscilacija za gospodarstvo, posebno ako je na tom gospodarstvu aktivno zaposleno nekoliko članova tog domaćinstva ili drugih osoba? Proizvodnja bilo čega, pa i mlijeka, ima svoje ekonomske parametre koje treba uspostavljati, pratiti tržište i po njima raditi i živjeti. Svaki OPG je doslovno jedna tvrtka sa jednim ili više zaposlenih. Orkestrirano prosvjedovanje treba zamijeniti znanjima o ekonomiji.


ZAHTIJEVATI NIŽU CIJENU SVIH PARAMETARA
PROIZVODNJE MLIJEKA!

Ako i je prosvjed mljekara opravdan ( izuzev prolijevanja mlijeka) zbog niske proizvođačke cijene mlijeka i poslovanja proizvođača s gubicima, NIŽU proizvođačku cijenu mlijeka treba formirati kroz uključivanje u cijenu svih parametara proizvodnje.
Zašto proizvođači svoje zahtjeve za povećanjem cijene uvijek zasnivaju samo na finalnom proizvodu – mlijeku? Vrlo niska cijena mlijeka po litri koju isplaćuju prerađivači prema masnim jedinicama, utvrđuje se uzorkovanjem mlijeka, i to je vrlo važna kategorija koju treba u ovoj situaciji preispitati i korigirati. Centralni laboratorij u Križevcima također treba javno progovoriti o „sistemima“ mjerenja masnih jedinica na koji su proizvođači mlijeka u proteklom periodu imali velikih prigovora. Nakon toga treba zatražiti smanjenje niza cijena onih proizvoda i subjekata koji ukupno stvaraju visoke troškove proizvodnje mlijeka, a tu ulazi: stočna hrana, električna energija, veterinarski troškovi, troškovi zakupa zemljišta, troškovi kupnje sijena ili slame i visoke kamatne stope po kojima se otplaćuju krediti! Prosvjed kao vrsta pritiska može biti efikasan u traženju smanjenja cijena od uprava tvrtki nadležnih za spomenutu proizvodnju.
Emocijama u vezi s proizvodnjom mlijeka treba označiti kraj; jer nitko ne proizvodi mlijeko zato što voli krave, kako su izjavljivali neki proizvođači tijekom ovih prosvjeda. Proizvodnja mlijeka je ekonomska kategorija, a ta je kategorija i razlog prosvjeda, jer ekonomska računica proizvodi negativan saldo.

Prosvjed, kojeg je predsjednik Stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo najavio u petak 19.10. ultimatumom ovim riječima „ako se ništa u Zagrebu ne dogodi do ponedjeljka ići ćemo u prosvjed, a naš je zahtjev proizvođačka cijena od 4,05 kn za litru mlijeka “ završio je u četvrtak 25.10 bez konačnog dogovora o cijeni, razgovorom sa predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Narednog dana predstavnici poljoprivrednih proizvođača prisustvovali su u Saboru sjednici o problemima u stočarskom sektoru. Saborski odbor za poljoprivredu zamolili su da razmotri što prije njihov zahtjev za povećanje otkupne cijene mlijeka na visinu od 3,50 kn po litri.
Ima li Saborski odbor za poljoprivredu moć promjene ekonomskih parametara i povećanja otkupne cijene mlijeka??




Fotografija: M.Zouhar Zec




Post je objavljen 28.10.2012. u 09:23 sati.