Pregled posta

NITRATNA DIREKTIVA

NITRATNA DIREKTIVA JE DIO NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

Nitratna direktiva je propis Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednog okruženja. Direktiva nalaže da zemlje članice EU osmisle i primjene programe sprečavanja takvih onečišćenja .
NITRATNA DIREKTIVA je jedan od segmenata koji čine NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE kojih se, posebno u budućnosti koja DOLAZI s Europskom unijom, obiteljska gospodarstva i farme trebaju pridržavati kako je propisano. Provođenje NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE će biti jedan od uvjeta za stjecanje poticaja na gospodarstvu kada HRVATSKA uđe u EU.
Hrvatska ima regulativu o korištenju gnojiva i to kroz Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva NN 56/08 , a on će stupiti na snagu danom stupanja Hrvatske u Europsku uniju.
U NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ulazi također zaštita tla, zaštita voda, zaštita zraka i zaštita životinja.

Prekomjerna primjena dušika dovodi do onečišćenja okoliša – vode, tla i zraka - a nedovoljna opskrba nitratima ekonomski umanjuje proizvodnju.Važnu ulogu u nitratnoj direktivi ima broj životinja koje stvaraju organski gnoj.U četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina čistog dušika unesena putem organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon tog razdoblja uvodi se trajno ograničenje unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koje iznosi 170 kg N/ha godišnje.




Vrijednost stajskoga gnoja ovisi o njegovu sastavu, a on se razlikuje, ovisno o vrsti domaće životinje od koje je dobiven.

Ako u gospodarstvima postoji višak stajskoga gnoja od preporučenog iz tablice, on se može iskoristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina onog vlasnika čije površine koristite u zakupu, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.


STAJSKI GNOJ
Najekonomičnije je i za okoliš najprihvatljivije, ali i potpuno prirodno stajski gnoj koristiti na poljoprivrednim površinama. Dobro i pravilno skladištenje i korištenje stajskoga gnoja smanjuje potrebu za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Potrebno je obratiti pažnju na količine stajskoga gnoja koje se izvoze na poljoprivredne površine kako bi površinske i podzemne vode bile što manje onečišćene. Stajski gnoj sadrži važna sekundarna hranjiva i
mikro hranjiva i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji. Stajski gnoj je vrijedan proizvod na poljoprivrednom gospodarstvu. Treba ga koristiti na dobrobit biljne proizvodnje za popunjavanje plodnosti i strukture tla uz što manje gubitaka. Tada će gospodarenje stajskim gnojem biti povoljno i za okoliš.

Proizvodnja stajskog gnoja ovisi o načinu držanja životinja, tipu izgorijevanja, intenzitetu proizvodnje i hranidbi domaćih životinja.

U upotrebi su tri tipa stajskog gnoja i to:
1. kruti stajski gnoj _ to je smjesa stelje, krutih i tekučih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti stabilnosti i zrelosti
2.gnojovka – polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina ( stajski gnoj bez stelje)
3.gnojnica – smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti)

Izvor potencijalno velikog onečišćenja površinskih i podzemnih voda je ispiranje nitrata iz stajskog gnoja. To se odnosi na područje s intenzivnim uzgojem u kojem je velika gustoća stočarskih farmi. Da bi se omogučio razvoj stočarske proizvodnje bez štetnog utjecaja na okoliš treba provoditi mjere dobrog gospodarenja stajskim otpadom.

Onečišćenje površinskih voda nitratima rezultira bujanjem nižeg vodenog bilja (alge) a ta se pojava naziva eutrofikacija. Ispiranje nitrata u podzemne vode koji dospijeva u pitku vodu šteti zdravlju ljudi.

SPREMNICI ZA STAJSKO GNOJIVO
Spremnike treba graditi tako da budu nepropusni, da onemogućuju izlijevanje ispiranje ili oticanje stajskoga gnoja u okoliš.

Spremnici moraju biti takve veličine da mogu prikupiti gnoj za razdoblje od 6 mjeseci. Za jedno grlo stoke, za 6 mjeseci skladištenja, treba osigurati:
- za kruti stajski gnoj najmanje 4m2 površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m, odnosno 8m3 prostora spremnika ako je visina hrpe manja od 2 m, a za gnojnicu spremnik od 2m3
za skladištenje gnojovke 10 m3 za lagune.



Stajski gnoj najbolje je koristiti u vrijeme vegetacije. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima, pri čemu se u obzir mora uzeti slijedeće:
_bilanciranje unesenih hranjiva, (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) hraniva iznesena iz tla (odnošenje hraniva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje
_očekivana razina proizvodnje i kakvoće prinosa
_raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja
_pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjva, tako i s gledišta smanjenog gubitka
hranjiva ispiranjem
_direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravljanja tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg) sumpor (S) mikrohraniva: bor (B) klor (Cl) , bakar (Cu) željezo (Fe) mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni) cink (Zn) , a posebice teških metala
_uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, osobito poljoprivredna kultura, pred usijev, obrada tla i navodnjavanje
_rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa

GNOJIDBA STAJSKIM GNOJEM

Najpogodnije godišnje doba za gnojidbu stajskim gnojem je kasna zima i proljeće. Ako se njiva gnoji u jesen ili zimi, dušik se gubi u vodi. Gnoji li se ljeti, amonijak se gubi u zraku.

Kako bi se smanjio gubitak dušika ispiranjem i isparavanjem TREBA IZBJEGAVATI
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov OD 1. prosinca DO 1. ožujka
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom PO POVRŠINI bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna
¬¬¬_gnojenje KRUTIM stajskim gnojem NA SVIM poljoprivrednim površinama od 1.svibnja do 1. rujna

Gnojidba stajskim gnojem NIJE DOPUŠTENA
1. na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja
2. na tlima zasićenim vodom
3. na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem
4. na zamrznutim tlima i plavnim zemljištima
5. 30 dana prije zrenja i berbe u proizvodnji povrća, jagodastog voća i
ljekovitog bilja,
6. ako je pomiješan s otpadnim uljem ili kompostom od otpadnog ulja
7. s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s
uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami
8. na NE poljoprivrednom zemljištu

Dovoženje gnojnice i gnojovke na tlo NIJE DOPUŠTENO
1. na udaljenosti 100 do 200 m od vodocrpilišta
2. na udaljenosti od 25 m do bunara
3. na 20 m udaljenosti od jezera
4. na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova
5. na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine
6. na nagnutim terenima uz vodo tokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova

Ako se pri gnojenju gnojovka ili gnojnica skuplja na površini, treba manje gnojiti ili prestati gnojiti. Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se nanosi na tlo kada prestane razdoblje opasnosti od poplava. Treba obratiti pažnju da plitka i drenirana tla nisu vlažna. Površinski zbijeno tlo treba prije gnojidbe rahliti, da se omogući upijanje gnojovke i gnojnice u tlo. To se preporuča obavljati i na nagnutim tlima.
Na svim poljoprivrednim površinama treba održavati minimalan vegetacijski pokrov tijekom cijele godine, a posebno u područjima s duljim kišnim razdobljima, da bi se iskoristio dušik iz tla koji bi inače mogao uzrokovati zagađenje vode.

Strojevi za primjenu stajskih gnojiva moraju biti dobro održavani. Ventili cisterni za primjenu tekućih goriva trebaju dobro brtviti. Rad uređaja za raspodjelu mora funkcionirati primjereno da bi se gnoj ravnomjerno raspodijelio po poljoprivrednoj površini, sa što manje gubitaka.
Radi što manjeg gubitka amonijaka gnoj bi trebalo zaorati u tlo što prije, ali na takvu dubinu u kojoj korijen ne bi bio izvan dosega gnojiva.

Na područjima zona sanitarne zaštite i drugih ležišta voda koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju zaštitu voda.

PLAN GNOJIDBE

Plan gnojidbe je plan korištenja organskih i mineralnih gnojiva. Kod izrade plana treba uzeti u obzir zahtjeve biljke, sadržaj hranjiva u tlu i u gnojivima. Plan gnojidbe sastavlja se za cjelokupni plodored. Razlozi tome su slijedeći:
1. hranjiva iz gnoja zadržavaju se u usjevima više godina
2 .nekim usjevima u plodoredu stajski gnoj nije odgovarajući
3. izborom mineralnih gnojiva svake je godine teško potpuno uskladiti
potrebe za hranjivima

Plan gnojidbe treba sadržavati:
1. rezultate analize tla
2. planirani plodored
3. izračun potrebnih hranjiva za očekivani prinos
4. vremenski i količinski plan korištenja stajskog i mineralnog gnojiva
5. izračun godišnjeg unosa hranjiva iz gnoja u tlo
6. konačnu bilancu hranjiva u plodoredu

Plan gospodarenja gnojivima trebao bi sadržati:
1. plan proizvodnje stajskog gnoja
2. raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga gnoja
3. usklađivanje spremanja stajskoga gnoja s rasporedom dostupnih
parcela
4. vođenje evidencije o korištenju gnojiva



Post je objavljen 08.07.2010. u 12:25 sati.