Pregled posta

NEPOVJERENJE PREMA POLJOPRIVREDNICIMA

PREMALO INFORMACIJA IZ POGLAVLJA 11

Što je ispregovarano s EU u poglavlju 11 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK¬ - svakim danom postaje pitanje od sve većeg interesa.
Pet godina trajali su pregovori s Europskom komisijom, kao uostalom i u drugim pregovaračkim poglavljima, pa iako je poglavlje zatvoreno, prema odluci Vlade, poljoprivrednici, dokument iz pregovora poglavlja 11 još uvijek ne mogu dobiti u ruke.
Neke informacije iz tog poglavlja poljoprivrednicima je na za to održanom sastanku 10.5. prenio, tumačio i pokušao objasniti ravnatelj uprave za poljoprivredu i međunarodnu suradnju mr. Miroslav Božić. Ali rukama poljoprivrednika poglavlje 11 ostaje nedostupno.
Ipak Vlada očekuje da na referendumu poljoprivrednici glasaju za ulazak u EU!
Zašto toliko skepse Vlade prema ljudima čija je djelatnost uređena zakonodavnim okvirom iz Poglavlja 11? Zazire li Vlada pred tom istom demokracijom o kojoj toliko govori? Demokracija je tekovina Zapada, a ne istoka, EU je politička tvorevina, ali ne ipak unitarna jer uvažava različitosti.

IZRAVNA PLAĆANJA. Ono što se tiče izravnih plaćanja, definirati će se tako da će djelomice plaćati iz sredstava EU, a djelomično iz sredstava RH. Radi se o progresiji prilikom čega će rasti udio sredstava iz EU, a smanjivati će se udio hrvatskih sredstava, a ukupan iznos za izravna plaćanja iznosi 373 milijuna eura i to će biti u cijelosti već od prve godine omogućeno našim poljoprivrednicima. Priča se poljoprivrednicima da ni jedna zemlja do sada nije postigla da se već od prve godine imati 100% -tni iznos.
Politika koja se odnosi na mjere ruralnog razvoja, a koji utječe na povećanje konkurentnosti, gotovo je istovjetan ovom iznosu - i iznosi 352 milijuna eura EU sredstava, na što dolazi oko 120 milijuna eura sredstava iz EH zbog sufinanciranja, tako da je ukupan iznos ruralne omotnice 470 milijuna eura. To kreće u tri faze, sa 60, 80, i 100 % već od treće godine. Mogućnosti financijske omotnice mogu se iskoristiti, ali na njih treba biti pripremljen. Kako? Podrobno o tome kako biti pripremljen poljoprivrednici bi više željeli saznati.


SVINJE. Zabrana izvoza svinja iz Hrvatsku još je uvijek na snazi, To stanje traje, jer po mišljenju Europske komisije, stanje u vezi s klasičnom svinjskom kugom još nije zdravstveno zadovoljavajuće. Hrvatska služba misli da su traženi zdravstveni uvjeti ispunjeni i da sadašnje stanje predstavlja trgovinsku barijeru, prema kojemu nulta carina, koju hrvatska ima po sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju se ne može koristiti dok se Hrvatskoj ne omogući izvoz .Poticaji za krmače, ulaskom u EU, ostati će na snazi još tri godine.
Mali proizvođači svinja su najizloženiji propadanju, ali i bez ulaska u EU ima propadanja malih.
Međutim postoje programi potpore za samoopskrbna gospodarstvima do 1,500 eura, zatim za zaštitu dobrobiti životinja unutar mjera ruralnog razvoja koje bi upravo malim proizvođačima trebali pomoći. O tim programima poljoprivrednici moraju saznati više - kako doći do tih programa.


ZEMLJA Poljoprivredna politika temeljena je na zemlji, onaj tko ima više ili dovoljno zemlje, taj će financijski lakše održavati svoje gospodarstvo. Međutim uzgajivači stoke u RH nemaju puno zemlje . Teško je dobiti zemlju i u koncesiju i u zakup. Što čeka poljoprivredne proizvođače koji trebaju zemlju? U Saborskom odboru je novi prijedlog zakona o poljoprivredom zemljištu. Poljoprivredna komora bila je pozvana u radnu skupinu, imali su četiri predstavnika u skupini koja je izrađivala novi zakon o zemljištu. Ta četiri predstavnika savjetovala su se sa Upravnim odborom i sa svim sektorskim odborima i 25.1. je Hrvatska poljoprivredna komora poslala svoje konstruktivne primjedbe koje su bile rezultat dogovora i razgovora poljoprivrednika, između velikih i malih, poduzeća i obiteljskih gospodarstava unutar poljoprivredne komore kako bi taj zakon bio što prihvatljiviji onima na koje e odnosi . Ali baš ni jedna od tih primjedbi koje je Hrvatska poljoprivredna komora dala nije uključena u novi prijedlog zakona i nije ugrađena u njega.

Onih proizvoda kojih EU ima dovoljno Hrvatska neće moći proizvoditi, iako bi ih mogla proizvoditi. U obratu situacije takvima je otvoreno svjetsko tržište, jer proizvodnja hrane će biti sve značajna djelatnost na globalnom nivou.
Uz konstruktivnu poljoprivrednu politiku, koja to sada nije, RH ima velike mogućnosti proizvodnje hrane.
Često se čuje : U EU propasti će mali“! Pa zar se u EU želi ući zbog velikih proizvođača?

MLIJEKO I ŠEĆER. Šećer je prvi izvozni proizvod. Mlijeko i šećer u EU imaju proizvodna ograničenja. Hrvatska kvota za mlijeko je 765 milijuna tona. Za usporedbu za 2010. za isporuka mlijeka je bila 140 000 tona manja ( ali to je priča za sebe ).
Proizvodna kvota za šećer iz repe iznosi 192 877 tona a dobivena je petogodišnjim prosjekom hrvatske potrošnje, a 40 000 tona je kvota za rafiniranje sirovog šećera. Proizvodna kvota koju je Hrvatska dobila odgovara količini od 1,5% od ukupne europske proizvodne kvote šećera. Hrvatski udio u stvorenoj vrijednosti poljoprivrede je oko 0,83.Mjereno udjelom šećera u proizvodnoj kvoti EU, Hrvatska je dobila gotovo dvostruko više nego što je njen prosječan udio. Kod mlijeka kvota iznosi 0,5% od europske kvote, a EU kvota je 153 milijarde tona mlijeka.






Post je objavljen 19.05.2011. u 07:28 sati.