AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 14.02.2011.
KVALIFIKACIJA ZA POLJOPRIVREDNIKE
HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR NALAŽE KVALIFIKACIJU ZA POLJOPRIVREDNIKE
Intervju s prof. ZVONIMOROM ERCEGOM, predsjednikom Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih
Iz Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih čije je sjedište u Zagrebu, krenula je ideja o organiziranju Savjetovanju za poljoprivrednike koje je pod imenom „OSPOSOBLJENOST POLJOPRIVREDNIKA ZA ULAZAK U EU“ održano u Opatiji 27.i 28. siječnja.U dva dana na Savjetovanju je svoje referate izlagao 18 stručnih osoba, a u sklopu savjetovanja održano je i Okrugli stol. Već se iz naslova može zaključiti da NIJE TOČNO da poljoprivrednicima nije potrebno nikakvo obrazovanje u vremenu PRIPREME za ulazak u EU .
O Savjetovanju, razlozima i potrebi obrazovanja poljoprivrednika, razgovaram s predsjednikom Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih (ZUOO) gospodinom prof. Zvonimirom Ercegom. Evo nekoliko podataka o Zvonimiru Ercegu.
Zvonim Erceg je učitelj, nastavnik i profesor. Završio je pedagoški fakultet i pedagošku akademiju u Rijeci. Radio je kao profesor fizike i tehničkog odgoja u osnovnoj školi sedam godina, potom je 20 godina radio u Radničkom sveučilištu Moša Pijade, zatim u Ministarstvu prosvjete, obrazovanja i športa, najprije u Zavodu za školstvo pet godina, a onda je još pet godina bio Savjetnik za obrazovanje odraslih za cijelu Hrvatsku. I u jednom trenutku gospodin Erceg odlučio je ostaviti državnu službu i otići u privatnike. Osnovao je firmu koja se zove Andragoško učilište ZVONIMIR kojoj je vlasnik. Trenutno obnaša i funkciju ravnatelja, do povratka ravnateljice s porodiljskog dopusta.
Iz svega navedenog gospodin Erceg je kompetentna osoba za razgovor o obrazovanju odraslih, pa tako i poljoprivrednika, čije je Savjetovanje njegova tvrtka Andragoška zajednica i pokrenula.
_ Kako je stvorena ideja o SAVJETOVANJU o osposobljenosti poljoprivrednika za ulazak u EU?
_Ideja je došla na inicijativu Saveza zadruga Hrvatske. Napravili smo elaborat za Savjetovanje prema kome smo željeli obuhvatiti sve od državne Uprave do neposrednih poljoprivrednika koji rade po određenim propisima koje je državna uprava odredila.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa je u sklopu priprema za ulazak u EU je pripremilo tzv. Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je u skladu s Europskim. On je sada usklađen, prije potpisivanja s EU. Prema tom kvalifikacijskom okviru svi koji rade ili proizvode ili pružaju usluge ili bilo što, NEĆE MOĆI RADITI AKO ZA TO NEMAJU KVALIFIKACIJU. A kod nas u RH nažalost ima mnogo ljudi koji nemaju kvalifikaciju. Za našu državu, budući da je to naša obveza, značajno je uvođenje reda u području rada. Stečene kvalifikacije u Hrvatskoj biti će usklađene s europskima i biti će priznate
_Taj kvalifikacijski okvir je napravljen unatrag godinu dana?
_ Nedavno je nešto slično učinjeno na području graditeljstva. Firme koje žele nastavit s radom moraju zadovoljiti određene uvjete, a to je povezano s tim da moraju imati ljude koji su određenih kvalifikacija. Sada je bilo Savjetovanje o poljoprivrednicima, ali načelno će to vrijediti za sva područja i za sve sektore i za sva zanimanja.
_ Koja su saznanja i poruke Savjetovanja u Opatiji?
_ Došlo se do saznanja da ne postoji sustavni pristup edukaciji poljoprivrednika. Konstatirano je da programi s kojima se stječe srednja stručna sprema na području poljoprivrede su zastarjeli i neadekvatni, treba ih ili ažurirati ili napraviti nove. O ovoj temi govorila je i Vesna Hrvoj Šic, ravnateljica Uprave za srednjoškolsko obrazovanje, koja je bila prisutna na izlaganjima bila je i na okruglom stolu. Drugo: konstatirali smo da postoji jako puno poljoprivrednika koji nisu stručno osposobljeni da oni mogu kao samostalni proizvođači osmisliti, samostalno planirati i donijeti odluku o proizvodnji i samostalno prodavati. Da je to tako potvrđuju i svakodnevni problemi u praksi, da se proizvodni nešto čega manjka na tržištu, pa se to onda uvozi, kao što je voće i povrće naprimjer, a pšenica se proizvodi i više nego što je trebamo, pa se onda ucjenjuje država da bi je otkupila i još se kaže po kojoj cijeni. To više ne može tako opstati. Ako netko nešto nudi na tržištu onda je to na tržištu, svi smo na tržištu, tako i naši poljoprivrednici. A da bi oni sve to znali, oni moraju biti educirani.
To je prvi puta da se tako razmišlja jer iako netko proizvodi za svoje potrebe, on proizvodi kako hoće, ali ako netko proizvodi za prodaju on onda mora znati koji su standardi uvjeti i propisi pod kojima on može i smije proizvoditi. A proizvoditi se ne može ucjenama.
_ Kako ste zadovoljni s odazivom na Savjetovanje?
_Moram reći da nisam zadovoljan sa angažiranjem poljoprivrednih proizvođača ni samih Zadrugara. Neposrednih je bilo tek sedamdesetak. Meni je nelogično da na Savjetovanju nije bio ni jedan predstavnik tvrtki koje proizvode sredstva za zaštitu bilja, nije bila prisutna ni jedna trgovina koja prodaje strojeve, dijelove, uređaje nije došla na to savjetovanje, nisu se pojavili ni predstavnici ni jedne proizvodnje sadnica. A mi smo poslali 1500 pozivnica.
_ Vi kao poznavalac edukacije, kakve zaključke iz toga izvodite?
_Savjetovanje i okrugli stol potvrdili su da naši ljudi, poljoprivrednici od vrha do dolje nisu dovoljno educirani za EU i da će nas pregaziti konkurencija. Mi sada planiramo sa Savezom zadruga,koji su nama bili suorganizatori, nakon što donesemo zaključke, pristupiti izradi elaborata iz kojega će proizaći projekt edukacije poljoprivrednika.
U realizaciji projekta sudjelovale bi ustanove za obrazovanje odraslih
Posebno članice zajednice, a članica je oko deset posto, od 600 ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Pokušati ćemo doći i do sredstava EU kako bi ponudili i besplatnu edukaciju.
_Što kažu nadležne osobe u Ministarstvu poljoprivrede na tu vašu ideju o stvaranju programa za edukaciju poljoprivrednika?
_ Prvo, to što su oni nama bili generalni pokrovitelji to dokazuje da je tema pogođena i da je dobro realizirana, a to potvrđuje i to što su se i oni sami uključili; u popisu se vidi da imamo jednog državnog tajnika, dvije pomoćnice ministra, nekoliko ravnateljica , tako da su se aktivno uključili.Isto tako smo ponosni što nam je generalni sponzor bio Agrokor.Oni su također prepoznali važnost , oni su nam pokrili dio troškova s kojima smo mi nakon cjelodnevnog rada organizirali večeru koja za sudionike nije koštala ništa.
_ Kako se radi program za obrazovanje korisnika, konkretno poljoprivrednika?
_ Ministarstvo poljoprivrede mora predložiti da se program napravi, organizirati stručni tim ljudi, zatim to ide u Agenciju za strukovno obrazovanje preko posebnog sektorskog vijeća koje je baš za određeno područje, jer ima 14,15 sektora, odnosno područja rada kako smo nekada zvali, i kada sektorsko vijeće pozitivno ocijeni program, onda se program predlaže resornom Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa da ga odobri odnosno verificira. Kada ga ministar potpiše mogu ga izvoditi sve škole koje za to imaju uvjete.
_ Dr. Vinko Pintić dekan Visokog učilišta u Križevcima rekao mi je da u Visoko učilište poljoprivrednici dolaze sami s idejama o čemu se žele obrazovati, ovisno o tome čime se bave!
_ Znate zašto poljoprivrednici dolaze sami? Poljoprivrednici osjećaju propust. U prijedlogu novog Zakon o poljoprivredi nigdje ne piše, što kod drugih zakona nije tako, koju kvalifikaciju poljoprivrednik mora imati, nego piše „poljoprivrednik je osoba koja proizvodi i treba imati potrebna znanja“. To je totalno izvan okvira koji zahtijeva ulazak u EU i uz suprotnosti s hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.. S druge pak strane, poljoprivrednik ako hoće ići u Savez zadruga i proizvoditi, oni traže da ima kvalifikaciju koju može argumentirano dokazati. Želi li podići kredit u banci bilo kojoj isto traže javnu ispravu, bilo gdje da se pojavi traže ga da pokaže da ima kvalifikaciju. A sada po novom Kvalifikacijskom okviru to će tako biti za sve. Ali čini mi se, po svemu što smo odslušali na Savjetovanju unutar ovih predavanja, da DO VRHA ta svijest nije prodrla. Još uvijek u Ministarstvu poljoprivrede ne razmišljaju da poljoprivrednik treba imati nekakvu JAVNU ISPRAVU o svojoj naobrazbi, već da je dovoljno da se on interno osposobi. Poljoprivrednik danas mora znati sve što se odnosi na individualnog poduzetnika. Osim što treba znati proizvoditi treba znati planirati, proizvoditi ono što će moći i prodati, da mu proizvod bude konkurentan na tržištu i da bude proizveden na ekološki prihvatljiv način.
_ Što slijedi sada u vezi s tim programom obrazovanja za poljoprivrednike?
_ Kada napravimo Zaključke sa Savjetovanja pokušati ćemo usuglasiti mišljenja sa nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede, posebno oko donošenja novog Zakona koji je koliko mi je poznato u pripremi. Jer osoba koja je poljoprivrednik mora imati kvalifikaciju, odnosno mora imati zanimanje. Zakon mora propisati, a ne samo Zakon nego i Pravilnici kako, što i na koji način, kao što je Ministarstvo graditeljstva propisalo, Zakon o trgovini je propisao, ali to još nije dovršeno, ali je isto tako propisao da osoba koja prodaje i radi na blagajni mora imati adekvatnu stručnu spremu. To znači mora biti prodavač, ne može ništa drugo biti. Tako i ovdje, osoba koja je poljoprivrednik mora biti ili vrtlar ili pčelar, ili vinogradar ili kozar, ali mora imati zanimanje.
A što je sada s poljoprivrednim proizvođačima? On je po zanimanju naprimjer limar i bavi se proizvodnjom pšenice! Ili nema čak ni srednju školu! Tako se više neće moći raditi.
_Vidim iz programa, bilo je predavanje o zaštiti o radu u poljoprivredi!
_Točno, ali se u praksi nitko se ne bavi edukacijom radnika u poljoprivredi za siguran rad. To nije nigdje čak ni propisano. A Zakon o zaštiti na radu sve propisuje. Zbog toga radove u poljoprivredi prati niz nesreća na strojevima i priključcima.
_Radovi na poljoprivredi još uvijek nisu shvaćeni ozbiljno!
_ Ne, poljoprivreda je još uvijek stihijska. U Europi ne postoji POLJOPRIVREDNIK nego FARMER, a farmer mora biti školovan.
_ Čak ni mnogi novinari još kao da ne razumiju činjenično stanje, te stihijski upotrebljavaju izraze, seljak, poljoprivrednik i farmer, a danas se to već i u Hrvatskoj može donekle klasificirati. U novinarstvu svaka izgovorena ili napisana riječ ima točno svoje značenje, tako da izraze treba upotrebljavati za činjenične situacije!
_ Slažem se, seljak je onaj koji proizvodi sam za svoje potrebe. Ali svi oni koji proizvode za prodaju, oni moraju biti školovani, moraju poštivati Zakone i proizvoditi će ono što na tržištu treba. I još jedan stvar, da li je ikada itko išao u inspekcije da vidi kako poljoprivrednici proizvode, da li su i u kojim granama školovani! Tih kontrola ili nema ili se o njima ništa ne čuje u javnosti. Postoje savjetnici poljoprivredne službe koji su itekako korisni, oni su sada u sklopu Poljoprivredne komore i to je nešto što je dobro.
_ Kažite nešto o udruzi za obrazovanje odraslih?
_ I na kraj ZUOO je cehovska udruga i to je škola organizirana isključivo zato da podiže kvalitetu rada. Mi sada idemo na izradu jednog akta, Pravilnika o priznanjima i nagradama to je zaključak godišnje Skupštine ZUOO i to se radi. Dakle svake godine će biti izabrana jedna naj škola jedna – vidjeti ćemo još na koji način će biti nagrađivana , i raditi ćemo top 10 najboljih, to je jedno, a drugo, upravo razgovaramo o uvođenju ISO standarda u naše škole koje su članice ZUOO, a takvih škola ima 600 u Hrvatskoj koje su naše članice.
_Kako se financira škola za obrazovanje odraslih?
_ Najvećim dijelom se financira iz školarina koje plaćaju polaznici. Zakonom je omogućeno financiranje iz buđeta no nažalost ni nadležno ministarstvo znanosti ni lokalna zajednica nemaju sluha, jedino ponekad Hrvatski zavod za zapošljavanje temeljem svojih mjera iz svojih sredstava financira školovanje određenih skupina. S obzirom na broj nezaposlenih u RH ZUOO će po svemu sudeći imati mnogo više posla.
| < | veljača, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | ||||||
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter