AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 19.05.2011.
NEPOVJERENJE PREMA POLJOPRIVREDNICIMA
PREMALO INFORMACIJA IZ POGLAVLJA 11
Što je ispregovarano s EU u poglavlju 11 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK¬ - svakim danom postaje pitanje od sve većeg interesa.
Pet godina trajali su pregovori s Europskom komisijom, kao uostalom i u drugim pregovaračkim poglavljima, pa iako je poglavlje zatvoreno, prema odluci Vlade, poljoprivrednici, dokument iz pregovora poglavlja 11 još uvijek ne mogu dobiti u ruke.
Neke informacije iz tog poglavlja poljoprivrednicima je na za to održanom sastanku 10.5. prenio, tumačio i pokušao objasniti ravnatelj uprave za poljoprivredu i međunarodnu suradnju mr. Miroslav Božić. Ali rukama poljoprivrednika poglavlje 11 ostaje nedostupno.
Ipak Vlada očekuje da na referendumu poljoprivrednici glasaju za ulazak u EU!
Zašto toliko skepse Vlade prema ljudima čija je djelatnost uređena zakonodavnim okvirom iz Poglavlja 11? Zazire li Vlada pred tom istom demokracijom o kojoj toliko govori? Demokracija je tekovina Zapada, a ne istoka, EU je politička tvorevina, ali ne ipak unitarna jer uvažava različitosti.
IZRAVNA PLAĆANJA. Ono što se tiče izravnih plaćanja, definirati će se tako da će djelomice plaćati iz sredstava EU, a djelomično iz sredstava RH. Radi se o progresiji prilikom čega će rasti udio sredstava iz EU, a smanjivati će se udio hrvatskih sredstava, a ukupan iznos za izravna plaćanja iznosi 373 milijuna eura i to će biti u cijelosti već od prve godine omogućeno našim poljoprivrednicima. Priča se poljoprivrednicima da ni jedna zemlja do sada nije postigla da se već od prve godine imati 100% -tni iznos.
Politika koja se odnosi na mjere ruralnog razvoja, a koji utječe na povećanje konkurentnosti, gotovo je istovjetan ovom iznosu - i iznosi 352 milijuna eura EU sredstava, na što dolazi oko 120 milijuna eura sredstava iz EH zbog sufinanciranja, tako da je ukupan iznos ruralne omotnice 470 milijuna eura. To kreće u tri faze, sa 60, 80, i 100 % već od treće godine. Mogućnosti financijske omotnice mogu se iskoristiti, ali na njih treba biti pripremljen. Kako? Podrobno o tome kako biti pripremljen poljoprivrednici bi više željeli saznati.
SVINJE. Zabrana izvoza svinja iz Hrvatsku još je uvijek na snazi, To stanje traje, jer po mišljenju Europske komisije, stanje u vezi s klasičnom svinjskom kugom još nije zdravstveno zadovoljavajuće. Hrvatska služba misli da su traženi zdravstveni uvjeti ispunjeni i da sadašnje stanje predstavlja trgovinsku barijeru, prema kojemu nulta carina, koju hrvatska ima po sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju se ne može koristiti dok se Hrvatskoj ne omogući izvoz .Poticaji za krmače, ulaskom u EU, ostati će na snazi još tri godine.
Mali proizvođači svinja su najizloženiji propadanju, ali i bez ulaska u EU ima propadanja malih.
Međutim postoje programi potpore za samoopskrbna gospodarstvima do 1,500 eura, zatim za zaštitu dobrobiti životinja unutar mjera ruralnog razvoja koje bi upravo malim proizvođačima trebali pomoći. O tim programima poljoprivrednici moraju saznati više - kako doći do tih programa.
ZEMLJA Poljoprivredna politika temeljena je na zemlji, onaj tko ima više ili dovoljno zemlje, taj će financijski lakše održavati svoje gospodarstvo. Međutim uzgajivači stoke u RH nemaju puno zemlje . Teško je dobiti zemlju i u koncesiju i u zakup. Što čeka poljoprivredne proizvođače koji trebaju zemlju? U Saborskom odboru je novi prijedlog zakona o poljoprivredom zemljištu. Poljoprivredna komora bila je pozvana u radnu skupinu, imali su četiri predstavnika u skupini koja je izrađivala novi zakon o zemljištu. Ta četiri predstavnika savjetovala su se sa Upravnim odborom i sa svim sektorskim odborima i 25.1. je Hrvatska poljoprivredna komora poslala svoje konstruktivne primjedbe koje su bile rezultat dogovora i razgovora poljoprivrednika, između velikih i malih, poduzeća i obiteljskih gospodarstava unutar poljoprivredne komore kako bi taj zakon bio što prihvatljiviji onima na koje e odnosi . Ali baš ni jedna od tih primjedbi koje je Hrvatska poljoprivredna komora dala nije uključena u novi prijedlog zakona i nije ugrađena u njega.
Onih proizvoda kojih EU ima dovoljno Hrvatska neće moći proizvoditi, iako bi ih mogla proizvoditi. U obratu situacije takvima je otvoreno svjetsko tržište, jer proizvodnja hrane će biti sve značajna djelatnost na globalnom nivou.
Uz konstruktivnu poljoprivrednu politiku, koja to sada nije, RH ima velike mogućnosti proizvodnje hrane.
Često se čuje : U EU propasti će mali“! Pa zar se u EU želi ući zbog velikih proizvođača?
MLIJEKO I ŠEĆER. Šećer je prvi izvozni proizvod. Mlijeko i šećer u EU imaju proizvodna ograničenja. Hrvatska kvota za mlijeko je 765 milijuna tona. Za usporedbu za 2010. za isporuka mlijeka je bila 140 000 tona manja ( ali to je priča za sebe ).
Proizvodna kvota za šećer iz repe iznosi 192 877 tona a dobivena je petogodišnjim prosjekom hrvatske potrošnje, a 40 000 tona je kvota za rafiniranje sirovog šećera. Proizvodna kvota koju je Hrvatska dobila odgovara količini od 1,5% od ukupne europske proizvodne kvote šećera. Hrvatski udio u stvorenoj vrijednosti poljoprivrede je oko 0,83.Mjereno udjelom šećera u proizvodnoj kvoti EU, Hrvatska je dobila gotovo dvostruko više nego što je njen prosječan udio. Kod mlijeka kvota iznosi 0,5% od europske kvote, a EU kvota je 153 milijarde tona mlijeka.
| < | svibanj, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter