Sve kategorije po listama
03
uto
12/24
O Ocu u skrovitosti
thelightoftheuniverse.blog.hr
Odlučio je nastaviti razgovor sa mnom o temi za koju je znao da me je zaintrigirala. Kaže mi – previše ste zaokupljeni pitanjem kako je nastala „posuda“. Vi stvarateljem posude zovete Bogom. To je pogrešno. Kad je materija dobila oblik, svatko se na kraju mogao nazvati Bogom kad je bio na razini da može stvarati „oblike“. Među ostalim i “posude”. I kad vam je rekao da je Bog, tad je zapravo lagao. Vi ste u njemu vidjeli Boga. Tada ste zaboravili tražiti Onoga koji je pravi Bog. On vam je ostao u skrovitosti. Prividno, daleko od vas.
Set varijacija istog problema
recenzijefilmova27777.blog.hr
1
Nedavno mi je pod klik došla vijest iz 2020-e o filmskoj premijeri balkanskog projekta intrigantnog imena "Bog postoji, njeno ime je Petrunija a sama brzinska vijest o dotičnom filmu mi je bila je signal da ovo spada u kategriju filma koji se mora gledati. Vratio mi se flashback usputno sa guglanjem za filmovima iz seta filmskih preporuka pa reko što da ne, iako ću vjerovatno izvisit sa relevantnošću ishoda pretrage, klik po klik i došlo mi je nešto ali opet-samo polovično drugi dio filma na dailymotionu a prvi je iz nekog razloga blokiran. Što ću, s ovim sadržajem skupljenim ranije imam nekog materijala pa aj da bar pogledam dio.
2
"Makedonska crna komedija, "Bog postoji njeno ime je Petrunija" Teone Strugar Mitevski, utemeljen na istinitoj priči o ženi koja se uhvatila u koštac s patrijarhatom i nametnutim društvenim normama, od kraja rujna počinje se prikazivati u hrvatskim kinima.
Radnja prati glumicu koja na dan Bogojavljenja promatra ritualno plivanje za križem kojeg u rijeku baca svećenik. Po tradiciji stotine golih muškaraca skaču za njim, a onog koji prvi dopliva do njega cijelu godinu treba pratiti sreća i uspjeh."
"Na kraju, na iznenađenje sviju, do križa prva dopliva Petrunija i njen skok za križem postaje prava internetska senzacija. Sve kroz što poslije prolazi simbol je borbe protiv lokalnih muškaraca, politike i crkve koji ju optužuju za subverziju tradicije Bogojavljenskog dana, napominje se u najavi."
Pa da naravno korijen svog zla je patrijahat i feudalizam to je opće poznato-bez ironije pa kud ćeš bolje od filma koji tako nešto stavlja na metu problematizacije? Žalim samo što nisam bio na premijeri pred koju godinu ali poslužit će i ovo polovično gledanje da donekle dobijem uvid u suštinu. Elem, taj problem konzervativno/klerikalnom moraliziranja je očito problem i van granica Hrvatske kad je makedkonska kinematografija uzela isto za problematizaciju-pitanje je-imaju li i makedonci nekakve fanatične puritansko-konzervativne bitange koje taj film "vrijeđa"?
3
"Antropološki gledano, živimo na području gdje je patrijarhat ukorijenjen duboko u tradiciju, seksizam i mačizam se slave, a vjerske institucije potpiruju nejednakost između žena i muškaraca. Počnimo od oku najvidljivijeg, da žene ne mogu biti pripadnice svećenstva, pa sve do situacija gdje za lijesom pokojnika prvo kreću muškarci, a tek potom i žene. Točno s tim mačizmom i seksizmom u koštac se uhvatila redateljica Teona Strugar Mitevski kad je ekranizirala diskriminaciju na temelju spola, za što je dobila i nagradu Ekumenskog žirija na Berlinaleu te nagradu LUX, Europskog parlamenta.
Film prati glavnu glumicu, Petruniju, koja samo želi naći posao. Kao visokoobrazovana žena teško nalazi posao, prijavljuje se na natječaje za poslove daleko ispod svog ranga obrazovanja, no i za te poslove se očekuje da pristaje na seksističke komentare i dodirivanja od strane nadređenog, koji mogu eskalirati i u nešto više od pukog neukusnog komentiranja izgleda. Vraćajući se upravo s jednog takvog razgovora, baš na Bogojavljenje, prolazi pored rijeke gdje se održava tradicionalno plivanje za časni križ. Odluči i sama okušati svoju sreću, jer, tko prvi dopliva do križa cijelu godinu će ga pratiti sreća, što Petruniji itekako treba.
Film dalje prati ogoljavanje tradicije, rušenje paradigme i puki pokušaj preživljavanja u situaciji u kojoj ste na koljena bacili moćnu crkvenu hijerarhiju te postavljanje novih epistemoloških spoznaja. "
4
Tema predstave Pascala Ramberta Glumica je oda glumačkoj profesiji kao pozivu i napeta emotivno nabijena priča o boleštini od koje umire i smrti a u principu ne o smrti nego o životu proživljenom i aktulnom retrospektivno izmijenjujući sjećanja na prošle događaje i povratke i stvarnost. Drama koja traje nešto manje od sata što mi je bila na prvu zamjerka jer kakav je intenzivan dojam ostavila volio bih da je trajala duže ali sve je uprincipu interpretirano u tih manje od sat. Isabelči je imala par genijalnih referenci na tom postu pa da izdvojim neke od njih.
,
kažeš očekivao si svašta osim nekih paranormalnih stvari, ma nema ih niti u tragovima, ono što se čini možda, možda kažem, paranormalno, nije, metaforika je to, e sad da i drugi cijenjeni Blogeri koji ovdj ekod tebe svrate i uživaju kao i ja da pojasnim o čemu to ja sada pričam, dakle;
koliko god užasavajući lik hladne, distancirane medicinske sestre koju s jedne strane doživljavamo kao bolničarku, ali ju trebamo shvatiti i kao utjelovljenje Smrti, konačnog kraja, racionalnog i medicinskog pristupa stvarima, posljednjeg suda, ili kako god tko nazvao prestanak života, što i sama medicinska sestra potvrđuje riječima '
-Ja sam smrt i poigravam se s vama'. -
Nju naša mlada diva Iva Mihalić interpretira namjerno bez imalo emocija, bezizražajnog lica i krutog ukočenog tijela, izgovarajući riječi poput robota. Zbog toga njezini surovi, ali istiniti zaključci o ravnodušnosti smrti, o tome kako smrt nema iznimke ni za koga, pogađaju tamo gdje smo najtanji, u ljudske taštine i u pogrešno vjerovanje da nas maske i društveni statusi mogu zaštiti ,ili spasiti od
smrtnog hropca posljednjeg
nebi bilo u redu da sad detaljno prepričavam cijeli sadržaj predstave ,osobno mi je ova predstava sam vrh i dramaturgije i poruka koje šalje, tema koje obrađuje(( privatni i profesionalni život u oba defiliraju; kolege, prijatelji, djeca, sestra, roditelji, ljubavnici,
muž, svi , svatko sa svojim životnim ili umjetničkim problemom...)
i u konačnici pijeteta prema glumi kako pozivu, kazalištu i kolegama kao drugom domu( prvi je naravno onaj uski familijarni) Pascal je virtuozno režirao ovu predstavu i
još jednom moje duboko poštovanje svima koji su na bilo koji način u njoj i oko nje učestfvovali, glumcima koji su ju iznijeli pogotovo
jel ti dovoljno prijatelju dragi , ili da te još davim sa ovom
osobno mi najdražom predstavom ?
p.s. da , sjećam se da smo već o Glumici raspravljali, mislim u samim početcima naših ovih razgovora ugodnih, ali sad da me ubiješ sijećanje mi nije u punom pogonu da bih se mogla sjetiti o čemu sam ti tamo govorila, no, sjetim se već, a ako ne budem u očekivanom roku po nekom svom osobnom tasku, jednostavno ću si dati truda pa prošvrljati ovim tvojim stranicama unatrag, ako naravno, nemaš ništa protiv.-)))
tp.od sveg srca i duše"
Istina trebalo mi je vremena da u zbilji i realizmu takve predstave prepoznam taj "paranormalni koncept" kao izravnu slikovitu metaforu realnosti i brutalnosti životnih okolnosti i događaja-jer u zadnjim trzajima života umiruće glumice se događaju razno razne pozitivne i negativne situacije otvaraju se neke karte za koje je kompromitirajuće da su otvorene-trenutak kad se otkrivaju neka stvarna stanja stvari.
5
Kad sam na predstavama volim kupovat programske knjižice predstave u kojima je popis ekipe koja radi na nekoj predstavi povremeno se nađe i dramskog teksta i uvijek fotke scene što kadrova s probe što onih snimljenih kad su glumci u kostimima svojih uloga. Nažalost okolnosti su se spojile tako da sam ovu gledao iz lože (najgora pozicija ikad definitivno) pa nisam našao pult za kupnju iste.
HNK ZAGREB
Ali tu sam stvar kompenzirao kupovinom knjige drama drama na interliberu u kojoj ima korisnih stručnih referenci na predstavu izdvajam the point is dio:
"Zadnji monolog prepušten je bolničarki Ivani jer lječnici više ne obilaze Eugeniju zato što joj ne mogu pomoći, ona ostaje na skrbi bolničarima koji dolaze provjeriti je li još živa ili je vrijeme da proglase smrt. Posvemašnje ogoljivanje smrti u skladu je s razgovorima koje Eugenijini posjetitelji vode s njom a koji su svi u tonu rašćišćavanja računa pomirenja nuđenja ili traženja oprosta. "Idealno" umiranje Eugenije u kojem svi dobiju svoje-netko oprost netko zahvalu netko zadatak. Smrt i suočavanje sa smrću Eugenije i ostalih likova smrt kao poravnavanje računa, čišćenje odnosa ne zato što je došlo vrijeme nego zato što vremena više nema. Oprostiti živom čovjeku još je uvijek moguće, oprostiti mrtvom je nemoguće."
6
Kvalitetna predstava kvalitetne premise i reference, "ne zato što je došlo vrijeme nego zato što vremena više nema" drugim riječima-život je kratak da ga ne bi živjeli po svojim pravilima. A upravo se o tome i radi-o teroru patrijahalno-šerijatskog odnosa koje problematizira film o kojem je post.
7
U predstavi "Don Juan" za divno čudo meta napada konzervativno-puritanskog narativa nije ženski promiskuitet nego-muški. Juan se suočava sa nizom verbalne pirotehnike i osuda zbog švalerstva i fakerstva i to ne zato jer ženi nabija rogove nego gledano isključivo kroz taj puritanski bolesni narativ koji zabranjuje seksualne slobode-zato je upotrijebio licemjernu taktiku kako da ih skine s kurca kao metodu obrambene reakcije-tipkao sam detaljno o tome u dva tipa licemjerja
" Bilo je ovdje već materijala o licemjerju predstava o Don Juanu na primjer koji je optužen za "nemoral" zbog slobodnog sexa i nepoštivanje zakona puritanizma a i za licemjerje koje je stavljeno kao bazna premisa problematizacije kroz predstavu. Ali drastična je razlika u postu povezivanjesam se fokusirao na razloge koji daju legitimitet licemjerju jer nije u pitanju licemjerje potencirano nekakvom niskom pokvarenošću nego kao oblikom obrambene reakcije od nametnutih iskreiranih pravila po kojem dogmatizam nameće život. To je taj slučaj u kojem problem licemjerja dobiva neki legitimitet iako je problem samo po sebi ali veći je problem ono što ga potencira korijen tog problema."
8
A baš intencionalno u tom postu povezivnje sam potegnuo relaciju sa don juanom i dvije klinke iz "genijalne prijateljice" koje su odrastale pedesetih godina prošlog stoljeća kad je jebeni patrijahat bio sad manje ili još više ukorijenjen (kolko je tog sranja danas povremeno ta vremena u odnosu na ovo izgledaju kao 23 stoljeće)
KULTURA U ZAGREBU
Elem, u dotičnoj se drami patrijahalni nazadni mentalitet projicira u smislu odgoja djece-zabranjeno im je studiranje završi ti samo osnovnu školu i onda-radi ili ćemo te udati. Dvije klinke su bile prve u priči koje su napravile svoju osobnu revoluciju protiv nametnutog društvenog konstrukta a u kojem su bili i ženski odrasli članovi obitelji u sputavanju kćeri u školovanju i karijeri "što si ti bolja od mene" jer eto nije studirala ni ona pa joj neće niti kćer. A sve te verbalne pizdarije u jednom trenutku eskaliraju i u fizičke konfikte. Imamo primjera razno raznih a drame i filmovi koji toliko problematiziraju to dovoljno samo za sebe govori o ozbiljnosti situacije.
9
Kad smo kod drami može se dodati jedna premisa i iz radio drame: vrijeme radnje sadašnjost ime drame "ugasi to čudo" stavljam ovdje referencu samo na taj jedan aspekt koji je za temu ovdje ključan.
"Uvod je druženje dvije prijateljice na kavi nakon dužeg vremenskog perioda, jedna je udana ima dijete druga je cura neudana bez djece. Svaka ima svoju interpretaciju, ova udana ne radi ima muža koji zarađuje prijateljica radi intenzivno zabavlja se izlazi i istovremeno-govori o pozitivnim stranama tog života. Druga ima svoju verziju života prolaze u interakcijama kroz događaje iz prošlosti kad su bile studentice i kad se prije obiteljskog života više izlazilo dok kod je kod jedne od njih to i dalje slučaj kod druge nije."
Retrospektivno na uvodnu scenu radio-drame dvije cure u 30+godinama različitog životnog statusa jedna je udana s dejtetom a kako sa kasnije kompromitira u lošem braku druga slobodna-partijanerica neopterećena društvenim mjerilima koja uživa u izlascima i zabavi. Važan trenutak drame je podjebavanje nje od ove druge koje se ostvarila na pitanju djeteta i braka a kako se kasnije otkriva u pozadini toga je frustracija što je u lošem braku za koji se pravi da je idiličan. Ali to je bio njen izbor tu se nema što za prigovorit sasvim legitimna stvar ali nametanje toga makar i kroz zajebanciju kao nešto što se "mora" zadovoljit gubi svaki legitimitet...u principu ne gubi jer ga nikad niti nije imalo. Sve je to ok dok je stvar osobnog izbora što je u slučaju ove udane bio i očito to nije dalo apsolutnu sreću i zadovoljstvo jer kako se kasnije kompromitira-u lošem je braku i osjeća neku nostalgiju za životom prije kad je izlazila i uživala prijateljici koja je još slobodna i amused pa onda lagano pika i provocira u prijateljskom tonu ali ispod tog humorizma i zajebancije-kasnije se potvrdi neki oblik zavisti za prošlošću jer je trenutno u lošem braku. Ovdje se radi o obostranom doborvoljnom pristanku ali u patrijahalnim represijama stvari bitno drugačije idu. To su problemi na koje pucaju ne samo gore spomenute predstave (don Juan, genijalna) nego i ovaj film.
10
"Feminizam na filmskom platnu danas i nije nešto novo i revolucionarno, no feminizam u našim društvima i dalje je riječ koja izaziva zazor. Upravo kao radikalna kritika seksističke civilizacije, na filmska platna je došao makedonski film "Bog postoj, njeno ime je Petrunija" koji svojom ideologijom osporava supremaciju muškog spola."
Primjer iz genijalne je prvi trzaj neke emancipacije-iz ove prespektive kroz buntovnu borbu dvije sedmogodišnje klinke koje su odraslate u Italiji pedesetih godina prošlog stoljeća.
11
Gledam drugi jedini dostupan dio filma prvi kadar koji je nastavak prethodnog blokiranog već u prvim sekundama implicira da će biti neke napetosti. Ne znam što je prethodilo onom što je u prvom djelu filma i kako je došlo do situacije da Petrunijina obitelj daje live izjavu za televiziju o nečem lošem što im se dogodilo kćeri ali pomalo iako mi fali uvod i zaplet scena izgleda transparentna kompromitirat će se sasvim sigurno samo natenane pomalo sve u svoje vrijeme. I stvarno nije trebalo puno da se pređe na poantu-njihove kćer sudjelovala je u ceremoniji ali koliko sam iz polovično pogledanog uspio skopčat-kao oblik borbe protiv kompletnog tog establišmenta i spolne diskriminacije. Tu kao prvi odgovor počinje općenitost kako je Petrunija dobra i kako je nazaposlena ravno pa u glavu sad dobivaju digresiju od tv ekipe da je sljedeće pitanje jako intimno i od iznimne važnosti za slučaj. Pitanje: jesu li oni vjernici? Odgovor na dvije suprotstavljene fronte oboje odgovaraju istovremeno ali kakav obrat od jedne strane je odgovor potvrdan od druge nije, da ne nisu vjernici ali da slave sve blagdane dakle Petrunija nije osobito religiozna? Zašto je to napravila? Samo što konkretno? tu mi fali bar prvih pola sata filma ali imam osjećaj da će se to pitanje kristalizirati, nek mi ne bude problem gledam dalje sigurno ću naći kakvu fintu da ulovim nit. Svo vrijeme kao da zaobilaze konkretan odgovor na konkretno pitanje i odgovaraju diplomatski. Stvar je u tome da je zbog nečeg u toj ceremoniji postala meta svima-kad je tv ekipa pitala ove vani što misle o pobjednici etikete "đavla" su samo pljuštale a ni želje za kamenovanjem dotične kao u biblijska vremena nije falilo. Fali materijala tih prvih pola sata-sat filma ali ovo je evidentno da se radi o nekoj ultrafantaičnoj sekti po samim njihovim izjavama. Situacija je sve hektičnija-pitanje "je li ikad pobijedila žena"? Odgovor je ispaljen praktički prije nego je pitanje i postavljeno-ne! I da, ovo je prvi put. Dakle onda je pobijedila-ne, ukrala ga je! Ukrala je križ. Ukrala jer se jebiga-životne okolnosti tako posložile našla u teškoj socijalnoj situaciji
"Svakog 19. sijec nja na Bogojavljanje diljem Makedonije odvija se jedinstvena ceremonija: visokorangirani svecenik baca križ u lokalnu rijeku ili jezero, a stotine muškaraca ga se plivajuci pokušava domoci. Onaj koji prvi dođe do križa blagoslovljen je cijelu godinu i postaje lokalni heroj. Petrunija je neudana 31-godišnja povjesnic arka koja živi sa svojim roditeljima. Na povratku kuci sa neuspješnog razgovora za posao u tvornici rublja naleti na ceremoniju, skoc i u rijeku i osvoji križ. Sljedecih nekoliko sati njen skok u rijeku postane senzacija na internetu. Petruniju odvode u policijsku postaju gdje poc inje borba protiv lokalnih muškaraca, svijeta i sustava."
Dakle stvar je u crkvenom obradu-koji u principu dozvoljava natjecanje samo muškarcima a ona postaje meta napada onoga čemu je patrijahat i crkvena politika korijen.
12
Još jedna u nizu situacija borbe protiv sustava na tri razine-kaznenoj (sa zakonske strane ovi prijavljuju krađu i tu izlazi policija) mentalitetnoj i osobnoj. Bitka protiv sustava kojem je korijen nazadan mentalitet. Na 10:51 je kadar koji pokazuje agresivnost fanatika prema "kradljivici" koja brzo eskalira u fizički napad od čega ju spašava policija. Da nije pomahnitali bolesnici bi ju ubili. Iako mi pola filma fali ovo viđeno je nešto što svakako vrijedi pogledat.
___________________________________________________________________________________________
Gledanjem filma i još više-konkretno te scene sama od sebe došla mi je asocijacija na bolesnike koji kleče na trgu-koliko su zapravo konzistentni s ovima u filmu. Film je ozbiljan nije komedija niti sf-inspiriran je realnim životnim stuacijama i to je razlog zašto je važan. Samo stvarnost je i daleko zajebanija nego što ju film može predočit.
Pravobraniteljica i nasilje u obitelji
marival11.blog.hr
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova mogu se obratiti sve osobe koje žele upozoriti na slučaj diskriminacije ili kršenja prava na osnovi spola….
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova možete se obratiti i anonimno S TIME DA JE U TOM SLUČAJU POSTUPAK UTVRĐIVANJA ČINJENICA BITNO OTEŽAN.
Pravobraniteljica je OVLAŠTENA DATI PRAVNI SAVJET DO POKRETANJA SUDSKOG POSTUPKA.
Postupanje Pravobraniteljice po Vašoj pritužbi za Vas je BESPLATNO
Na stranicama Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova postoji Obrazac za prijavu diskriminacije. Svatko može prijaviti sve i svakoga. Najbolje pročitati obrazac.
Iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu, izvukla sam dijelove koji se odnose na nasilje u obitelji
Prema evidenciji MUP-a, po brojnosti evidentiranih kaznenih djela koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba situacija je sljedeća:
1. KD Prijetnja s 3.895 zabilježenih kaznenih djela (3.053 žrtava žena i 1.037 žrtava muškaraca; 3.330 u 2022.);
2. KD Nasilje u obitelji s 2.310 zabilježenih kaznenih djela (s 2.006 žrtava žena i 304 žrtve muškaraca; 1.879 u 2022.) ;
3. KD Tjelesna ozljeda s 1.593 zabilježenih kaznenih djela (1.126 žrtava žena i 467 žrtava muškaraca; 1.276 u 2022.);
4. KD Nametljivo ponašanje s 301 zabilježenih slučajeva (s 271 žrtava žena i 30 žrtava muškaraca; 232 u 2022.);
5. KD Teška tjelesna ozljeda s 197 zabilježena slučaja (116 žrtava žena i 81 žrtva muškarac; 130 u 2022.);
6. KD Silovanje s 100 zabilježena slučaja (s 100 žrtava žena i 0 žrtava muškaraca; 129 u 2022.).
S druge strane, prema podacima MPU, ukupno je 990 osoba osuđeno za kaznena djela među bliskim osobama. Gledajući vrste kaznenih djela, najviše osoba osuđeno je za:
1. KD Tjelesna ozljeda – 403;
2. KD Nasilje u obitelji – 397;
3. KD Nametljivo ponašanje – 85;
4. KD Ubojstvo – 48;
5. KD Teška tjelesna ozljeda – 41;
6. KD Teško ubojstvo – 16 osuđenih osoba.
Iz dostavljenih podataka MUP-a i MPU-a, proizlazi da na godišnjoj razini pravosuđe uspijeva procesuirati oko 1/8 evidentiranih kaznenih djela. No, ovdje svakako treba u obzir uzeti činjenicu da MUP kaznena djela evidentira trenutno, odnosno vrlo brzo nakon što se ona dogode, dok pravosuđe, odnosno sudovi ista procesuiraju u dužem vremenskom razdoblju što je razumljivo i očekivano.
Kada kompariramo udio ubojstava žena od strane intimnih partnera u odnosu na ukupan broj ubojstava žena postoci se kreću na sljedeći način: 2018. - 50%; 2019. - 46,2%; 2020. - 47,4%; 2021. - 28,6%; 2022. - 46,2%; 2023. - 55,5%. S druge strane, kada analiziramo brojke ubojstva muškaraca u 2023., od 7 ubijenih muškaraca među bliskim osobama, 2 ili 28,5% muškarca su ubijena od strane intimnih partnerica (bivša/sadašnja supruga, bivša/sadašnja partnerica). U 2022. nije bilo muškaraca ubijenih od strane intimnih partnerica, evidentirana su svega 2 ubijena muškarca među bliskim osobama152 .
Kada gledamo žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstva među bliskim osobama i članovima obitelji, muškaraca je 16 (27 u 2022.), a žena 14 (13 u 2022.). Od 16 žrtava muškaraca, 5 muškaraca su bili žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnerica (31%), a preostalih 9 od drugih članova obitelji. Od 14 žrtava žena, 6 žrtava je bilo kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnera (43%), a preostalih 8 od drugih članova obitelji.
Femicid
Prema podacima MUP-a, zabilježeno je ukupno 23 ubojstva u Republici Hrvatskoj (4 manje nego 2022. i 7 manje nego 2021.) od čega je ukupno 14 ubojstava zabilježeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba. Od ukupno 9 ubijenih žena (4 manje nego 2022. i 6 manje nego 2021.), 5 ili 55,5% žena su ubili njihovi bivši ili sadašnji intimni partneri/supruzi. Što se tiče preostale četiri žrtve, jednu je ubio susjed, dvije sinovi te je jedno žensko dijete ubio intimni partner žene, u neuspjelom pokušaju da ubije i nju. Prema navedenim podacima, vidljivo je da je i u 2023. godini nastavljen trend ukupnog pada broja ubojstava, kao i pada broja ubojstava žena, a koji bilježimo još od 2020.
Što se tiče pokušaja ubojstava (i pokušaja teških ubojstava), a prema statistici MUP-a evidentirano je ukupno 111 takvih kaznenih djela (108 u 2022.), dok je od toga broja među bliskim osobama i članovima obitelji evidentirano ukupno 30 kaznenih djela pokušaja ubojstava (i pokušaja teških ubojstava) ili udio od 27% (40 u 2022.).
Kada gledamo žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstva među bliskim osobama i članovima obitelji, muškaraca je 16 (27 u 2022.), a žena 14 (13 u 2022.). Od 16 žrtava muškaraca, 5 muškaraca su bili žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnerica (31%), a preostalih 9 od drugih članova obitelji. Od 14 žrtava žena, 6 žrtava je bilo kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnera (43%), a preostalih 8 od drugih članova obitelji.
Postupanje policije i pravosuđa prema žrtvama nasilja u obitelji
U izvještajnom razdoblju evidentiramo određenu stagnaciju u području procesuiranja i suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja među bliskim osobama, od strane policije i pravosuđa. Naime, Pravobraniteljica je tijekom izvještajnog razdoblja evidentirala kako je u pokrenutim antidiskriminacijskim postupcima protiv policije, Ravnateljstvo policije u određenom broju slučajeva odbijalo prihvatiti odluke Pravobraniteljice „braneći“ postupanja policijskih službenika i policijske postaje za koje je Pravobraniteljica utvrdila da prilikom intervencija zbog nasilja u obitelji nisu postupali s potrebnim senzibilitetom za rodno utemeljeno nasilje i/ili su žrtve izlagali dodatnoj spolnoj diskriminaciji. Posebno ističemo kako je u pojedinim slučajevima uočeno kako je policija i dalje sklona provoditi tzv. dvostruka terećenja, odnosno ne razlikovati primarne počinitelje od žrtava, dok u određenom broju slučajeva femicida policija nije prepoznala karakteristične okidače za femicid (npr. odluku žene da napusti nasilnog muškarca; uhođenje i nametljivo ponašanje, odnosno ranije evidentirano nasilje; raniju osuđivanost; prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom; alkoholizam; posjedovanje oružja; psihički problemi i slično). Osim navedenog, policija ponekad propušta utvrditi odnos počinitelj - žrtva, što rezultira time da u jednom trenu terete počinitelja za nasilje, a onda po pozivu počinitelja, za nasilje terete žrtvu.
Također, evidentirali smo i slučajeve u kojima je DORH odbacivao kaznene prijave zbog rodno utemeljenog nasilja, odnosno kaznenih djela protiv spolnih sloboda smatrajući da nema osnove za daljnji kazneni progon, što je također bila posljedica izostanka rodne senzibilnosti za ovaj oblik nasilničkog ponašanja.
Sudovi također nerijetko znaju ispitivati ponašanje žrtve i/ili dopustiti odvjetnicima/cama počinitelja da ispituju ponašanje žrtve prije počinjenja kaznenih djela protiv spolnih sloboda i to na način da navedeno ponašanje žrtava dovode u vezu s počinjenjem kaznenog djela iako je takav način ispitivanja zakonom zabranjen. Sudovi su također u ponekim slučajevima skloni žrtvu izlagati sekundarnoj viktimizaciji odnosno istu opetovano ispitivati o činjenicama o kojima je već svjedočila, čime izražavaju zapravo svoje nepovjerenje prema žrtvi i njezinim navodima.
Dva primjera iz Izvješća
PRIMJER 2. (Ubojstvo supruge) – strana 108 Izvješća
iz priložene dokumentacije i službenih policijskih zabilješki o obavijesnim razgovorima koje je policija obavila nakon ubojstva, proizlazi da je suprug ubio svoju suprugu zbog njenog preljuba, čineći na taj način zapravo tzv. ubojstvo iz časti. Iz navedenih zabilješki proizlazi i da je najbliža rodbina žrtve znala za nasilničku narav supruga i suprugin preljub, ali su isti u svojim izjavama policiji, između ostalog, naveli da se nisu htjeli miješati u bračne odnose počinitelja i žrtve iz straha da isti kojim slučajem ne bi i njima naudio. Shodno svemu navedenom, Pravobraniteljica je zaključila kako u konkretnom slučaju nažalost žrtvini najbliži nisu imali nikakav senzibilitet za rodno utemeljeno nasilje, niti su bili osviješteni vezano uz isto, pa iako su znali za nasilničku, posesivnu i ljubomornu narav supruga, kao i za prijetnje, maltretiranja i proganjanja, nisu ništa poduzimali. Čak štoviše, nastojali su što su mogli više ignorirati sve te znakove kako bi zaštitili sebe, iako su bili svjesni činjenice da bi do ubojstva moglo doći.
PRIMJER 3. (Ubojstvo majke) - strana 109 Izvješća
Izvršen je uvid u pribavljena izvješća i dokumentaciju te je u bitnom utvrđeno da je sin na okrutan način ubio svoju majku posebno ranjivu zbog svoje dobi i narušenog zdravstvenog stanja. Iz priložene dokumentacije te iz izvješća MUP-a i nadležnog područnog ureda HZRS-a proizlazi da u predmetnom slučaju nije bilo ranijih dojava o nasilju u ovoj obitelji, pa slijedom toga niti ranijih postupanja nadležnih tijela zbog nasilja u obitelji. No, iz priloženog izvješća i dokumentacije MUP-a, posebice iz službenih zabilješki o razgovorima sa susjedima ove obitelji u bitnom proizlazi da su svi bliži susjedi znali da je sin duže vrijeme nasilan prema svojoj majci, kao i da je sklon konzumiranju alkohola i drugih opojnih sredstava. Iako su neki od susjeda upozoravali počinitelja nasilja da prestane s nasiljem nad bolesnom majkom, nitko od njih nije poduzimao nikakve druge mjere u smislu prijave nasilja policiji, te nisu prepoznali okidače za femicid (nasilje, sklonost alkoholu i sklonost opojnim sredstvima).
Pivopija
metric.blog.hr
I'm a beer man. I tried to drink whiskey and Scotch, but I don't get it. It smells like a girl who didn't shower and just splashed a lot of perfume on.— Mads Mikkelsen
The crow
fragmenti2.blog.hr
Oduševila me ova ptičica koju sam neko večer pronašla na bespućima Interneta.
Pametna životinjica.
Znala sam odmah da ću je zalijepiti na blog, i potrudila sam se spremiti link da je poslije mogu pronaći. A da bih bila sigurna - poslala sam ga samoj sebi na mejl.
I toliko sam se smotala da mi nije palo na pamet da ga mogu odmah i na blogu spremiti :)))
Kakva kokoš 
Kažem pametna životinjica, ali ona je zapravo izdresirana, i to onako kako se to najčešće radi - nagrađivanjem.
Pa se onda zapitam što je to pamet... sposobnost da uvijek reagiramo tako da bi bili nagrađeni (ili u nekim slučajevima - izbjegli kaznu, ako smo pametni)?
Moguće.
A može li se reći da smo onda svi (samo)izdresirani?
Moguće.
I štošta smo spremni učiniti za nagradu... pa i ono što nam se ne mili.
Filozofiram malo... ali to mi pada na pamet dok gledam macana, koji i dalje ne voli suhu hranu ali se jednako nastavlja zaletavati u gomilu mačaka samo kako bi ju njima oteo.
Takvo alfa dokazivanje je njegova nagrada.
Ja, pak, ne volim baš prženu hranu, ali obožavam gledati fritule kad se same, samcate preokreću u vrelom ulju, onako napuhane i lagane, pa sam ih i danas radila, a i još ću ... ovo je sad pravo vrijeme za njih.
I onda ih moram pojesti nekoliko, a kolikogod pazila da ne pretjeram, vjerojatno će mi poslije biti mučno :I
Ali to je cijena koju plaćam za nagradu.
Neki stariji macani naučili su da se nije pametno zaletavati na vruće fritule, pa ih samo gledaju... zapravo čekaju da ohlade.
Što ti je iskustvo. Tj. (samo)dresura.
Mislim da sam danas i mladog macana naučila da ih voli ohlađene.
Ma, zapravo ne vjerujem, ali uklapa mi se ovakvo pisanje u današnju filozofiju.
Vinobrani - fešta mladog vina u Brnu
sakurra.blog.hr
Ove godine smo opet bili u posjeti mojoj bolesnoj sestri u Brnu. Mace nam je čuvala moja kćerka. Svaki dan smo posjećivali moju sestru koja je bila presretna što smo s njom provodili lijepe trenutke po nekoliko sati.
Uspjeli smo i malo uživati u raspoloženju na glavnom trgu (Namesti Svobody) na kojem se slavilo mlado vino (vinobrani). Osim koncerata, svakakvih čeških delicija (mesa, kolača, kobasica, bramboraka, piva itd.) našao se i jedan Japanac koji je svojim "baletnim koracima" uveseljavao posjetitelje. Nisam mogla odoljeti a da ga ne snimim.
Korejac, blefer, otac i sin lopov
betel.blog.hr
Priča o Sjeverno Korejcima u Rusiji potječe i NYT i pera Davida Sangera, dobro poznat izvor CIA narativa i koji sve njezine potrebe pretače u novinsku priču.
Priča koja je dobro došla za dizanje tenzija uoči Trumpovog preuzimanja vlasti i priča koja je "opravdala" US dopuštenje o raketiranju ruskog teritorija.
Amerikanci s druge strane, nikad ne bi raketirali ruski teritorij da nemaju vjere u Putinove čelične živce, mentalnu disciplinu i njegovu svijest o situaciji u kojoj se nalazi cijeli svijet. Zbog ovih pozitivnih Putinovih osobina, zapada ga je prozvao bleferom. Putin je uistinu blefirao kad je, promjenom nuklearne politike i nuklearnim vojnim vježbama i njene pripravnosti prijetio zapadu, jer za razliku od većine zapadnih političara koji inzistiraju na eskalaciji, nije luđak. Uostalom i sam Putin je svjestan, kad bi zapad uistinu imao muda za rat s Rusijom, odavno bi Ukrajinu primili u NATO, i danas bi cijela priča bila gotova na ovaj ili na onaj način.
Zanimljivo da cijeli zapadni mainstream inzistira na priči o Sjeverno Korejcima iako u Kursku se dokazano nalaze Američki, Engleski i Poljski vojnici, dok istovremeno ne postoji nijedan dokaz, fotografija ili snimka Sjeverno Korejaca.
A "mogli" su ih imati jer ruska vojska kao i ruski narod je prepuna vojnika mongolskih ili tatarskih korijena, a koji su danas politički i kulturološki Rusi, pa iako nisu Korejci, bar sliče na njih.
Carstvo laži se danas ni ne trudi argumentirati i dokazivati svoje laži, jer znaju da u njih apriori vjerujemo. Sasvim nam je normalno stoga da Biden da pomilovanje od svakog progona svom sinu Hunteru, koji je btw priznao krivicu za dva slučaja po kojim je trebao odležati 25 i 17 godina. Iako je otac Joe rekao da ga neće pomilovati, brzo se predomislio kad mu je sin zaprijetio otkrivanjem njegovih grijeha, pa uz riječi "ipak mi je sin" odlučio otići pred stvoritelja s ono malo dostojanstva kojeg još misli da ima.
Samo nekulturno molim!
nachtfresser.blog.hr
Općepoznato je da je političarima diljem Europe, o svijetu i da ne govorim, kultura zadnje rupa na svirali. Postoje drugi prioriteti, kao npr. neka imaginarna sigurnost, recimo berlinska vlada je pala kad se pretprošle godine za Silvestrovo policija nije uspjela probiti u kvart u kojem su divljale razne, većinom ali ne isključivo, inozemne mladalačke bande, koristeći eksplozivna sredstva, čije su detonacije odzvanjale višemilijunskim gradom. Kršćanski demokrati su obećanjem o redu osvojili nakon dužeg vremena vlast u glavnom gradu. Prošli doček nove godine pod njihovom palicom je bio nešto drukčiji, bande su se međusobno "slaveći" sukobile u strogom centru na Alexanderplatzu, koji je policija opkolila, evakuirala preplašene turiste koji su se tamo zatekli, prošlo je bez žrtava i bilo je kao nešto bolje, odnosno manje se pisalo, snimke na twitteru su djelovale uznemirujuće.
Tradicionalno prve žrtve konzervativaca su bile okoliš, javno školstvo i kultura. Svima je odmah doslovno postalo vidljivo da Berlin ima novu vlast. Konvoj kamiona je došao u centar ukloniti zelenu oazu s klupama, koju su Zeleni u zamjenu za glasove podrške prošloj vlasti, nametnuli pretvorivši prometnu ulicu u šetalište i ta ulica je ekspresno ponovo otvorena za promet, jer se zaboga proteklih godina brzina kretanja vozila kroz centar smanjila s 35 na 30 kilometara na sat, jadna gospodska komocija.
Resor kultura je bio toliko nevažan i prethodnoj socijaldemokratskoj vladi pa su ga u zamjenu za par glasova podrške dali maloj stranki Ljevice, koja je prije odlaska Sahre Wagenknecht jedva prelazila prag, sad ni to. Ovi su to iskoristili odigravši za kapitalizam ipak neočekivani potez, otvorili su svake prve nedjelje u mjesecu gradske muzeje, a to su tamo skoro svi relevantni, besplatno za sve. To je na iznenađenje drugih političara izazvalo enorman interes i besplatne karte su se morale za dobar dio muzeja rezervirati ranije. Nakon tih velikih muzejskih gužvi nedjeljom, ova je bila zadnja takva, vladajući su zaključili da i tu postoji prostor za racionalno korištenje proračunskih sredstava i stavili su tu odluku van snage. Fotografija, koju su uglavnom prenosile agencije, pokazuje ogroman red pred prirodoslovnim muzejom u kojem su očito većinom činile obitelji s manjom djecom, apsurd je da su to vjerojatno većinom glasači konzervativnih stranaka, kojima je obitelj svetinja, uglavnom ignoriraju politiku i neće ni znati zbog koga stoje u tolikom redu i provociraju teroristički napad uvijek opasnih migranata, odnosno na mogućnosti takvih napada svakodnevno upozoravaju tiražni mediji.
02
pon
12/24
Sretno po Standaru
moreplanina.blog.hr
Ovo je zapravo Via Adriatica 4 Raša - Plomin. Naslov je proizašao iz moje umjetničke slobode i pao na pamet iz čista mira. Nije Sretno po standardu već upravo kako i piše.
S obzirom da krećemo iz Raše, a SRETNO piše na ulazu u Raški rudnik, iskoristio sam tu riječ za početak naslova. Siguran sam da je tim jadnim ljudima u rudnicima sreća vraški trebala.
PO STANDARU, zato što ćemo do Plomina ići preko vrha Standar (474 m.n.v.) koji se nalazi između Rabca i Plomina. Ovdje sam se malo dvoumio između Rabca i Rapca zbog palatalizacije, ali dvojbu mi je odagnao Chat GPT.
Rijetko ga koristim, ali danas sam ga koristio, prvi puta, za razotkrivanje vrste biljake sa fotografija pa mislim se umjesto googlanja priupitati ću umjetnu inteligenciju i za slučaj Rabca.
Napravili smo pauzu od dva tjedna i ovu subotu krećemo dalje rutom Via Adriatice, najvjerojatnije posljednja ove godine. Nastavljamo tamo gdje smo i stali, u Raši.
Jučer je bio domjenak od firme, trudio sam se iz petnih žila biti pametan i paziti na količine, uspio sam, ali ipak sam zaspao tek nešto iza 1:00.
Ujutro buđenje u 5:40, e nisam se baš nešto naspavao, ali što je tu je. Pati junače.
U planu je bilo da današnja ruta bude malo preko 16 km, a na kraju je to ispalo nešto preko 20 km
Ukupno uspona 900 m. Prvi uspon je od Raše do Labina, pa onda od Rabca do Standara te posljednji od Luke Plomin do Plomina.
Još jedan pogled na Rašu i crkvu sv. Barbare.
Jutro je hladno, sunce je još nisko, oblačimo se nešto toplije i krećemo na uspon prema Labinu. Već nakon 100 metara kao da je netko upalio grijanje, skidamo prvi sloj odjeće.
Napravili 200 metara uspona, a i sunce se već podiglo pa je toplije. Sunčeve zrake probijajući se kroz jesensku krošnju drveća stvaraju prekrasan kadar za fotografiju. Sve je u bojama jeseni.
Opet trio, a solo. Dosta ljudi bi htjelo ići sa nama, ali očito nije sve u htjenju. Jedan će ići kad bude u penziji, jedan ne smije, jedan ne može, jednom je previše, jednom je prenaporno, jednom je hladno, jedan se boji i tako ostadosmo nas troje sami. Ovdje sam pisao sve u muškom rodu, a uglavnom i jesmo mi muškarci gotovo za sve krivi.
dolazak do Labina
Obilazak grada nije u planu, ali je šteta ne prošetati starim gradom kada smo već tu.
Ploča u spomen na Labinsku republiku.
KOVA JE NAŠA
Labinska republika, pobuna rudara u Labinu 1921. Izbila je kao posljedica teškoga gospodarskog položaja rudara labinsko-raških ugljenokopa, kojima se pridružilo i lokalno pučanstvo nezadovoljno represivnom talijanskom politikom, osobito u nacionalnom smislu. Izravan povod buni bio je upad talijanskih fašista u radničku komoru u Trstu (1. III), nakon čega su rudari preuzeli upravu nad rudnikom i proizvodnjom, organizirali svoje straže i vijeća te osiguravali javni red i mir. Time je bila uspostavljena Labinska republika, koja je trajala od 2. III. do 8. IV. Oko 2000 rudara štrajk je pretvorilo u politički prosvjed pod geslom Kova je naša (Jama je naša). Istodobno je trajala i Proštinska buna.
izvor: https://enciklopedija.hr/
Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Iako je fašizam na vlast u Italiji stigao tek 1922. godine, u ovim krajevima i nešto ranije su započeli teror, represija i talijanizacija Istre, odmah nakon potpadanja ovih krajeva pod Italiju 1918. godine. Isti ti upravitelji Istre su aktivno sudjelovali u dovođenju fašizma na vlast. Stoga je ispravno tumačenje da je Labinska republika bila prvi ustanak protiv fašizma u svijetu.
izvor: https://hr.wikipedia.org
top na bastionu
preteća TOI TOI
Penjajući šećemo Labinom. Desno je crkva Rođenja Blažene Djevice Marije sagrađena 1336. godine, a lijevo crkva sv. Stjepana sagrađena u 17. stoljeću
pogled sa Fortice na Učku i vrhove Vojak (1396 m.n.v.), Sisol (834 m.n.v.)
Pogled sa Fortice prema Rabcu
Od Labina se spuštamo prema Rabcu i osvrćem se da pogledam stari grad Labin prije nego što isčezne iz vidokruga.
Opet predivne jesenske boje, baš kao na slici.
Izvor
u kanjonu potoka
slapovi
Iz kanjona se otvorio pogled na Rabac, kojeg je bilo šteta ne ovjekovječiti.
Puše jaka bura i vidi se u daljini kako more pjeni. Spuštamo se sve do kampa i onda glavnom cestom do kružnog toka.
Nakon cca 500 m od kružnog toka u Rabcu sa ceste za Labin skreće, u šumu, planinarski put za Standar pa tu skrećemo i mi.
Odmah na startu upozorenje, žele nas zastrašiti, ali mi se nedamo.
Staza je jako strma, čak je netko za pomoć pri penjanju postavio telefonski kabel, pa je doživljaj kao da si na ferati ili bi to bila kablata
selo Vicani
Via Adriatica
Cotinus coggygria, poznata kao rujevina ili dimno drvo. Karakteristična je po živopisnim crvenim, narančastim i žutim listovima tijekom jeseni. Takođe, tijekom ljeta ima specifične cvijetove nalik na dimnu maglicu, što joj daje ime "dimno drvo".
izvor: https://chatgpt.com/
Izlaskom iz šume na čistinu otvara se prekrasan vidik prema Cresu i Lošinju, ali istodobno i mi smo otvoreni na buru.
Pogled prema jugu. Osoršćica, Unije.
Cres i Lošinj
Standar (474 m.n.v.)
Ovo nije sami vrh već vidikovac koji je samo metar niži od vha. Vrh Standar je cca 250. m južno od vidikovca. Bili smo i na vrhu do kojeg nema puta, šumovit je i nema se što vidjeti.
Vidikovac je lijepo uređen i šteta što jako puše.
Ovdje smo bili kratko jer je puhala jaka bura. Izvadili smo kape, rukavice, još se dodatno obukli. Bilo bi lijepo ovdje gore odmoriti, pojesti, ali se ne može. Čak i za potrebe fotografiranja se nisam mogao nasmijati koliko mi je bilo hladno, više sam radio grimase.
Gledam sada ovu fotografiju i izgleda tako mirno, spokojno, osunčano, toplo, a zapravo je bilo hladno, jedva si stajao od bure, bilo je gadno.
Spuštamo se 50 m niže u zavjetrinu i tamo napravimo odmor, ručamo.
Spuštanje sa Standara premo luci Plomin. Dobro obučeni, žurimo da se maknemo sa vjetrometine. Tu nas je baš propuhalo.
Termoelektrana Plomin.
Stari grad Plomin, naše odredište.
Transportna traka za dovoz ugljena i more za hlađenje termoelektrane.
Povrat mora iz termoelektrane pomješano sa Boljunčicom.
Uspon prema Plominu.
Euphorbia characias, poznata kao sredozemna mlječika. To je trajnica karakteristična za suha i kamenita staništa Sredozemlja. Prepoznatljiva je po svojim izduženim, kožastim listovima raspoređenim u gustim pršljenovima i uspravnim stabljikama.
Mlijekovite biljke iz ovog roda sadrže bijeli sok koji može biti toksičan, pa treba biti oprezan pri rukovanju
izvor: https://chatgpt.com/
Podno Plomina
Domogli se zvonika i pogledali unutra, vidi čuda, zvono. Ki bi rekal.
Termoelektrana Plomin snage 217 MW, jedina termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj. Iz dimnjaka ništa ne dimi. Elektrana ne radi ili dim čist ko suza.
Tu se napon diže na 220 000 volti i dalekovodom spaja na elektrodistribucijski sustav Hrvatske.
Za kraj mogu reći da me od pisanja ovog bloga bole noge. Zar nisam mogao pisati o nečem drugom iz naslonjača i tople sobe, a ne prelaziti tolike kilometre?Zašto biti mokar i promrzao, oznojen i propuhan, gledati iz kojeg će grma iskočiti medvjed, dobijati žuljeve, mazati se baby kremama. Zašto?
E sad se postavlja pitanje, da li planinarim da bih pisao blog ili pišem blog da bih planinario? Kada dokučim odgovor na to pitanje, to ću i obznaniti, neću se obnažiti, ne brinite.
Idemo ususret predsjedničkim izborima i svašta ćete čuti, svašta pročitati pa mogu i ja malo laprdati, a neću lagati.
Hodimo, prtimo se
Ki nas vrag tira va ti bregi?
Tamo kade vuki i medvedi bivaju
Hodimo, prtimo se
Zgorun je teško,
a nazdolun još teže
Hodimo, prtimo se
Aš to nan se pjaža
Hodimo, prtimo se
Aš to volimo.
Nastavak će biti kad bude.
Ažurirane konvencije i protokoli koje Hrvatska nije ratificirala
starrynight2022.blog.hr
Temeljno
C187 - Promotivni okvir za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, 2006. (br. 187)
P029 - Protokol iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu, 1930
Tehnički
C077 - Konvencija o medicinskom pregledu mladih osoba (industrija), 1946. (br. 77)
C078 - Konvencija o medicinskom pregledu mladih osoba (neindustrijska zanimanja), 1946. (br. 78)
C088 - Konvencija o službi za zapošljavanje, 1948. (br. 88)
C094 - Konvencija o radnim klauzulama (javni ugovori), 1949. (br. 94)
C095 - Konvencija o zaštiti plaća, 1949. (br. 95)
C097 - Konvencija o migracijama radi zapošljavanja (revidirana), 1949. (br. 97)
C110 - Konvencija o plantažama, 1958. (br. 110)
C115 - Konvencija o zaštiti od zračenja, 1960. (br. 115)
C118 - Konvencija o jednakom postupanju (socijalna sigurnost), 1962. (br. 118)
C120 - Konvencija o higijeni (trgovina i uredi), 1964. (br. 120)
C124 - Konvencija o medicinskom pregledu mladih osoba (rad u podzemlju), 1965. (br. 124)
C128 - Konvencija o naknadama za invalidnost, starost i obitelj, 1967. (br. 128)
C130 - Konvencija o zdravstvenoj skrbi i naknadama u slučaju bolesti, 1969. (br. 130)
C131 - Konvencija o utvrđivanju minimalne plaće, 1970. (br. 131)
C140 - Konvencija o plaćenom obrazovnom dopustu, 1974. (br. 140)
C141 - Konvencija o organizacijama ruralnih radnika, 1975. (br. 141)
C142 - Konvencija o razvoju ljudskih potencijala, 1975. (br. 142)
C143 - Konvencija o radnicima migrantima (dodatne odredbe), 1975. (br. 143)
C149 - Konvencija o medicinskom osoblju, 1977. (br. 149)
C150 - Konvencija o radu, 1978. (br. 150)
C151 - Konvencija o radnim odnosima (javna služba), 1978. (br. 151)
C152 - Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu (rad na dokovima), 1979. (br. 152)
C154 - Konvencija o kolektivnom pregovaranju, 1981. (br. 154)
C157 - Konvencija o održavanju prava iz socijalnog osiguranja, 1982. (br. 157)
C160 - Konvencija o statistici rada, 1985. (br. 160)
C167 - Konvencija o sigurnosti i zdravlju u graditeljstvu, 1988. (br. 167)
C168 - Konvencija o poticanju zapošljavanja i zaštiti od nezaposlenosti, 1988. (br. 168)
C169 - Konvencija o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989. (br. 169)
C170 - Konvencija o kemikalijama, 1990. (br. 170)
C171 - Konvencija o noćnom radu, 1990. (br. 171)
C172 - Konvencija o radnim uvjetima (hoteli i restorani), 1991. (br. 172)
C173 - Konvencija o zaštiti potraživanja radnika (nelikvidnost poslodavca), 1992. (br. 173)
C174 - Konvencija o sprječavanju velikih industrijskih nesreća, 1993. (br. 174)
C175 - Konvencija o radu s nepunim radnim vremenom, 1994. (br. 175)
C176 - Konvencija o sigurnosti i zdravlju u rudnicima, 1995. (br. 176)
C177 - Konvencija o radu kod kuće, 1996. (br. 177)
C181 - Konvencija o privatnim agencijama za zapošljavanje, 1997. (br. 181)
C183 - Konvencija o zaštiti majčinstva, 2000. (br. 183)
C184 - Konvencija o sigurnosti i zdravlju u poljoprivredi, 2001. (br. 184)
C188 - Konvencija o radu u ribarstvu, 2007. (br. 188)
C189 - Konvencija o radnicima u kućanstvu, 2011. (br. 189)
C190 - Konvencija o nasilju i uznemiravanju, 2019. (br. 190)
C191 - Konvencija o sigurnoj i zdravoj radnoj okolini (posljedične izmjene i dopune), 2023. (br. 191)
P081 - Protokol iz 1995. uz Konvenciju o inspekciji rada, 1947.
P089 - Protokol iz 1990. uz Konvenciju o noćnom radu (žena) (revidirana), 1948.
P110 - Protokol iz 1982. uz Konvenciju o plantažama, 1958
P155 - Protokol iz 2002. uz Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, 1981.
Novi ritam života
nachtfresser.blog.hr
Zanimljivo, privikao sam se nekako da opet kasno liježem, ali ne mogu se odviknuti buđenja u pet, te dosta bludim preko dana i drijemam i kenjkav sam više nego obično, ali što se može. Jin dođe ujutro za mnom, ali onda produži spavati na kauču, danas smo izašli oko sedam i pola sata kasnije se spustili na cestu prema gradu te naletjeli na školarce. Neki malo stariji pozdravljaju, pretpostavljam da su iz moje bivše škole, jednom sam u razgovoru čuo da u drugim školama učenici baš i nemaju običaj pozdravljati profesore koji im ne predaju, a pogotovo valjda ne one umirovljene. Požurivao sam Jina prema parku, nije mi se dalo riskirati eventualni susret s nekim od bivših kolega, ostali smo uglavnom u dobrim odnosima, ali ne da mi se glumiti da mi posao i najmanje nedostaje, u učionici bi još išlo, ali sve ostalo u sustavu užas.
Više šetamo po danu, ne bi li se Jin uspavao i manje jeo tijekom dana, polako se privikava i na novi režim, iako je rano odlazio sa mnom spavati, brzo je shvatio da sam ja prestao odlaziti na spavanje u devet i pol, te je i on prestao. Uspostavit ćemo valjda novu rutinu, i drugarica se prilagođava, njoj je malo prerano ustajanje, meni malo prekasno odlazak u krevet...I blog je izgubio svoj ritam, ali to je zaista najmanje važno :D
Drugarica mi je posudila jedan stari olympus foto aparat, danas sam malo vježbao, vrlo brzo mi se zamrači slika pa ne vidim što snimam, nešto bi trebalo očito podesiti na fotiću, bio sam uvjeren da ništa nisam uspio snimiti, ali vidi čuda, prilažem link na foto blog, sve današnje najsvježije fotke, nemam dobrog zrcala u kući, bio sam uvjeren da izgledam katastrofalnije, u svakom slučaju umornije...
Nas dvojica
Nema naslova
fragmenti2.blog.hr
Samo da maknem ovaj zadnji post... bložem'prosti, onih devet osobina k'o devet Danteovih krugova.
Sutra, 3. prosinca je Međunarodni dan osoba s invaliditetom, pa samo da se malo prisjetimo svih onih koji nemaju sreću živjeti život punim plućima, a u svemu tome moraju naći nekakav smisao...
https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/medunarodni-dan-osoba-s-invaliditetom/
Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uključuju one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na jednakoj osnovi s drugima. U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, što ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebno vulnerabilnu populaciju.
Ovaj se dan diljem svijeta obilježava na različite načine, od likovnih izložbi promicanja umjetnička djela od strane osoba s invaliditetom do prosvjeda kojim se želi ukazati na teškoće u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom.
Simbol Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je simbolom UN-a uz plavu riječ crvenog početnog slova E na engleskom jeziku – „Enable“ – što znači “omogućiti”.
Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 508.350 osoba s invaliditetom, od čega je 60% muškaraca i 40% žena, a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske osobe s invaliditetom čine 12% stanovnika.
Više potražite na web stranicama:
http://www.hzjz.hr/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-hrvatskoj/
http://www.un.org/disabilities/default.asp?id=1637
http://www.who.int/disabilities/world_report/2011/report.pdf
... a Oliver u Budimpešti
gogame.blog.hr
Hungarian Open Championship 2024
EGF Bonus C
Budapest 23. – 24.. 11. 2024.
Odlučio se Oliver za vrlo jaki Hungarian Open. Turnir je to na koji se uključi i po neki profesionalac. Ovaj puta je to bio Stanislaw Frejlak iz Poljske. Osvojio je Stanislaw, naravno, prvo mjesto.
Turnir se igrao mcmahon sistemom u pet kola. Rejting klasa turnira je A; EGF Bonus je C.
Pogledajmo gornji dio završne ljestvice sa rezultatima, a i Olivera. Mj. Ime Prezime Kat DRŽ Klub MMS Pob SOS SDS SOS)S 1.k 2.k 3.k 4.k 5.k 1. Stanislaw Frejlak 1p PL xxxx 29 4 138 110 695 9+b 4+w 3-w 8+b 2+b 2. Csaba Mero 6d HU PaGo 28 3 139 83 692 8-w 5+b 9+w 3+b 1-w 3. Yuze Xing 6d DE HD 28 3 138 82 688= 11+b 8+w 1+b 2-w 4-b 4. Pal Balogh 7d HU MGE 28 3 138 82 682 5+w 1-b 8-b 14+b 3+w 5. Benjamin Drean-Guenaizia 7d FR 13Ma 28 3 136 80 690= 4-b 2-w 10+b 9+w 8+w 6. Ryan Zhang 4d UK LonC 28 4 132= 105= 661= 10+w 9-b 13+b 7+w 12+b 7. Alban Granger 4d FR 35Re 27= 3 129 77 647 0= 11+w 15+b 6-b 10+w 8. Dominik Boviz 6d HU MGE 27 2 141 56 689 2+b 3-b 4+w 1-w 5-b 9. Peter Marko 5d HU xxxx 27 2 139 54 678 1-w 6+w 2-b 5-b 11+b10. Xin Chang 4d CN xxxx 26 2 133= 50 653 6-b 16+w 5-w 15+w 7-b................................................................................................23. Oliver Skocic 1d HR GKIN 23 2 112 41 568 22-w 19-b 29+b 25+w 21-w............................Sveukupno 75 natjecatelja...........................................Turnir osvaja Stanislaw Frejlak 1. pro dan, ali ne bez poraza. Gubi u trećem kolu od 3. Yuze Xing 6. dan sa njemačkim državljanstvom. Ostale suparnike je pobjedio. Domaći predstavnik Csaba Mero 6. dan je drugi.
Pogledajmo kako i sa kime je naš Oliver igrao po kolima.
23. Oliver Skočić 1. dan član Go kluba 'Insei' sa 2 pobjede u 5 partija
u 1. kolu poraz od 22. Imre Tozser 1k HU sa 3 pobjede u 5 partija,
u 2. kolu poraz od 19. Barnabas Varga 2d HU sa 2 pobjede u 4 partije,
u 3. kolu pobjeda protiv 29. Dragos Minjina 3k RO sa 2 pobjede u 5 partija,
u 4. kolu pobjeda protiv 25. Natalia Klamecka 3k PL sa 3 pobjede u 5 partija i
u 5. kolu poraz od 21. Julia Seres 2d HU sa 2 pobjede u 5 partija.
Startao je sa dva poraza ( 1. kyu i 2. dan ). Slijede mu dvije pobjede protiv dva 3. kyua, da bi na kraju izgubio od domaće predstavnice Julie Seres 2. dan.
Rezultati su obrađeni u EGD. Evo novog Oliverova stanja. HRr. Prezime Ime Klub Kat Rejt +/- Tur Rej.kat 12. Skočić Oliver GKIN 1d 2110 -18 87 1.danSlijede Cvjetno i Poreč.
bl. Muradenu
Kako savladati njemački jezik?
auroralucidissima.blog.hr
Budući da uopće nisam bila ljubiteljica njemačkog jezika, došla do zaključka da jedino procjeđivanjem kroz zube odvratnih slavenskih crnohumornih poštapalica bi moglo biti od pomoći u savladavanju novog jezika. Došlo je do toga da sam bivšem šefu na elokventnom njemačkom rekla da mu je facijalna ekspresija poput časne sestre kada ugleda golotinju. Nije čovjek to očekivao pored svih ono mamlaza i nebuloza, i onako kaže- pa dobro kakav je to osjećaj udati se za hrvaticu? A ja njemu na to- pa ovakav, ne trebate kupovati kazališnu pretplatu jer ženidbom za hrvaticu dobivate dramu u domu 0-24 sata, 7 dana tjedno! Koje trošenje novaca na kazališnu pretplatu, pa je li se vama um pomutio? Ni šefovima nije lako kada se ja tu negdje nađem, a što ću im ja!
Ples sa ranjenim djetetom VI. – Ranjena istina
auroralucidissima.blog.hr
Nietzsche tvrdi da sve istine koje prešućujemo s vremenom postaju otrovne.
Koje su to istine?
Koji dio istine postaje otrovnim i u kojem trenutku?
Kako nas to oblikuje?
Što je istina na kraju?
Vrijedi li uopće živjeti istinu?
Koji je smisao življenja istine?
Dugo priželjkivana tema koja je konačno našla svoj prostor na mom blogu konačno je tu. O ranjenoj istini izgleda da nismo previše čuli, ali kada obratimo pozornost na to što bi to moglo biti, tada postavljamo brojna pitanja samima sebi. Zbog čega nastaje bolesno društvo u kojemu su patološka lažljivost i licemjerstvo glavne odrednice? Moram vas ražalostiti, no to ne nastaje kao posljedica kratkotrajnog procesa, nastaje kao posljedica dugoročnog prešućivanja ono što je u svima nama ljudski i sasvim normalno-nenormalno, jer nitko od nas nije savršenstvo univerzuma. Upravo zbog težnje prema savršenstvu nastaje prekrivanje onoga što je ključno za razvoj osobnosti. Okolina, institucije, roditelji u velikoj većini slučajeva žele vidjeti samo briljantne strane pojedinca. Ubrzo se shvati da jedino takva igra prolazi, te da sve ono što je društveno neprihvatljivo treba potisnuti ali bez znanja drugih da je to uopće imalo priliku biti potisnutim. Koliko samo tih sitnih detalja u vidu impulsa/nagona, istinske slike o nama samima, sklonostima, mislima, strahova, slike o samima sebi i drugih brojnih elemenata naše duše o kojima pojedinci tek progovaraju kada se dogodi krah duše ili počinjenje kaznenog djela, ili čak oboje!
Jesmo li razumjeli što se podrazumijeva pod sklonostima? Da slučajno ne bi bilo nerazumijevanja, kada govorimo o sklonostima, isključivo se misli na ovisnosti (alkohol, droga, lijekovi), seksualno devijantno ponašanje, kleptomanija, piromanija, nanošenje tjelesnih povreda.
U trenucima prvih spoznaja o postojanju tih naših sklonosti, postajemo bezazleno radoznali. bez obzira na to koliko godina imali te o čemu se točno radi, to je mala istina naše ljudskosti. Ubrzo bivamo upozorenima od strane naših “nadređenih” kako je ta istina o osobi nešto vrlo sramno, neprihvatljivo, užasavajuće i nakaradno te da bi se to moralo odmah odagnati i izbaciti iz svakodnevnice osobe. Budući da je bilo kakve elemente naše ljudskosti vrlo teško eliminirati i da to ne ide tako kako velika većina misli, te sklonosti ipak na nesreću mnogih a najviše samoga pojedinca prežive začahurene poput virusa. Krivo se razmišlja kada se živi od pretpostavke da je nešto površnim djelovanjem uklonjeno. O koje li pseudonaivnosti, ali istovremeno i licemjerja! S kojim pravom se ulazi u nešto o čemu se nema nikakvog pojma? S kojim pravom se ulazi u intimu psihe djeteta kako bi se uništila istina o njemu? U ovom leži ključ svih problema! Društvo koje teži fiktivnom perfekcionizmu dirigira ophođenje roditelja prema djetetu i njegovim osjećajima!? Koja kaskada užasa!
Kada se ta istina o duši pojedinca prekori, natjera na šutnju umjesto da joj se pomogne isplivati na površinu i pomoći na pravi način. Ovo je vrijeme inicijacije propasti osobe. Da bi se dogodilo spašavanje, potrebna su dva faktora – “Prkosna snaga duha” (Dr.Viktor Frankl) ili pronaći osobu koja bi mogla omogućiti stručnu pomoć/ ili oboje. Otkrivanje vlastite istine, tj. ranjivosti vrlo je težak korak, ali taj korak je neophodan za iscjeljenje. Gotovo sve neuroze, depresije i određene sklonosti datiraju od ranijih dana. Ne znači da se tipični simptomi razvijaju u djetinjstvu, ali počinju neke vrlo sitne naznake koje razlikuju ponašanje tog djeteta od njegovih vršnjaka. Upravo ta mala odstupanja koja se javljaju u ranijoj dobi, trebala bi biti poticaj za obraćanje pozornosti, praćenje razvoja i intervencija u vidu savjetovanja roditelja i djeteta. Voljnost za primanje pomoći te želja za kvalitetnijim i radosnijim životom su cilj!
Zanemarivanjem odstupanja u ponašanju koja su vidljiva te zaobilaženje važnosti razgovora sa djetetom/adolescentom dovodi da ukorijenjenog shvaćanja vlastitih sklonosti/ponašanja. Nekada ta odstupanja koja su bila uzrokom stida roditelja i okoline, a u toj fazi nisu bila opasna, nažalost u ovoj fazi postaju opasnima upravo zbog hormonalnih oscilacija koje se javljaju kod adolescenata, te koje direktno imaju utjecaj na raspoloženje. U vrijeme srednjeg i kasnog perioda adolescencije rezultati zanemarivanja su više no vidljivi, te upravo tada osoba počinje ozbiljno razvijati znakove duševnih bolesti ili sklonosti koje onemogućuje skladno funkcioniranje u školi/obitelji/sa prijateljima.
Istina je na kraju ono što sebi priznamo da smo osjetili i vidjeli, te na kraju vrlo strpljivo preslušali ono što nam to dijete/adolescent ima potrebu ispričati. Da bi do takvog otvaranja došlo, trebamo biti neposredni, hladne glave i bez trunke osuđivanja. Ne zaboravite da ste i vi u nekom dijelu života imali potrebu nešto reći naglas! Tako je i s ovom situacijom. Ne dozvolimo kao društvo da bilokakve sklonosti ili odstupanja u duševnom zdravlju mladih budu prepreka u komuniciranju o ovim teškoćama, jer ako se rano počne otvarati tema, manje su prilike da će ta mlada osoba doživjeti ozbiljnije probleme mentalnog zdravlja ili odabir neprikladnog životnog puta.
Vrijednost življenja istine je vrlo težak put koji često podnosi raznorazne prepreke, osuđivanja, odbacivanja, isključenje iz društva što može biti jedan kontra učinak za pojedinca. Jedno se treba shvatiti- življenje istine čuva pojedinca od svega onog što sam navela, te pojedincu daje sposobnost da sa egzistencijalne razine gotovo pa nikada ne prebacuje na psihijatrijsku razinu.
Smisao življenja istine nas približava istinskom životnom smislu koji je upravo savršeno skrojen po mjerama naše duše, no naš zadatak je u tome da smislom življenja istine prigrlimo taj savršeno skrojeni smisao po mjerama naše duše te tim primjerom budemo svijetlo na kraju tunela cjelokupnom društvo.
- Statistika
Zadnja 24h
6 kreiranih blogova
148 postova
383 komentara
170 logiranih korisnika
Trenutno
3 blogera piše komentar
15 blogera piše post
- Blog.hr