AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 08.07.2010.
NITRATNA DIREKTIVA
NITRATNA DIREKTIVA JE DIO NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
Nitratna direktiva je propis Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednog okruženja. Direktiva nalaže da zemlje članice EU osmisle i primjene programe sprečavanja takvih onečišćenja .
NITRATNA DIREKTIVA je jedan od segmenata koji čine NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE kojih se, posebno u budućnosti koja DOLAZI s Europskom unijom, obiteljska gospodarstva i farme trebaju pridržavati kako je propisano. Provođenje NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE će biti jedan od uvjeta za stjecanje poticaja na gospodarstvu kada HRVATSKA uđe u EU.
Hrvatska ima regulativu o korištenju gnojiva i to kroz Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva NN 56/08 , a on će stupiti na snagu danom stupanja Hrvatske u Europsku uniju.
U NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ulazi također zaštita tla, zaštita voda, zaštita zraka i zaštita životinja.
Prekomjerna primjena dušika dovodi do onečišćenja okoliša – vode, tla i zraka - a nedovoljna opskrba nitratima ekonomski umanjuje proizvodnju.Važnu ulogu u nitratnoj direktivi ima broj životinja koje stvaraju organski gnoj.U četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina čistog dušika unesena putem organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon tog razdoblja uvodi se trajno ograničenje unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koje iznosi 170 kg N/ha godišnje.
Vrijednost stajskoga gnoja ovisi o njegovu sastavu, a on se razlikuje, ovisno o vrsti domaće životinje od koje je dobiven.
Ako u gospodarstvima postoji višak stajskoga gnoja od preporučenog iz tablice, on se može iskoristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina onog vlasnika čije površine koristite u zakupu, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.
STAJSKI GNOJ
Najekonomičnije je i za okoliš najprihvatljivije, ali i potpuno prirodno stajski gnoj koristiti na poljoprivrednim površinama. Dobro i pravilno skladištenje i korištenje stajskoga gnoja smanjuje potrebu za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Potrebno je obratiti pažnju na količine stajskoga gnoja koje se izvoze na poljoprivredne površine kako bi površinske i podzemne vode bile što manje onečišćene. Stajski gnoj sadrži važna sekundarna hranjiva i
mikro hranjiva i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji. Stajski gnoj je vrijedan proizvod na poljoprivrednom gospodarstvu. Treba ga koristiti na dobrobit biljne proizvodnje za popunjavanje plodnosti i strukture tla uz što manje gubitaka. Tada će gospodarenje stajskim gnojem biti povoljno i za okoliš.
Proizvodnja stajskog gnoja ovisi o načinu držanja životinja, tipu izgorijevanja, intenzitetu proizvodnje i hranidbi domaćih životinja.
U upotrebi su tri tipa stajskog gnoja i to:
1. kruti stajski gnoj _ to je smjesa stelje, krutih i tekučih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti stabilnosti i zrelosti
2.gnojovka – polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina ( stajski gnoj bez stelje)
3.gnojnica – smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti)
Izvor potencijalno velikog onečišćenja površinskih i podzemnih voda je ispiranje nitrata iz stajskog gnoja. To se odnosi na područje s intenzivnim uzgojem u kojem je velika gustoća stočarskih farmi. Da bi se omogučio razvoj stočarske proizvodnje bez štetnog utjecaja na okoliš treba provoditi mjere dobrog gospodarenja stajskim otpadom.
Onečišćenje površinskih voda nitratima rezultira bujanjem nižeg vodenog bilja (alge) a ta se pojava naziva eutrofikacija. Ispiranje nitrata u podzemne vode koji dospijeva u pitku vodu šteti zdravlju ljudi.
SPREMNICI ZA STAJSKO GNOJIVO
Spremnike treba graditi tako da budu nepropusni, da onemogućuju izlijevanje ispiranje ili oticanje stajskoga gnoja u okoliš.
Spremnici moraju biti takve veličine da mogu prikupiti gnoj za razdoblje od 6 mjeseci. Za jedno grlo stoke, za 6 mjeseci skladištenja, treba osigurati:
- za kruti stajski gnoj najmanje 4m2 površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m, odnosno 8m3 prostora spremnika ako je visina hrpe manja od 2 m, a za gnojnicu spremnik od 2m3
za skladištenje gnojovke 10 m3 za lagune.
Stajski gnoj najbolje je koristiti u vrijeme vegetacije. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima, pri čemu se u obzir mora uzeti slijedeće:
_bilanciranje unesenih hranjiva, (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) hraniva iznesena iz tla (odnošenje hraniva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje
_očekivana razina proizvodnje i kakvoće prinosa
_raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja
_pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjva, tako i s gledišta smanjenog gubitka
hranjiva ispiranjem
_direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravljanja tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg) sumpor (S) mikrohraniva: bor (B) klor (Cl) , bakar (Cu) željezo (Fe) mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni) cink (Zn) , a posebice teških metala
_uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, osobito poljoprivredna kultura, pred usijev, obrada tla i navodnjavanje
_rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa
GNOJIDBA STAJSKIM GNOJEM
Najpogodnije godišnje doba za gnojidbu stajskim gnojem je kasna zima i proljeće. Ako se njiva gnoji u jesen ili zimi, dušik se gubi u vodi. Gnoji li se ljeti, amonijak se gubi u zraku.
Kako bi se smanjio gubitak dušika ispiranjem i isparavanjem TREBA IZBJEGAVATI
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov OD 1. prosinca DO 1. ožujka
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom PO POVRŠINI bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna
¬¬¬_gnojenje KRUTIM stajskim gnojem NA SVIM poljoprivrednim površinama od 1.svibnja do 1. rujna
Gnojidba stajskim gnojem NIJE DOPUŠTENA
1. na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja
2. na tlima zasićenim vodom
3. na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem
4. na zamrznutim tlima i plavnim zemljištima
5. 30 dana prije zrenja i berbe u proizvodnji povrća, jagodastog voća i
ljekovitog bilja,
6. ako je pomiješan s otpadnim uljem ili kompostom od otpadnog ulja
7. s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s
uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami
8. na NE poljoprivrednom zemljištu
Dovoženje gnojnice i gnojovke na tlo NIJE DOPUŠTENO
1. na udaljenosti 100 do 200 m od vodocrpilišta
2. na udaljenosti od 25 m do bunara
3. na 20 m udaljenosti od jezera
4. na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova
5. na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine
6. na nagnutim terenima uz vodo tokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova
Ako se pri gnojenju gnojovka ili gnojnica skuplja na površini, treba manje gnojiti ili prestati gnojiti. Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se nanosi na tlo kada prestane razdoblje opasnosti od poplava. Treba obratiti pažnju da plitka i drenirana tla nisu vlažna. Površinski zbijeno tlo treba prije gnojidbe rahliti, da se omogući upijanje gnojovke i gnojnice u tlo. To se preporuča obavljati i na nagnutim tlima.
Na svim poljoprivrednim površinama treba održavati minimalan vegetacijski pokrov tijekom cijele godine, a posebno u područjima s duljim kišnim razdobljima, da bi se iskoristio dušik iz tla koji bi inače mogao uzrokovati zagađenje vode.
Strojevi za primjenu stajskih gnojiva moraju biti dobro održavani. Ventili cisterni za primjenu tekućih goriva trebaju dobro brtviti. Rad uređaja za raspodjelu mora funkcionirati primjereno da bi se gnoj ravnomjerno raspodijelio po poljoprivrednoj površini, sa što manje gubitaka.
Radi što manjeg gubitka amonijaka gnoj bi trebalo zaorati u tlo što prije, ali na takvu dubinu u kojoj korijen ne bi bio izvan dosega gnojiva.
Na područjima zona sanitarne zaštite i drugih ležišta voda koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju zaštitu voda.
PLAN GNOJIDBE
Plan gnojidbe je plan korištenja organskih i mineralnih gnojiva. Kod izrade plana treba uzeti u obzir zahtjeve biljke, sadržaj hranjiva u tlu i u gnojivima. Plan gnojidbe sastavlja se za cjelokupni plodored. Razlozi tome su slijedeći:
1. hranjiva iz gnoja zadržavaju se u usjevima više godina
2 .nekim usjevima u plodoredu stajski gnoj nije odgovarajući
3. izborom mineralnih gnojiva svake je godine teško potpuno uskladiti
potrebe za hranjivima
Plan gnojidbe treba sadržavati:
1. rezultate analize tla
2. planirani plodored
3. izračun potrebnih hranjiva za očekivani prinos
4. vremenski i količinski plan korištenja stajskog i mineralnog gnojiva
5. izračun godišnjeg unosa hranjiva iz gnoja u tlo
6. konačnu bilancu hranjiva u plodoredu
Plan gospodarenja gnojivima trebao bi sadržati:
1. plan proizvodnje stajskog gnoja
2. raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga gnoja
3. usklađivanje spremanja stajskoga gnoja s rasporedom dostupnih
parcela
4. vođenje evidencije o korištenju gnojiva
| < | srpanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter