Sve kategorije po listama

ZAR NE DA JE ZAGREB LIJEP GRAD?

starrynight2022.blog.hr

KAMEROM KROZ ZAGREB (1957.)
Znate li koga tko ne voli svoj grad? Ja mislim da takva čovjeka nema. U ostalom to nije važno. Ja ga volim i brinem njegove brige.
One iste brige koje i vas zaokupljaju. Naprimjer, koje će mjesto u Saveznoj ligi zauzeti Dinamo? Kada će se proširiti telefonska mreža, a gradski taksi otići u staro željezo? Da li ćemo mjesto tramvaja uvesti trolejbuse? I kada će napokon biti riješeno ono mnoštvo molbi u ladicama stambenih uprava?
Zar ne da je Zagreb lijep grad? Zagreb sa svojim skladnim građevinama, prostranim trgovima, čistim ulicama, travnjacima i alejama. Svojim intimnim zakucima, gdje se usred centra grada mogu naći oaze sunca i zelenila.
To su mjesta bezbrižnog čavrljanja i dječje radosti. Grad sa ljupkim predjelima vila na brežuljcima i obroncima. Starim, dostojanstvenim Gornjim gradom, koji dobroćudno dopušta da ritam života i mladosti zapljuskuje barokne fasade starih palača i tihe ulice u kojima se još sačuvao dah minulih vremena.
Razumije se, nama je drag takav Zagreb, ali ono čime se ponosimo to su novi dijelovi grada, koji su u nekoliko posljednjih godina izrasli iz malih periferijskih potleušica, kukuruzišta i krivudavih uličica. Tu gdje će uskoro biti novi centar grada, na širokim zelenim površinama punim sunca i čistog zraka, nikli su novi stambeni prostori i dječja igrališta, parkovi i jake saobraćajne magistrale, koje vode do udaljenih industrijskih zona. U tim autonomnim stambenim naseljima, udobnost i dostojansko čovjeka poštivani su do maksimuma.
U velikim stambenim masivima, pod istim krovom i na zajedničkim temeljima, nalazi se mnogo samostalnih stanova. Iako će ovdje biti centar grada, život u tim stambenim mikrorajonima nikada neće biti zaglušen velegradskom bukom, ni zatrovan dimom i vlagom mračnih blokovskih dvorišta. Tu su najnužniji uslužni servisi, kao čitaonice, biblioteke i dječja zabavišta, prodavaonice svih vrsta živežnih namirnica sa najmodernijom opremom. Svako od tih veliki stambeni zdanja kao da je mali grad za sebe, sa svojim vlastitim mogućnostima za prehranu, razonodu i odmor.
Gotovo čitav južni dio grada pretvoren je u veliko gradilište jedne arhitekture, čiji je zadatak da kulturu stanovanja podigne na viši nivo i omogući nesmetani razvoj porodici kao osnovnoj ćeliji društva. To veliko gradilište postalo je najmilije izletište onih koji budno prate kako ciglom do cigle raste njihov budući dom.
U posljednjih pet godina utrošeno je u tu svrhu 17 milijardi dinara. Dovršeno je 7300 novih komfornih stanova, od čega samo ove godine 2000. To nije mnogo ako znamo kako naglo raste priljev novih stanovnika, pa ipak time je riješen velik broj najkritičnijih stambenih problema.
Ubrzani ritam građenja osjeća se u čitavom gradu. 30.000 građana već je uselilo u nove stanove, ali još isto toliki broj porodica čeka da i na njih dođe red. Garanciju da će to biti uskoro predstavlja naša industrija, smještena daleko izvan grada, udaljena od stambenih zona.
Tvornice u kojima radimo, o kojima čitamo i slušamo, u stvari su snažni stupovi grada. Svaka od njih na svoj način daje vlastiti udio u njegovoj zgradnji. Mnoge su od njih u posljednjih pet godina kompletirane, neke su iz malih radionica prerasle u velike industrijske kapacitete.
Poneka je rekonstruirana, obnovljena ili je u njoj sagrađen barem jedan novi pogon. Od 1952. do 1957. porastao je bruto produkt u našim tvornicama za oko 70 milijardi, tako da ove godine iznosi oko 147 milijardi dinara. U proteklom periodu osvojila je zagrebačka industrija oko 500 novih proizvoda. Mnogi su od njih velik prilog u povišenju našeg životnog standarda. A drugi, prava prekretnica u modernizaciji industrije, poboljšanju i proširenju tržišta i potrošnja.
Zaštitne marke Rade Končara, Prvomajske, Jedinstva, Plive, Radnika, Gorana, Nikole Tesla, Kromosa i mnogih drugih zagrebačkih poduzeća poznate su i daleko izvan granica naše zemlje.
One postaju popularni ambasadori svoje zemlje i svog grada. Ali nije najvažnije u tim tvornicama što su nove i velike, što više proizvode i što su ljepše od onih koji su građene prije rata, već to što se u njima vodi računa o ljudima koji rade. Tu su radnici zaštićeni od strojeva i buke, od plinova i prašine, promjenljivog svjetla, prezamaranja i monotonije. Uostalom, to je i razumljivo, bilo bi čudno da se radnik koji upravlja tvornicom ne brine o sebi.
Prije pet godina bilo je u Zagrebu devet autobusnih linija. Danas udaljene gradske četvrti spajaju 22 linije. 50 novih autobusa veže naš grad sa isto toliko mjesta u zemlji i inozemstvu. U tih pet godina na području grada izgrađeno je 75.000 kvadratnih metara savremenih cesta. Pušteno u saobraćaj preko 50 novih tramvajskih kola. Znatno je prošireno i modernizirano poduzeće Zagrebačkog električnog tramvaja. Otvoreno je nekoliko novih tramvajskih pruga.
Izgradnjom novih telefonskih centrala povećan je kapacitet priključaka za 8.000 brojeva, a 60 istovremenih međugradskih telefonskih razgovora omogućuje novi UKV na Mirogoju.
Hladnjače na žitnjaku koje može primiti 300 vagona voća i povrća, preorijentacija poljoprivredne proizvodnje na području Zagreba, naročite na proizvodnju voća, povrća i mlijeka, kao i brzi transport živežnih namirnica iz udaljenih krajeva, znatno će utjecati na poboljšanje opskrbe grada. Možda će i naše domaćice biti zadovoljnije. Danas već svaka općina ima svoju veliku robnu kuću ili magazin i čitav niz manjih prodavaonica, ukusno i suvremeno opremljenih, a kojima upravljaju savjeti potrošača.
Preko 50 ugostiteljskih poduzeća priprema hranu po vrlo pristupačnim cijenama, a u toku posljednjih pet godina otvoreno je desetak mliječnih restorana i bifeja. Nekoliko zapuštenih krčmi u prekrasnim predijeljima zagrebačke okolice preuređeno je u privlačna i već poznata izletišta.
U zdravstvenim ustanovama čovjek je oduvijek bio mjerilo svih stvari, pa ipak koliko ova nova zdanja ulijevaju više nade i optimizma. Svaka općina sagradila je svoj Dom narodnog zdravlja u kojem je objedinjena preventivna i kurativna služba sa svim specijalističkim odjelima. Nema zdravstvene ustanove u gradu u kojoj za ovih nekoliko godina nije sagrađen kakav paviljon, osnovan kakav novi odjel ili modernizirana oprema. Za sve te radove utrošeno je blizu dvije milijarde dinara.
1952. grad je imao 40 hektara parkova. Danas 70.
Park šume od velikog su značaja za odmor građana i povoljnu klimu grada. Zbog toga pošumljeno je 170 hektara novih površina. Mnogo zelenog prostora namijenjeno je razonodi najmlađih.
U prostorima nekad ograđenim visokim mrkim zidinama gdje djeca nikad nisu imala slobodan pristup, sada stoje mala jezera, zeleni travnjaci i prostrana igrališta. Tu su vrtuljci i tobogani, ljuljačke i mnogo, mnogo sunca. To su male dječje republike gdje su ustav, zakon i zanimanje - mašta, drugarstvo i smijeh.
I nove školske zgrade u kojima oni sprovode veći dio svoga djetinjstva zrače vedrinom i radošću.
Povećan broj učenika u svim vrstama škola u Zagrebu zahtjeva velika financijska sredstva za izgradnju novog školskog prostora. Iako je od 1952. do danas izgrađeno 20 novih škola sa 165 učionica i u to utrošeno preko 3 milijarde dinara, to je daleko, daleko premalo da zadovolji potrebe grada. Dalek je put od ovih školskih učionica do velikih naučnih instituta koji su u posljednjih pet godina izgrađeni na području Zagreba. Ali možda će koja bistra glavica i taj put savladati i ići još dalje i dalje.
Fizikalni institut Ruđer Bošković jedna je od onih zgrada kojima će se ponositi naš čovjek kada osjeti blagotvornu snagu atoma iskorištenih u mirnodopske svrhe.
Posljednjih nekoliko godina naučni, kulturni i umjetnički rad u gradu postao je osjetno intenzivniji. Započela je radom televizijska stanica, otvoreni su novi muzeji i zagrebačko dramsko kazalište. Osnovani su i novi muzički ansambli, a broj posjetilaca kulturnih ustanova znatno se povećao.
I na području fizičke kulture učinjeno je mnogo. Stadion u Maksimiru osposobljen je za najveće međunarodne priredbe. Rekonstruiran je i stadion na Šalati za sve vrste sportskih takmičenja. Ti prostrani i bučni objekti poput magneta privlače naše građane. Tu manifestiraju svoju ljubav prema borbi i uspjehu, prema snažnom i lijepom. Za razvoj fizičke kulture u gradu utrošeno je blizu milijarde dinara.
Južno od grada, na desnoj obali Save, prostire se jedan od najvećih i najmodernijih velesajamskih prostora na svijetu. Na 90.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, izlažu svake godine svoje najbolje proizvode i razmjenjuju svoja dobra nacije cijelog svijeta. Preko milijun posjetilaca iz naše zemlje i inostranstva privlači ovaj privredni gorostas.
Ne podsjećaju li vas ove prostrane avenije, bujice ljudi i ogromni prostori na ponosnu svečanost rada i blagostanja, uzbudljivu berbu industrije u nekadašnjoj zemlji seljaka?
Sve ono što je ovdje novo, svi ovi stambeni ansambli koji su za posljednjih godina izrasli kao gljive poslije kiše, svi ti industrijski kolosi, bolnice i stadioni, sve to nosi pečat velikih misli promišljenog jedinstvenog plana.
Kažite mi, ima li koga tko ne voli svoj grad? Tko se ne raduje svakom njegovom uspjehu kao dijete koje na poklon prima svoj najmiliji dar? Tko se ne raduje kako buja i raste ovaj lijepi grad?



Ovo je sve sagrađeno u socijalizmu, meni je krasno to sve, lijepi stari Zagreb, Prisavlje, nekad Šetalište Karla Marxa, promjena etikete nije donijela i prosperitet, dapače, simbol Zagreba i zagrebačkog novinarstva, Vjesnikov neboder, spaljen je do temelja (moje fotke 2025.):

Split - Lučica Spinut

modrinaneba.blog.hr

Vedno na pravem mestu obsijana z zlatom

Foto: Joško Gudić (dovoljenje autorja)

Domovina

thelightoftheuniverse.blog.hr

Upita me - zar vam nisam rekao da budete u ovome svijetu, ali ne dio njega? Rekoh - da, rekao si. Nastavi - pozivaju se na mene, a šire mržnju. Jesu li oni dio mene? Ne. Zar nisam rekao - Ljubi bližnje svoje kao svoga Boga? Nisam li? Što je tvoja domovina, upita me? Šutio sam. Kaže mi - to je Svjetlost koja prebiva u tebi. To je Kraljevstvo Božje. Ono nije od ovoga svijeta niti će biti.

"Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no budući da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi." - Evanđelje po Ivanu, 15,19.

MISAO

onaodprije.blog.hr

"Zatočenici smo onoga što volimo, onoga što želimo i onoga što jesmo."


Mahmoud Darwish

Komarnik generacija

nachtfresser.blog.hr

Ponovo jutro u trčanju, traženju šprica i zbrka oko inzulina, uz jedan svjetli trenutak, nešto me vuklo ne preskočiti ljekarnu, u kojoj sam znao da neću ništa naći, ulazim unutra :"Dobar dan razredniče!", cura iz mojih elitnih farmaceuta, razreda koji sam vodio na oproštajno putovanje u Sarajevo, prije korone i zatim prošao onu ludu nastavu na daljinu, pokušaju potpune kontrole, meni su mogli sigurno pravdati izostanke preko svega drugog osim zvanično mi dodijeljenog maila skole.hr, koji bih otvarao jednom tjedno zbog zadrtih poslušnih roditelja, koji bi se strogo držali uputa ministarstva o pravdanju preko zvaničnog maila, što smo ga zvali komarnik mail ;)-objašnjenje u prvom komentaru...
Dobio sam od nje par jako korisnih savjeta i kontakt telefon. Žureći sam otišao dalje, poslije mi je palo na pamet da joj se nisam zahvalio, niti joj dao do znanja da sam je prepoznao. Ona je bila iz njih par instagram ekipe pravdača, poruke bez praćenja, nasmijao sam se kad sam vidio zadnju davnu poruku:"Oprostite što se ovako kasno javljam...", bio sam jedan od rijetkih koji u ta suluda vremena nije odgovarao van zvanične satnice, ali sam njima dopuštao da pišu kad žele, ionako nikad nisam imao pametan telefon i sve sam preko kompa naknadno čitao i mislim jedan od rijetkih koji nije slušao naputke o video provjerama znanja, koje su to bile svinjarije.
Poslije smo išli kod drage veterinarke, isto moje učenice, kopala je Jinu po ušima dok sam ga ja držao, opasnog, prirodno razdraženog psa. Upala uha, dobili smo upute o ponavljanju veterinarkinog zahvata jednom dnevno, kako će to izgledati u praksi pojma nemam.
Već sam bio dokrajčen za jedan dan, bilo je još jurnjave do ljekarne koja zatvara u 13, dan je bio lijep sunčan i odmah sam prihvatio prijedlog o ručku na terasi "Maruna". Uzeo sam kombinaciju šiš i običan banjalučki ćevap, sad već dobrodošla gastro promjena, jako dugo već jedemo na žlicu.
Navečer ono zbog čega volim svjetska nogometna prvenstva, večer je bilo finale ovog "klinci pjevaju", prazne ulice kao stvorene za laganu šetnju mog umornog prijatelja i mene.

Bila Si Meni Jedina

modrinaneba.blog.hr

MIJEŠALICA

starrynight2022.blog.hr

Zašto ručica od tuša, imam onaj mobilni tuš s crijevom, ne miješa dobro toplu i hladnu vodu? Stavim na sredinu između vruće i hladne ručicu na slavini, kroz pipu curi topla, ali kad povučem čep na slavini za tuš-crijevo, na tušu izlazi vruća? Gdje je problem, crijevo, tuš, slavina?

Ovo što opisuješ je zapravo vrlo čest problem, i dobra vijest je da najčešće nije “misteriozan kvar”, nego posljedica načina na koji je slavina konstruirana ili kako je istrošena.
U nastavku ti razlažem najvjerojatnije uzroke, od najčešćih prema rjeđima:

' 1. Miješalica u slavini ne radi jednako za pipu i za tuš
Kod mnogih klasičnih miješalica (posebno starijih ili jeftinijih modela) miješanje vode nije potpuno isto kad voda ide kroz pipu i kad ide kroz tuš.
Razlog je jednostavan: različit protok i različit otpor.
Kroz pipu voda teče brže i s manjim otporom ’ miješalica lakše “izbalansira” toplu i hladnu.
Kroz tuš-crijevo i glavu tuša protok je manji, otpor veći ’ topla voda “pobijedi” jer dolazi pod većim tlakom.
Ako je miješalica već malo istrošena, ovo postaje još izraženije.

' 2. Uložak (keramički kartuš) u miješalici je istrošen
Ako imaš jednoručnu miješalicu, unutra je keramički uložak koji miješa toplu i hladnu vodu.
Kad se istroši:
miješanje postane neprecizno
često “pusti” više tople nego hladne
razlika se najviše vidi kad se uključi tuš
ˇ Ovo je najčešći uzrok.
Rješenje: zamjena uloška (jeftino i brzo).

' 3. Povratni ventili (nepovratni ventili) ne drže
Ako u instalaciji ili u samoj slavini povratni ventili ne rade dobro, topla voda može “gurati” hladnu unatrag.
Kad uključiš tuš, tlak se promijeni i topla voda preuzme dominaciju.
Simptom:
kroz pipu sve izgleda normalno
čim uključiš tuš, hladna “nestane”

' 4. Glava tuša ili crijevo stvaraju prevelik otpor
Ako je glava tuša začepljena kamencem ili je crijevo djelomično začepljeno:
protok se smanji
tlak se promijeni
miješalica više ne uspijeva pravilno miješati
Test:
Skini glavu tuša i pusti vodu samo kroz crijevo.
Ako tada miješa normalno ’ glava tuša je krivac.

' 5. Slavina je jednostavno lošeg dizajna
Neke starije slavine s preklopnikom (čepom za tuš) nikad nisu dobro miješale vodu kad se uključi tuš.
Ako je slavina jako stara, ovo je realna mogućnost.

ę Kako najbrže otkriti uzrok
Evo jednostavnog testa:
Pusti vodu kroz pipu i namjesti da je mlaka.
Povuci čep za tuš.
Ako voda odmah postane vruća ’ problem je u miješalici (uložak ili ventili).
Skini glavu tuša i probaj samo kroz crijevo.
Ako je tada bolje ’ glava tuša je začepljena.
Ako ništa od toga ne pomaže ’ slavina je dotrajala i treba zamjenu.

Ako želiš, možeš mi reći kakvu točno slavinu imaš (jednoručna, dvoventilska, starija, nova) i mogu ti reći što je najvjerojatnije baš u tvom slučaju.

stara, jednoručna, kromirani pipac ide lijevo desno za vruće hladno i gore - dolje za zatvaranje i otvaranje curenja vode. Old, cheap stuff.

Kod takve stare jednoručne miješalice (pogotovo “budget” modela) gotovo je sigurno da je uložak (kartuš) istrošen i da više ne uspijeva pravilno miješati toplu i hladnu vodu kad se promijeni tlak — a upravo to se dogodi kad povučeš preklopnik za tuš.
Da ti objasnim što se događa u praksi:

' Zašto se to događa baš kod tuša
Kad voda ide kroz pipu, protok je velik i otpor mali ’ miješalica radi “kako-tako”.
Kad povučeš preklopnik za tuš:
protok se smanji
otpor u crijevu i glavi tuša je veći
tlak tople vode obično je jači od hladne
istrošeni uložak više ne može izbalansirati omjer
ˇ rezultat: tuš daje puno topliju vodu nego pipa.
To je klasičan simptom potrošenog uloška.

' Kako znaš da je baš uložak
Tipični znakovi:
teško je pogoditi mlaku vodu
mala promjena ručice daje veliku promjenu temperature
razlika između pipe i tuša je velika
ponekad ručica “šeta” ili se osjeti lagano zapinjanje
Ako ti se poklapa — bingo.

' Što možeš provjeriti prije zamjene
Brza dijagnostika:
Skini glavu tuša i pusti vodu samo kroz crijevo.


Ako je i dalje prevruće ’ problem je u miješalici.
Ako postane normalno ’ glava tuša je začepljena kamencem.
Probaj pustiti vodu jako slabo i jako jako.


Ako se temperatura mijenja nenormalno ’ opet uložak.

' Rješenje
Najčešće i najisplativije:
I Zamjena uloška (kartuša)
košta malo
traje 5 minuta
rješava 90% ovakvih problema
ne treba mijenjati cijelu slavinu ako je tijelo slavine zdravo
Ako je slavina baš jako stara i potrošena, ponekad se uložak više ne može izvaditi ili se ne može naći odgovarajući model — tada je jednostavnije zamijeniti cijelu slavinu.

Ako želiš, možeš mi reći marku slavine (ako piše) ili poslati opis uloška kad ga izvadiš, pa ti mogu reći koji točno trebaš i kako ga zamijeniti.

OK, HVALA; IDEM TO PROBATI, na staroj drtini ne piše marka, trebala bih kopati papire, nije vrijedno toga, tebi HVALA :))

Držim fige da ćeš to riješiti bez puno muke. Kod takvih starih miješalica najčešće je stvarno samo uložak i sve opet proradi kao normalno čim ga zamijeniš. Ako zapneš na nekom koraku ili se pokaže da je slavina “gotova”, samo se javi — uvijek možemo proći kroz još koju opciju ili ti pomoći procijeniti isplati li se popravljati ili jednostavno staviti novu.
Sretno s operacijom “stara drtina”, javi kako je prošlo!

Dan 1424.

ap-placenici.blog.hr

Karta: https://t.me/Slavyangrad/152645

Nakon što je MI6/SBU bratija izvela napad na tri naftne platforme u Kaspijskom moru uz gađanje civilnih zgrada po Ruskim regijama, uslijedio je još jedan intenzivniji napad na energetsku infrastrukturu Kijeva u noći 12./13. siječnja. Lansirana su 23 balistička Iskandera-M, 8 krstarećih Iskandera-K uz 293 bespilotne letjelice na brojne ciljeve od Kijeva do Krivog Roga. Izvješće PZO UAF-a je naravno veća bajka u smislu oborenog, ali ovaj put se pojavljuje i nesrazmjer u brojevima lansiranih DOS-ova. Navode pet balističkih i jedan krstareći projektil manje od Rusa, što znači da im se i sustav ZMIN-a počeo urušavati. Pomaci na terenu su 12.1. oslobađanje Novobojkovskoja u Zaporožju, te napredak od Zelenoja prema Priluki. Napreduju i oko Svjatogorska u DNR, te zauzimaju Komarovku u regiji Sumi. Zadnji pomak javljaju jučer s oslobađanjem Zakotnoja u DNR i Žovtnevoja u Zaporožju. Isti dan MORF javlja uništenje lansera HIMARS, koji je po analizi snimke mogao biti odrađen s novom krstarećom raketom S-71M. Nju koliko je poznato može ponijeti samo najnoviji Ruski lovac Su-57, pa bi to bilo njegovo paljbeno krštenje.


Slika: https://t.me/DDGeopolitics/170371

Dok se taj rat u Ukrajini odvija u pozadini, sve oči svijeta bivaju uprte u Pentagon, koji 13.1. radi prekovremeno prema 1000% povećanju narudžbi iz okolnih pizzerija. Usporedbe radi tijekom napada na Venecuelu pizza-indeks je bio uvećan "svega" 700%. Bila je to posljedica izrade popisa ciljeva u Iranu, da bi navečer po njihovom vremenu sve bilo spremno za napad. Oko 18h u zrak je poletio Netanjahuov avion napustivši zračni prostor Izraela, što je već viđena procedura tijekom 12-dnevnog rata s Iranom. Iz minute u minutu su pristizale vijesti o zatvaranju Iranskog zračnog prostora, o polijetanju US lovaca iz baza po BI, kao i Iranskih. Međutim do napada ipak nije došlo. Logična pretpostavka je da je Iranska PZO prikazala svoje nove spososbnosti zbog kojih se napad Amerima ne bi isplatio. Perzijanci su pouke iz prethodne razmjene sa Izraelom izvukli, te od Rusa i Kineza očito nabavili sustave koji su im nedostajali. Iako mi još ne znamo što su njihovi transportni avioni dovozili u Iran, Ameri su to upravo doznali. Priče koje su potom uslijedile kako su Trumpa od napada odgovorili Bibi i Zaljevske monarhije, bile su bajke za javnost.


Slika: Pobi

Kod nas je nalet južine iskorišten za izlazak na čeke. Temperature su podnošljive, pa se snijeg većim dijelom otopio na njivi. Noć pada i oko 18:35 odjekuje prvi hitac uz karakteristični zvuk udara zrna u tijelo. Zatim još jedan, pa još dva hica. Stiže poruka dođi. Ostavljam snajper na čeki, te naoružan sa pištoljem, nožem, lampama i konopom odlazim na drugi kraj polja. Kad tamo mrcina od cca 120kg. Njega je vjerojatno Pobi vidio u gustišu tijekom prethodne čeke. Slijedi utovar na traktor, pretovar u prikolicu, transport u lovačko društvo i mesarija. Sutra dok čekamo rezultate veterinarskih analiza, bacamo se na projekt izrade postolja za radioamatersku antenu. Priprema, šalung, armatura, tri mješalice i posao je gotov do ručka. Iza ručka pomažemo Pobijevom ocu napravit kobasice od divlje svinje koju je odstrijelio par dana ranije. Za nagradu navečer me opet vodi na čeku. Oko 20h odustajemo, dolazi traktorom do moje čeke i na termalnom osmatraču vidi dvije na susjednom polju. Šuljamo se do njih, ali nestaju. Vjerojatno su uočile moj IC osvjetljivač na optici. Dok se WW3 nastavlja...


Slika: Manga

CARUSO

zemlja2.blog.hr

Talijanski kantautor Lucio Dalla je još 1989. napisao
pjesmu “ Caruso “.
Bila je posvećena velikom talijanskom tenoru Enricu
Carusu, koji je svoje zadnje dane proveo u hotelskoj
sobi razmišljajući o mladoj ženi.
Ne zna se da li je to bila njegova mlada žena, njegova
kći Gloria, ili neka štićenica.
Pjesma Caruso snimljena je u sobi u kojoj je Enrico
umro.

Video je snimka Live koncerta u Royal Albert hallu,
London, iz svibnja 2024.

Pjeva Lara Fabian, pjevačica svjetskog glasa, belgijsko
talijanskih korijena,koja je u Belgiji prodala 32 milijuna albuma. Pjeva na 9 jezika, a imala je koncert u Zagrebu u rasprodanom Vatroslavu Lisinskom,u
travnju 2024.
Hausera ne treba predstavljati.


Te voglio bene assaje
Jako te volim
ma tanto tanto bene sai
jako, jako puno, znaš
che scioglie il sangue dint'e vene sai...
što topi krv u našim venama, znaš ..

Darilo za dušo

modrinaneba.blog.hr

Najlepše darilo so knjige,
knjige za dušo

Foto: moja osebno

Uvijek si u mojim mislima

filiparumenovic.blog.hr

Znam da nisam uvijek bila ona prava,
ona koja zna da pokaže što osjeća,
dok su se nizali obični dani, teški i sivi,
ti si bila moja jedina sreća.

Uvijek si u mojim mislima.

Možda si mislila da mi više nije stalo,
jer su riječi ostale negdje u grudima,
ali i kad sam davala previše malo,
ti si jedina postojala među ljudima.

Uvijek si u mojim mislima.

Oprosti mi na šutnje i propuštene dane,
Za sve ono što srce u sebi skriva,
Ali znaj, dok god u meni život ne stane,
U mojim mislima ti ćeš biti živa.

I da sutra nestane sve što smo imali,
Da izblijede slike i sva naša imena,
Ostao bi trag, onaj dio mali,
Gdje si ti u meni zauvijek skrivena.

Uvijek u mojim mislima.
Bez obzira na sve što nas čeka,
ti si moja luka, moja mirna rijeka.
Uvijek si u mojim mislima.

Samo ti.
Zauvijek.

krafne!

ehsaznala.blog.hr

kakve krafne najviše volite?
ja najviše volim s pekmezom...ha dobro, i ove druge mogu probati ako baš moram, žrtvovati se, jel :)
ima li koga da ne voli krafne? i zašto to, pobogu?

za mene, najfinije krafne na svijetu rade poljaci! njihove tradicionalne krafne (pączek, pl. pączki) su velike, punog slatkog aromatičnog tijesta, pomalo jajolike, prelivene laganim sirupom od šećera, posute nasjeckanom narančinom ušećerenom koricom i punjene isključivo pekmezom od ruža. ma, prefine prefineeeee :)

nekoliko godina sam radila vrlo često u varšavi....i uvijek sam gledala da se tamo nađem za tzv. "debeli četvrtak", ili kako to oni kažu, tłusty czwartek. za razliku od našeg pokladnog utorka, na četvrtak prije korizme, u čitavoj se poljskoj (a i u dijelu katoličke njemačke i vojvodine) jedu isključivo krafne čitavog dana...iako ponekad uz krafne peku i jedu i kroštule, "poderane gaće", baš poput naših.
ludo mi je bilo prvi puta vidjeti uvijek užurbane (i često namrgođene) poljake i poljakinje kako hitaju na posao, svi sa običnim najlonskim vrećicama punih krafni koje će pojesti tijekom radnog dana. u velikim trgovačkim lancima, u stotinama malih pekara i štandova, na ulicama, ma baš svugdje se najviše prodaju i kupuju krafne s ružinim pekmezom (ali, naravno, ima i drugih). kao najzanimljiviju sliku pamtim (u ogromnoj carrefour trgovini u shoping centru zlata terasa), višemetarske piramide od poslaganih krafni, pokraj kojih su prodavačice stajale na dugim ljestvama i dodavale krafne kupcima, nikad manje od 10tak komada, pa na više, i to od jutra do mraka.

krenulo je pokladno vrijeme, u varaždinu sam već pojela najpoznatiju i najveću njihovu krafnu u slastičarnici jedne arbie, veselim se i posjetu samoborskoj fašničkoj republici i tamošnjim krafnama....no ne mogu čvrsto obećati da neće pasti i pokoja kremšnita...a što ću, kad sam slaba :):)

Franz Kafka: "Predaj se!"

nachtfresser.blog.hr

Bilo je rano ujutro, ulice čiste i prazne, išao sam prema kolodvoru. Kad sam usporedio sat na kuli sa svojim, vidio sam, da je bilo mnogo kasnije, nego što sam vjerovao, morao sam jako požuriti, nelagoda od tog otkrića dovela je do nesigurnosti, nisam se još jako dobro snalazio u tom gradu, srećom bio je policajac u blizini, požurio sam do njega i pitao ga bez daha za put. On se nasmijao i rekao: „Želiš da ti ja pokažem put?“ „Da“, rekao sam, „jer ga sam ne mogu naći.“ „Predaj se, predaj se“, rekao je i okrenuo se s velikim poletom, poput ljudi, koji žele biti sami sa svojim smijehom.

Franz Kafka "Predaj se!" (prijevod i popratne fotografije s Korza danas NF



Danas mi se učinilo da su mi uspjele dvije nevjerojatne stvari, kazna za nepredavanje smeća šest mjeseci je nakon razgovora stornirana i u ljekarni, kad sam izvadio praznu vrećicu od šprica koje dugo tražim, rekla je žena imamo i donijela mi i prodala na moje traženje cijelu kutiju. Ipak nisam slavio, nekako sam se odvikao od slavlja, uvijek krene nešto u krivo. Krenuli smo dati Jinu injekciju s novom špricom i nešto nije u redu, 0,1 nije 0,3, ovaj put sam začudo sačuvao račun. Ista gospođa mi je stavila sa strane i inzulin za sutra. Kako će se nastaviti priča s računima pričekajmo...

U dvoje je ljepše....

taango.blog.hr

Stihove govori: Dražen Marek
Izvor slike : internet

U OBLOM OKVIRU

starrynight2022.blog.hr

Moj reface i obrada u "oblom okviru"


THEOPHILE GAUTIER

1811-1872.

PASTEL

J'aime ŕ vous voir en vos cadres ovales

Promatrat volim, u oblom okviru,
Ljepotâ davnih sure slike, vas;
U ruci ruže mrű vam na papiru
Jer sto je ljeta rastavilo nas.

Taj zimski mraz što lica vam se hvata
Karamfil, lijer je ofurio vaš,
Koketni madež piknje sad su blata,
Zaprljo vas na keju prah je naš.

Odzvonilo je carstvo Paraberâ
I Pompadourâ, slavi njihovoj.
Sad ćudljivih tek ima kavaljera,
A ljubav s njima u grob leže svoj.

Međutim vi, zaboravljene slike,
Buketa tih još mirišete cvijet,
I smiješite se sjetno, ljubavnike
Sve spominjuć, što ostaviše svijet.

__________________________________________________________
GAUTIER, Théophile (1811-1872), francuski pjesnik i pripovjedač, u mladosti slikar. Započeo je kao oduševljeni pristaša romantizma, ali se ubrzo od njega udaljuje, romantičarskim lirskim izljevima pretpostavlja suzdržanu i impersonalnu poeziju, a u predgovoru romanu Gospodica Maupin (Mademoiselle Maupin, 1835) razvija doktrinu larpurlartizma. Umjetnost prema Gautieru postoji jedino radi umjet nosti (l'art pour l'art), te ne smije služiti nikakvim političkim, društvenim ili moralnim idejama, već jedino ostvarenju ljepote. Uz romane i putopise objavio je nekoliko zbirki pjesama, a najpoznatija su Emajli kameje (Emaux et Camées, 1852), u kojoj je nevjerojatnom brižljivošću cizelirao svoj izraz i okom slikara fiksirao krajolike ili evocirao pojedina slikarska ostvarenja. Pjesničkim opusom i teoretskim pogledima djelovao je na parnasovce i na Baudelairea.

Madame de Pompadour (Jeanne Antoinette Poisson) bila je slavna ljubavnica francuskog kralja Luja XV. od 1745. do svoje smrti, a njezina uloga daleko je nadilazila fizičku vezu, jer je imala ogroman utjecaj na kraljev dvor, politiku, umjetnost i kulturu, okupljajući u svom salonu najvažnije mislioce «doba prosvjetiteljstva». Postala je službena kraljeva miljenica (maîtresse-en-titre) 1745., dobivši dvorac Pompadour i titulu markize. Utjecala je na vanjsku politiku, uključujući sklapanje saveza s Austrijom (što je dovelo do Sedmogodišnjeg rata), i na imenovanja na visoke položaje, iako je to često vodilo do krize. Njezin salon bio je centar prosvjetiteljstva, okupljajući filozofe i književnike poput Voltairea, Diderota i D'Alemberta, te je podržavala umjetnost i izgradnju. Unosila je radost u kraljev život organizirajući zabave, igre i prateći ga u lovu. Madame de Pompadour je ostala jedna od najpoznatijih figura francuske povijesti, simbol moći, mode i utjecaja ljubavnice na apsolutnu monarhiju.


Théophile Gautier