MOŽE LI SE OKOLIŠ I ZDRAVLJE DOVESTI U SKLAD?
OKOLIŠ I ZDRAVLJE U HRVATSKOJ I EU bio je naziv konferencije koja je 26.6. održana u hotelu Westin u organizaciji Zelene akcije. Konferenciju je otvorio Bernard Ivčić novi predsjednik Zelene akcije kazavši da je predmet konferencije projekt koji je Zelena akcija provodila zadnjih godinu i pol dana kroz šest tema: voda, zrak, buka, kemikalije, GMO, i pesticidi. Komentirao je uspjeh i značaj tih tema i njihovu prihvaćenost od javnosti. Rekao je da su obvezu izrade karata buke imali svi hrvatski gradovi veći od 100 000, stanovnika no to nisu svi napravili. Čak ni grad Zagreb nije napravio karu buke. Karta buke važna je pri izradi prostornih planova.

S lijeva, predsjedavajući: Silva Celebrini, Avis Beneš, Davor Škrlec dr. Krunoslac Capak, Bernard Ivčić
Primarijus dr. Krunoslac Capak bio je na konferenciji u ime Ministasrtva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dr. Caqpak je voditelj službe za zdravstvenu ekologiju i dobar dio svoje karijere, kako je rekao, se time bavi. „Zdravstvena ekologija je sub specijalizacija . dr. Capak je objasnio da laboratorij mora prodavati svoje usluge kako bi financijski opstali . Rekao je zatim da je 80% ljudi priključeno na javnu vodovodnu mrežu. Zdravstvena ispravnost vode u većim gradovima je na razini dozvoljenoj za piće i korištenje. Hrana je također u RH vrlo dobro kontrolirana. Kroz laboratorij godišnje prijeđe preko 50. 000 uzoraka hrane. Zrak je od 1990. u hrvatskoj postao vrlo kvalitetan, a važan razlog je gašenje industrijskih tvornica koji su bili zagađivači zraka.
Davor Škrlec bio je na konferenciji predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Istakao je da je kvaliteta zraka ozbiljan problem posebno u gradovima Sisku, Slavonskom Brodu, Rijeci, gdje su zbog industrijskih procesa teški metali te amonijak i benzen ozbiljni onečišćivaći što zahtijeva međunarodnu suradnju. U EU zaštita zraka ima više od 20 zakonskih akata.
Gospođa Avis Beneš konferenciji je prisustvovala u ime delagacije EU i šefa delegacije EU u Hrvatskoj van Dorena. Rekla je da je nakon referendumske dileme oko ulaska u EU nastalo svojevrsno opuštanje građana kada se radi o informiranju.
Silva Celebrini, novinarka Hrvatskog radija predsjednica je Zbora novinara koji prate zaštitu okoliša . Zbor djeluje više od 12 godina i jedan je od najaktivnijih zborova Hrvatskog novinarskog društva.“Organizirali smo okrugle stolove , ukazujemo na probleme, informiramo javnost, dobro surađujemo sa ne vladinim udrugama. Ne možemo biti zadovoljni i teško je izboriti se da teme nađu adekvatno mjesto. Zbor se zauzima za suradnju s ministarstvom zaštite okoliša i prirode. I Omble i Plomin C, sve dubioze treba rasčistiti „ rekla je Silva Celebrini između ostalog.
Na konferenciji je među zainteresiranim slušateljima bio dip.oec Damir Rogulja koji je iznio pretpostavku da od nenikotinoida koji je u peludu kukuruza, u nekoliko godina u okolici Rugvice je uginulo 2600 pčelinjih organizama. Rekao je da pčela ima organizam isto kao i krava, konj, kokoš, zec ili neka druga životinja. Da se radi o pomoru neke druge životinje, a ne o pčeli, vjerojatno bi se cijela Europska unija digla na noge" rekao je gospodin Rogulja .
ZAKLJUČCI ZELENE AKCIJE
U raspravi su se iskristalizirali slijedeći zaključci vezani uz hrvatsku politiku zaštite zdravlja, a iznesena su i određena mišljenja o tome što bi trebalo napraviti da se ono poboljša:
* Jedan od najvećih problema je slabo funkcioniranje nadzornih i inspekcijskih službi, koje su vrlo često materijalno i kadrovski podkapacitirane, nedovoljno educirane, nisu spremne reagirati promptno niti upotrijebiti sve ovlasti koje im stoje na raspolaganju . Potrebno je napraviti korijenite promjene funkcioniranja inspekcijskih službi, primjerice uvođenja nezavisnog civilnog nadzora nad inspekcijskim službama. Također postoji potreba za dodatnu edukaciju inspektora, ali i sudaca koji sude u slučajevima zagađenja okoliša.
* Zbog zdravstvenih posljedica zagađenja iz termoelektrane na ugljen potrebno je odustati od njihove gradnje u RH.
*Neophodno je izgraditi drugu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu, zbog emisija iz rafinerija u Bosanskom Brodu.
* Republika Hrvatska treba inzistirati na potpisivanju i provedbi međudržavnih sporazuma koji bi onemogućili prekogranično onečišćenje i utjecaj na zdravlje koji iz njega proizlazi ( kao primjerice, u već navedenom slučaju Slavonskog Broda)
* U što kraćem roku potrebno je donijeti novu Uredbu o ograničenim vrijednostima onečišćjućih tvari u zraku koja bi uključivala kritične vrijednosti za sumporovodik i benzen jer upravo te tvari najteže pogađaju građane koji žive u blizini rafinerija ( Sisak, Slavonski Brod, Rijeka)
* Treba odustati od gradnje postrojenja za termičku obradu otpada, te prekinuti s praksom spaljivanja otpada u cementarama.
*Kako bi se smanjilo zagađenje potrebno je industrijska postrojenja obvezati na primjenu najbolje raspoložive tehnologije i sirovine.
*Treba iznaći mehanizme kojim bi se osiguralo da su eksterni troškovi potpunije reprezentirani u cijeni proizvoda.
* Postoji problem iznimno manjkavog sustava kontrole nad uporabom PESTICIDA. Neophodno je što brže uvođenje standarda Europske unije u postupanju s pesticidima u Hrvatskoj. Osim boljih standarda postupanja s pesticidima potrebno je raditi i na tome da se ukupna količina pesticida koji se potroše na hrvatskim poljima, smanji. Površine na kojima se prakticira organska poljoprivreda treba značajno povećati. Također, izražena je potreba za dodatnim postroživanjem samih standarda EU vezanih uz pesticide.
* Treba zabraniti neonikotinoidne pesticide zbog utemeljenih sumnji da su uzrok propasati pčelinjih zajednica.
*NAKON ULASKA Hrvatske u Europsku Uniju potrebno je održati jednako strogo zakonodavstvo o GMO –ima kao i do sada. Uz to, legislativu o GMO-ima treba dodatno postrožiti.
*Javno financirane znanstvene ustanove trebaju intenzivnije surađivati s građanima na problemima od javnog interesa, a znanstvenici što češće i što hrabrije istupati u javnosti.
*Potrebno je spriječiti da se usklađivanje sa zakonodavstvom EU iskoristi kao izlika za snižavanje postojećih zdravstvenih i ekoloških
Standarda (kao što je bio slučaj sa zakonodavstvom o buci)
*Zagađivače je potrebno penalizirati i kao pravne i kao fizičke osobe.
*Svi prisutni izrazili su svoju spremnost boriti se za dugoročni interes građana, nasuprot kratkoročnom interesu za ekstra-profitom.
| < | lipanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter