Marketing
KONFERNCIJA OKOLIŠ I ZDRAVLJE
MOŽE LI SE OKOLIŠ I ZDRAVLJE DOVESTI U SKLAD?
OKOLIŠ I ZDRAVLJE U HRVATSKOJ I EU bio je naziv konferencije koja je 26.6. održana u hotelu Westin u organizaciji Zelene akcije. Konferenciju je otvorio Bernard Ivčić novi predsjednik Zelene akcije kazavši da je predmet konferencije projekt koji je Zelena akcija provodila zadnjih godinu i pol dana kroz šest tema: voda, zrak, buka, kemikalije, GMO, i pesticidi. Komentirao je uspjeh i značaj tih tema i njihovu prihvaćenost od javnosti. Rekao je da su obvezu izrade karata buke imali svi hrvatski gradovi veći od 100 000, stanovnika no to nisu svi napravili. Čak ni grad Zagreb nije napravio karu buke. Karta buke važna je pri izradi prostornih planova.
S lijeva, predsjedavajući: Silva Celebrini, Avis Beneš, Davor Škrlec dr. Krunoslac Capak, Bernard Ivčić
Primarijus dr. Krunoslac Capak bio je na konferenciji u ime Ministasrtva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dr. Caqpak je voditelj službe za zdravstvenu ekologiju i dobar dio svoje karijere, kako je rekao, se time bavi. „Zdravstvena ekologija je sub specijalizacija . dr. Capak je objasnio da laboratorij mora prodavati svoje usluge kako bi financijski opstali . Rekao je zatim da je 80% ljudi priključeno na javnu vodovodnu mrežu. Zdravstvena ispravnost vode u većim gradovima je na razini dozvoljenoj za piće i korištenje. Hrana je također u RH vrlo dobro kontrolirana. Kroz laboratorij godišnje prijeđe preko 50. 000 uzoraka hrane. Zrak je od 1990. u hrvatskoj postao vrlo kvalitetan, a važan razlog je gašenje industrijskih tvornica koji su bili zagađivači zraka.
Davor Škrlec bio je na konferenciji predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Istakao je da je kvaliteta zraka ozbiljan problem posebno u gradovima Sisku, Slavonskom Brodu, Rijeci, gdje su zbog industrijskih procesa teški metali te amonijak i benzen ozbiljni onečišćivaći što zahtijeva međunarodnu suradnju. U EU zaštita zraka ima više od 20 zakonskih akata.
Gospođa Avis Beneš konferenciji je prisustvovala u ime delagacije EU i šefa delegacije EU u Hrvatskoj van Dorena. Rekla je da je nakon referendumske dileme oko ulaska u EU nastalo svojevrsno opuštanje građana kada se radi o informiranju.
Silva Celebrini, novinarka Hrvatskog radija predsjednica je Zbora novinara koji prate zaštitu okoliša . Zbor djeluje više od 12 godina i jedan je od najaktivnijih zborova Hrvatskog novinarskog društva.“Organizirali smo okrugle stolove , ukazujemo na probleme, informiramo javnost, dobro surađujemo sa ne vladinim udrugama. Ne možemo biti zadovoljni i teško je izboriti se da teme nađu adekvatno mjesto. Zbor se zauzima za suradnju s ministarstvom zaštite okoliša i prirode. I Omble i Plomin C, sve dubioze treba rasčistiti „ rekla je Silva Celebrini između ostalog.
Na konferenciji je među zainteresiranim slušateljima bio dip.oec Damir Rogulja koji je iznio pretpostavku da od nenikotinoida koji je u peludu kukuruza, u nekoliko godina u okolici Rugvice je uginulo 2600 pčelinjih organizama. Rekao je da pčela ima organizam isto kao i krava, konj, kokoš, zec ili neka druga životinja. Da se radi o pomoru neke druge životinje, a ne o pčeli, vjerojatno bi se cijela Europska unija digla na noge" rekao je gospodin Rogulja .
ZAKLJUČCI ZELENE AKCIJE
U raspravi su se iskristalizirali slijedeći zaključci vezani uz hrvatsku politiku zaštite zdravlja, a iznesena su i određena mišljenja o tome što bi trebalo napraviti da se ono poboljša:
* Jedan od najvećih problema je slabo funkcioniranje nadzornih i inspekcijskih službi, koje su vrlo često materijalno i kadrovski podkapacitirane, nedovoljno educirane, nisu spremne reagirati promptno niti upotrijebiti sve ovlasti koje im stoje na raspolaganju . Potrebno je napraviti korijenite promjene funkcioniranja inspekcijskih službi, primjerice uvođenja nezavisnog civilnog nadzora nad inspekcijskim službama. Također postoji potreba za dodatnu edukaciju inspektora, ali i sudaca koji sude u slučajevima zagađenja okoliša.
* Zbog zdravstvenih posljedica zagađenja iz termoelektrane na ugljen potrebno je odustati od njihove gradnje u RH.
*Neophodno je izgraditi drugu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu, zbog emisija iz rafinerija u Bosanskom Brodu.
* Republika Hrvatska treba inzistirati na potpisivanju i provedbi međudržavnih sporazuma koji bi onemogućili prekogranično onečišćenje i utjecaj na zdravlje koji iz njega proizlazi ( kao primjerice, u već navedenom slučaju Slavonskog Broda)
* U što kraćem roku potrebno je donijeti novu Uredbu o ograničenim vrijednostima onečišćjućih tvari u zraku koja bi uključivala kritične vrijednosti za sumporovodik i benzen jer upravo te tvari najteže pogađaju građane koji žive u blizini rafinerija ( Sisak, Slavonski Brod, Rijeka)
* Treba odustati od gradnje postrojenja za termičku obradu otpada, te prekinuti s praksom spaljivanja otpada u cementarama.
*Kako bi se smanjilo zagađenje potrebno je industrijska postrojenja obvezati na primjenu najbolje raspoložive tehnologije i sirovine.
*Treba iznaći mehanizme kojim bi se osiguralo da su eksterni troškovi potpunije reprezentirani u cijeni proizvoda.
* Postoji problem iznimno manjkavog sustava kontrole nad uporabom PESTICIDA. Neophodno je što brže uvođenje standarda Europske unije u postupanju s pesticidima u Hrvatskoj. Osim boljih standarda postupanja s pesticidima potrebno je raditi i na tome da se ukupna količina pesticida koji se potroše na hrvatskim poljima, smanji. Površine na kojima se prakticira organska poljoprivreda treba značajno povećati. Također, izražena je potreba za dodatnim postroživanjem samih standarda EU vezanih uz pesticide.
* Treba zabraniti neonikotinoidne pesticide zbog utemeljenih sumnji da su uzrok propasati pčelinjih zajednica.
*NAKON ULASKA Hrvatske u Europsku Uniju potrebno je održati jednako strogo zakonodavstvo o GMO –ima kao i do sada. Uz to, legislativu o GMO-ima treba dodatno postrožiti.
*Javno financirane znanstvene ustanove trebaju intenzivnije surađivati s građanima na problemima od javnog interesa, a znanstvenici što češće i što hrabrije istupati u javnosti.
*Potrebno je spriječiti da se usklađivanje sa zakonodavstvom EU iskoristi kao izlika za snižavanje postojećih zdravstvenih i ekoloških
Standarda (kao što je bio slučaj sa zakonodavstvom o buci)
*Zagađivače je potrebno penalizirati i kao pravne i kao fizičke osobe.
*Svi prisutni izrazili su svoju spremnost boriti se za dugoročni interes građana, nasuprot kratkoročnom interesu za ekstra-profitom.
Post je objavljen 30.06.2012. u 23:47 sati.