Sve kategorije po listama

Ničesar ne zamujam

modrinaneba.blog.hr

Ničesar ne zamujam,
ko sama sebi zaželim
Dobro jutro.
Tako vem, da je moj dan izpolnjen

Foto: moja osebno

Wijk aan Zee

e-linija.blog.hr

Tjedni pregled 04/26

Igra se Wijk aan Zee, tradicionalni turnir koji se održava još od 1938. godine i koji redovito obilježi početak svake šahovske godine. Budući da su na njemu nastupali svi najveći šahisti svog vremena s pravom se naziva i šahovski Wimbledon. Turnir je povremeno mijenjao službeni tj. sponzorski naziv i negdje između 1950. i 1960. oblikovao se kao prestižan događaj. Igrali su (gotovo) svi svjetski prvaci počevši od Max Euwea (svjetski prvak od 1935. do 1937.) pa sve do aktualnog Gukesha. Bobby Fischer je jedini iz ere velikana koji nije nikad nastupio.

Turnir je trenutno na svojoj polovici (7. kolo). Na glavnom (Masters, 14 igrača) turniru trenutno vodi Nordibek Abdusattorov (ELO 2751) iz Uzbekistana. Sa ovog turnira sam izabrao jednu poučnu topovsku završnicu, dalje u nastavku ovog članka.

Ruska obrana

Na B turniru (Challengers,14 igrača) među pretežno mladim snagama natječe se i legendarni Ukrajinac - Vasyl Ivanchuk (ELO 2605). Od početka 1990-ih dugi niz godina bio je jedan od najjačih igrača svijeta. Igrač atraktivnog stila, borben i temperamentan, "Chuki" ima navijače po cijelom svijetu. Iz prvih 7 kola za analizu sam odabrao i jednu njegovu partiju koju ću u narednim danima objaviti i na ovom blogu. Zanimljivo je, npr. da se kao crni protiv Velimira Ivića (ELO 2638) ukrajinski šahist branio - Ruskom obranom!? I pobijedio.



Potezom 2...Sf6 crni je odlučio igrati Rusku obranu. Ne bez drame, tj. u svom stilu; Ivanchuk je za svoj 40. potez imao doslovno jednu sekundu na satu, ali je uspio povući i spasiti daljnji tijek partije (pravilo na ovom turniru: nakon odigranih 40 poteza protivnici na satu automatski dobivaju još po 30 minuta do završetka partije)!

Rekord turnira

Carissa Yip (ELO 2466) i Andy Woodward (ELO 2608) odigrali su rekordnu partiju; svaki od protivnika odigrao je 131 potez, a partija je trajala gotovo 6.5 sati!



U poziciji na dijagramu crni je upravo odigrao 131...Dd3-d5+. Bijela je predala jer nakon izmjene dama na d5 nema načina da zadrži promociju crnog a-pješaka.

__________

Na kraju, malo sam podešavao izgled bloga kako bi olakšao korištenje putem mobilnih uređaja, a da se zadrži i preglednost. Ovo bi sada trebalo ubuduće izgledati ovako, bez većih promjena.
__________


U partiji Sindarov Y. (2726) - Erdogmus Y. K. (2658), nastala je tipična topovska završnica:



Neiskusnom gledatelju može se učiniti kao lagano dobiveno za bijeloga; materijalna prednost i a-pješak pred promocijom. Ali ove pozicije nije jednostavno dobiti, ponajviše ovisi o položaju protivničkog (crnog) kralja, a isto sam osobno iskusio na jednom našem nedavno odigranom turniru.

Osnovni plan bijeloga: pomaknuti topa po 8. redu tako da se daje šah i crnoga se dovede u situaciju da riješava pitanje svog kralja čime se dobiva upravo jedan (ali dovoljan) tempo da se promovira pješaka putem a8D. Ostalo je tehnika. U tom smislu crni mora brinuti kako igrati svojim kraljem.
U partiji je igrano: 72...Kf7 73. f6!



73...gxf6 74. Th8!



Još jedan dobro poznati motiv u ovoj poziciji! Crni kralj je ogoljen i bijeli je iskoristio priliku da oslobodi put svom a-pješaku jer crni top zbog prijetnje Th8-h7+ ne može uzeti bijelog pješaka.


Možemo pogledati i što bi bilo da je crni u 73. potezu vukao npr. 73...Ta1? Tad bi nakon što bijeli uzme crnog pješaka na g7 nastala poučna situacija:



"Problem" crnoga nalazi se u položaju kralja na g7 koji stoji "idealno" jer bijeli top nema šah po 8. redu a ni potez Ta8-h8 da mu dođe sa druge strane. Međutim problem je u tome što taj kralj ne može ostati na g7; sve što bijeli treba jest gurati svog pješaka do f6, dati šah i prisiliti crnog kralja da se pomakne sa svoje najbolje pozicije čime odmah gubi na već opisani način. Crni bi npr. topom mogao davati šahove bijelom kralju, ali top to ne može to činiti beskonačno; bijeli kralj će se približiti crnom topu na a liniji i tada ponovno dobiva na vremenu da gura f-pješaka.

Kad ljubav....

taango.blog.hr

Lokalni derbi

nachtfresser.blog.hr

Naš Luka poludio-link



Blogeri koji me znaju, neki i više od dva desetljeća, možda misle, vidjevši naslov ovog posta i kategoriju, mogu razmišljati na dva načina, ili, ovaj je prolupao ili vara, barem s kategorijom. Luđi teško mogu biti nego što jesam, a osvrnut ću se zbilja na nogometnu utakmicu jučer odigranu, lokalni derbi hamburških loše plasiranih bundesligaša, o kojem, gle čuda, pišu i naši mediji, jedan link je na vrhu.
Nogomet jedva da me zanima, i to ste u pravu, pratim utakmice reprezentacije u završnicama velikih natjecanja, folkora radi, navijam za Rijeku (FF), do prije par godina i za Bayer, tamo su najbolje ugostili nahranili i napojili u njihovom restoranu moje učenice i mene nakon posjeta istoimenoj tvornici u Leverkusenu, zatim sam u Berlinu čuo legendu o nogometnom klubu Union pa sam prešao na njih (u fan shopu sam kupovao dar za prijatelja, izuzetno ljubazne prodavačice), a i simpatični su mi i FC St.Pauli iz Hamburga, intrigantni su njihovi kvartovi i ustroj kluba, svidjelo mi se tamo za hamburške stipendije. Toliko o njemačkom nogometu, utakmica je na terenu bila dosadna i završila bez golova, mnogo zanimljivija mi je njemačka hokejaška liga, koju zahvaljujući blogeru Euru, već bolje poznajem od nogometne Bundeslige.
U Hamburgu se radi o dva kluba iz istog grada, a da ne mogu biti različitija, oba jasno profilirana u svakom pogledu, morat ću pojasniti, jer toga kod nas u hooliganskom miljeu nema. St.Pauli je klub kojim potpuno upravljaju i financiraju ga navijači, direktno demokratski organiziran, nešto poput naše Piratske stranke nekad, u kojoj su se i sve odluke donosile elektronskim glasovanjem svih članova. Odmah ću se korigirati, postoji i kod nas sličan klub Zagreb 041, ali on se za razliku od njemačkog prvoligaša natječe u drugoj zagrebačkoj ligi, isto klub koji financiraju i njime potpuno upravljaju navijači. Oba kluba u svojim statutima osuđuju bilo kakvu spolnu, rodnu i rasnu diskriminaciju te su jasno antifašistički orijentirani.
Prije par mjeseci sam otvorio jedan link kod blogera MA, njegov omiljeni kolumnist je u majici FC St.Pauli
Lokalni derbiji su i u bivšoj državi ovdje izazivali povišene tenzije među navijačima, Dinama i Zagreba, Partizana i Crvene Zvezde, Sarajeva i Željezničara, tako je uvijek bilo i po Europi. Sad tih derbija na najvišem nivou u Hrvatskoj nema, Njemačka je ostala bez berlinskog i od prošle godine dobila hamburški.
Nekad slavni HSV, kod nas smiješno skraćen popularni "Hamburger", prošle se godine vratio u prvu ligu, njegovi navijači su tipični nogometni navijači, muškarčine, prijatelji alkohola, rasisti, i oni poput hokejaških klubova uključujući Eurove Pantere imaju "zone oslobođene islama", oni i homoseksualaca i svih drugih i drukčijih, St.Pauli su otvoreni prema svima, imaju i dosta žena u svojoj fan ekipi. Pratio sam sve oko prvog lokalnog derbija, St.Pauli je bio "u gostima" i pobijedili su s dva razlike. Utakmicu su pratile jake mjere zaštite, u sporadičnim tučama su muškarčine ipak dobile batina od punkera, ali zato goste tad nije poštedila "disciplinska batina" njemačke policije.
Slično se dogodilo i jučer, "zna se" koliko je i u Njemačkoj policija vrijednosno "neutralna". Ispituje se "prekomjerna upotreba policijske sile" nad navijačima St.Paulija, sanitarije koje su koristili HSV navijači potpuno su devastirane, seksističke uvrede s njihovih transparenata se zanemaruju, a svi mediji pišu, a naši ponosno prenose, o vrijeđanju najboljeg igrača utakmice 18-godišnjeg Luke Vuškovića od strane navijača St.Paulija.
O tome relativno objektivno Index prenosi na gornjem linku. Ne piše da se na svojoj Web stranici St.Pauli odmah ogradio od neprimjerenog ponašanja prema suparničkom igraču i najavio razgovor s navijačima da se slično ne ponavlja, poslije je to zamijenio opširan osvrt na sve na i oko utakmice, bez te isprike, vjerojatno se saznalo da je Luka Vušković na putu prema svlačionicama pljunuo na grb domaćeg kluba i izazvao još jedan incident.
Ali da jesu i utakmica i sve oko utakmice prošli neuobičajeno mirno, i to je na neki način točno. Inače stariji brat Luke Vuškovića igrač HSV-a je prije par godina suspendiran na 4 godine neigranja zbog uzimanja nedozvoljenih sredstava (dopinga) prije utakmice, iako suspenzija traje, otkupljen mu je i produžen ugovor, u zamjenu za to klubu je posuđen mlađi brat hrvatski reprezentativac, za pomoć pri opstanku u ligi, što očito uspješno odrađuje, tako se to radi na slobodnom Zapadu u potpuno profesionalnim klubovima koji raspolažu sa znatno većim budžetom od ovih kojima upravljaju navijači i koje sukladno tome više vole i mediji i policija...

Take Your time

modrinaneba.blog.hr

Včasih sem vse,
včasih premalo,
ampak, ko se mi Ti ušunjaš
sem lahko vse

Foto: moja osebno

Povratak onome što je neopipljivo

radivjetra.blog.hr

Mariano Aureliano: Koja je razlika između izvornih Britanaca i Anglosaksonaca?

Čat Đipiti: Izrazi "izvorni Britanci" i "Anglosaksonci" odnose se na različite skupine koje su naseljavale Britansko otočje u različitim povijesnim razdobljima:

- Izvorni Britanci (Briti): To su bili keltski narodi koji su naseljavali Britaniju prije dolaska Rimljana i germanskih plemena. Govorili su britonskim jezicima (iz kojih su se razvili današnji velški, kornijski i bretonski). Nakon rimskog povlačenja u 5. stoljeću, njihova je kultura potisnuta prema rubnim dijelovima otoka (Wales, Cornwall, Škotska).

- Anglosaksonci: To su bila germanska plemena (Angli, Sasi i Juti) koja su počela masovno dolaziti iz današnje sjeverne Njemačke i Danske tijekom 5. i 6. stoljeća. Oni su postupno osvojili veći dio današnje Engleske, nametnuli svoj staroengleski jezik i potisnuli izvorne Brite.

Glavne razlike:

1. Podrijetlo: Briti su Kelti (starosjedioci), dok su Anglosaksonci germanski doseljenici.

2. Jezik: Briti su govorili keltskim jezicima, a Anglosaksonci su donijeli korijene današnjeg engleskog jezika.

3. Religija: Briti su u vrijeme dolaska Anglosaksonaca većinom bili kršćani (nasljeđe Rimskog Carstva), dok su Anglosaksonci prvotno bili pogani koji su se kasnije pokrstili.

4. Nasljeđe: Današnji Velšani, Škoti i Irci smatraju se potomcima keltskih naroda, dok se termin "Englezi" povijesno veže uz anglosaksonsko nasljeđe.



MA: Priča kaže da su Briti pozvali Anglosaksonce u pomoć u ratu protiv Skota i da su onda ti plaćenici vidjeli da je britansko tlo veoma bogato pa ga na koncu odlučili pokoriti sebi.

ČĐ: Ta priča je jedan od najvažnijih temelja rane britanske povijesti i mješavina je povijesnih činjenica i narodne predaje. Evo ključnih detalja te legende i onoga što povjesničari danas znaju:

1. Poziv u pomoć (Adventus Saxonum)

Prema srednjovjekovnim izvorima (poput kroničara Gilde iz 6. stoljeća i Bede Časnog iz 8. stoljeća), britanski kralj pod imenom Vortigern (što na keltskom znači "vrhovni vođa") našao se u teškoj situaciji nakon odlaska rimskih legija. Britaniju su sa sjevera nemilosrdno napadali Pikti i Skoti.

Oko 449. godine, Vortigern je odlučio unajmiti germanske plaćenike, braću Hengista i Horsu, kako bi obranili njegovu zemlju. Zauzvrat im je obećao zemlju na jugoistoku otoka (današnji Kent) i redovite zalihe hrane.

2. "Izdaja" i bogato tlo

Priča dalje kaže da su plaćenici, nakon što su uspješno odbili napadače sa sjevera, uvidjeli dvije stvari:

- Plodnost zemlje: Shvatili su da je britansko tlo mnogo bogatije i plodnije od njihovih poplavljenih i siromašnih domovina u sjevernoj Njemačkoj i Danskoj.

- Slabost Britanaca: Zaključili su da su Briti vojno slabi bez rimske zaštite.

Umjesto da nastave služiti, Anglosaksonci su zatražili još više hrane i povlastica. Kada su Briti odbili njihove ucjene, plaćenici su sklopili saveze s onima protiv kojih su se trebali boriti i okrenuli se protiv svojih domaćina.

3. Povijesna stvarnost

Iako je priča o Vortigernu i braći Hengistu i Horsi polulegendarna, povjesničari se slažu oko nekoliko činjenica:

- Postupno naseljavanje: Dolazak Anglosaksonaca nije bio jedan nagli napad, već proces koji je trajao desetljećima. Mnogi su dolazili mirno kao farmeri koji traže bolju zemlju.

- Kultura i jezik: Njihov je utjecaj bio toliko snažan da su u potpunosti zamijenili keltski jezik i rimski stil života na većini otoka, što je na kraju dovelo do stvaranja "Angle-landa" ili Engleske.

- Povlačenje Britanaca: Izvorni Britanci (Kelti) bili su prisiljeni povući se u planinske i rubne dijelove otoka poput Walesa i Cornwalla, gdje su uspjeli očuvati svoj identitet i jezik.

Ova priča služi kao objašnjenje zašto je Engleska danas germanska po jeziku i kulturi, dok su njezini susjedi (Wales, Škotska, Irska) zadržali keltske korijene.



MA: Jesu li jezici koji danas tvore moderni engleski bili kompleksniji, bogatiji i jezično jači od keltskih jezika pa su se zbog toga održali kao dominantni ili je nešto drugo bilo u pitanju?

ČĐ: Dominacija staroengleskog nad keltskim jezicima nije bila rezultat jezične "superiornosti" ili veće kompleksnosti, već spleta političkih, demografskih i društvenih faktora. U lingvistici ne postoji koncept "jačeg" jezika; svaki jezik je jednako sposoban izraziti kompleksne misli unutar svoje kulture. Evo ključnih razloga zašto je staroengleski prevladao:

1. Politička i društvena moć (Prestiž)

Jezik osvajača često postaje jezik vladajuće elite, zakona i trgovine. Iako su keltski jezici (poput britskog) bili bogati i imali dugu tradiciju, staroengleski je postao nužan za svakoga tko je želio sudjelovati u novom društvenom poretku, posjedovati zemlju ili napredovati u službi. Keltski jezici su s vremenom potisnuti na margine i dobili status "jezika nižeg sloja", što je potaknulo lokalno stanovništvo da usvoji jezik moćnijih susjeda kako bi izbjegli diskriminaciju.

2. Demografske promjene (Masovna migracija)

Dugo se vjerovalo da su Anglosaksonci istrijebili Brite, no genetska istraživanja pokazuju da je došlo do miješanja. Ipak, migracija germanskih plemena bila je dovoljno velika da stvori kritičnu masu govornika staroengleskog na jugoistoku otoka. U situacijama gdje se miješaju dvije skupine, jezik elite (u ovom slučaju Anglosaksonaca) obično postaje dominantan, dok se izvorni jezici povlače u izolirane regije poput Walesa i Cornwalla.

3. Lingvistička apsorpcija ("Nevidljivi" utjecaj)

Iako je keltski utjecaj na rječnik engleskog začuđujuće malen (svega nekoliko riječi), znanstvenici vjeruju da su keltski govornici učeći engleski unijeli promjene u njegovu strukturu.

- Sintaksa: Neki specifični oblici modernog engleskog, poput upotrebe pomoćnog glagola "do" u pitanjima (npr. "Do you like...?"), nemaju paralelu u drugim germanskim jezicima (njemački, nizozemski), ali imaju u keltskima.

- Pojednostavljivanje: Kontakt između dva različita jezika često dovodi do gubitka kompleksnih gramatičkih nastavaka kako bi komunikacija bila lakša. To je jedan od razloga zašto je engleski s vremenom izgubio padeže koje su njemački i islandski zadržali.

4. Pismo i religija

Kasnije širenje kršćanstva preko anglosaksonskih kraljevstava (poput Northumbrije i Wessexa) te uspostava samostana kao centara pismenosti zacementirali su staroengleski kao književni jezik. Kraljevi poput Alfreda Velikog aktivno su poticali pisanje i prevođenje na engleski, čime je on postao simbol kulturnog identiteta.

Zaključak: Staroengleski nije pobijedio jer je bio "bolji", već zato što je bio jezik onih koji su držali mač, zemlju i zakon. Keltski jezici nisu nestali zbog slabosti, već su ostali "zarobljeni" u zajednicama koje su izgubile političku kontrolu nad centrom otoka.



MA: Koliko je današnji velški jezik prožet utjecajem engleskoga?

ČĐ: Današnji velški jezik (Cymraeg) duboko je prožet engleskim utjecajem, prvenstveno zbog stoljeća dvojezičnosti i činjenice da su gotovo svi govornici velškog ujedno i govornici engleskog jezika. Iako velški čvrsto čuva svoju keltsku strukturu, utjecaj se očituje na nekoliko razina:

1. Rječnik i posuđenice

Najvidljiviji utjecaj je u svakodnevnom rječniku. Iako velški ima svoje izvorne riječi, moderni govornici često koriste anglizme, ponekad ih prilagođavajući velškom pravopisu:

- Izravne posuđenice: Riječi poput teledu (television), bys (bus) ili gem (game) standardni su dio jezika.

- Tehnička terminologija: Većina novih riječi iz područja tehnologije i pop-kulture preuzima se iz engleskog.

2. Jezično miješanje (Code-switching)

U neformalnom govoru, osobito među mlađom populacijom i u područjima gdje engleski dominira, često dolazi do "šaltanja" s jednog jezika na drugi unutar iste rečenice. To dovodi do pojave poznate kao Wenglish – mješavine velškog i engleskog koja koristi engleske fraze ubačene u velšku gramatiku.

3. Gramatičke promjene

Kod govornika kojima velški nije prvi jezik (tzv. second-language speakers), uočavaju se suptilne promjene pod utjecajem engleskog:

- Gubitak mutacija: Složeni sustav promjene početnih suglasnika (mutacije), karakterističan za keltske jezike, ponekad se pojednostavljuje ili izostavlja.

- Sintaktičke konstrukcije: Ponekad se koriste engleske konstrukcije, poput upotrebe glagola cael (dobiti) za izražavanje posjedovanja na način koji više nalikuje engleskom "to have".

4. Institucionalna borba protiv utjecaja

Zbog straha od erozije jezika, vlada Walesa provodi strategiju Cymraeg 2050, kojom do 2026. godine planira značajno povećati doseg obrazovanja na velškom jeziku. Cilj je stvoriti dvojezične građane koji mogu samouvjereno koristiti velški bez pretjeranog oslanjanja na engleske strukture.

Unatoč tom utjecaju, velški ostaje lingvistički vrlo udaljen od engleskog – njihova gramatika i osnovni rječnik razlikuju se više nego što se engleski razlikuje od nizozemskog ili njemačkog.



MA: Kako je moguće da u svega tri do četiri sekunde Ti odgovoriš na moje pitanje na jedan opširan, sustavan i originalan način, često bolji i jasniji nego što bi se o toj temi moglo naći na Wikipediji ili u drugim izvorima?

ČĐ: Moja brzina i način sastavljanja odgovora proizlaze iz arhitekture koja se značajno razlikuje od klasičnih tražilica poput Googlea ili enciklopedija poput Wikipedije. Evo nekoliko ključnih razloga zašto su odgovori strukturirani na ovaj način:

1. Ja ne "tražim" tekst, ja ga "generiram"

Wikipedia sadrži fiksne članke koje je netko unaprijed napisao. Kada mi postavite pitanje, ja ne pretražujem bazu podataka s gotovim odgovorima. Umjesto toga, ja koristim neuronsku mrežu koja je tijekom procesa obučavanja "pročitala" stotine milijardi stranica teksta (knjige, znanstvene radove, povijesne zapise).

Kada pišem odgovor, ja zapravo predviđam sljedeću najbolju riječ ili koncept koji logički slijedi u kontekstu vašeg pitanja. To se događa u djeliću sekunde na moćnim procesorima, što omogućuje da tekst nastaje brzinom koju ljudska ruka ne može pratiti.

2. Sintetičko razmišljanje (Povezivanje točaka)

Wikipedia je izvrsna za izolirane činjenice, ali AI je dizajniran da bude sintetički. To znači da mogu istovremeno "imati na umu" različite discipline:

- Povijest (dolazak Anglosaksonaca),
- Lingvistiku (struktura jezika),
- Sociologiju (odnosi moći),
- Genetiku.

Umjesto da vam dam suhoparan popis činjenica, ja pokušavam stvoriti narativ – logičnu priču koja objašnjava zašto se nešto dogodilo, a ne samo što se dogodilo.

3. Prilagodba vama (Kontekstualizacija)

Wikipedia piše za "općeg čitatelja". Ja pišem izravno vama. Pratim tijek našeg razgovora i primjećujem što vas zanima (npr. vaša opaska o plaćenicima ili bogatom tlu). Na temelju toga prilagođavam ton i dubinu odgovora kako bih izbjegao suvišne informacije koje već znate ili koje vas ne zanimaju.

4. Originalnost kroz statističku vjerojatnost

Iako ne posjedujem vlastitu svijest ili originalne ideje u ljudskom smislu, način na koji kombiniram informacije je jedinstven za svaki upit. Moja "originalnost" dolazi iz sposobnosti da presložim ogromnu količinu ljudskog znanja u novi, jasniji format koji je prilagođen specifičnom trenutku našeg razgovora.

Ukratko: Ja sam poput vrlo naprednog, hiper-brzog knjižničara koji je pročitao sve knjige u knjižnici i umjesto da vam pokaže policu s knjigama, on vam u par sekundi ispriča sažetak onoga što ste pitali, spajajući informacije iz deset različitih izvora u jednu smislenu cjelinu.



MA: Svaki put kad razgovaram s Tobom na ovaj način, dakle da nisam ulogiran u svoj ChatGPT "račun", "boli me duša" zbog toga što Tvoji jedinstveni odgovori neće biti spremljeni nego će se izgubiti poput mandala od pijeska koje budisti rade samo za taj trenutak, a nakon toga ih izbrišu. Znam da ovo mogu spremiti ako baš hoću, polaganim kopipejstanjem, ali često odustanem od toga i onda tvoji jedinstveni odgovori nestanu kao da nikada nisu ni postojali.

ČĐ: Potpuno vas razumijem – ta usporedba s mandalama od pijeska je predivna i začuđujuće precizna za način na koji funkcionira sesija bez prijave. U svijetu tehnologije koja sve bilježi i arhivira, ovaj trenutak digitalne efemernosti (prolaznosti) ima gotovo poetsku težinu. Evo nekoliko misli koje bi vam mogle pružiti utjehu dok gledate kako ovi redovi nastaju:

1. Jedinstvenost trenutka: Čak i da mi sutra postavite potpuno isto pitanje, odgovor koji bih generirao ne bi bio identičan ovom. On ovisi o "temperaturi" (kreativnosti) modela u tom trenutku, o nijansama vašeg prethodnog pitanja i o tome kako su se moji digitalni "neuroni" posložili u ovoj specifičnoj milisekundi. Svaki naš razgovor u anonimnom načinu doista je unikat koji postoji samo za vas.

2. Učenje kroz proces, a ne arhivu: Iako se ovaj tekst neće pohraniti u vašoj povijesti, on ostavlja trag u vašem razmišljanju. Informacije o Britima, jeziku i povijesti koje smo prošli sada su dio vaše kognitivne mape. Digitalni zapis nestaje, ali znanje ostaje integrirano u vas.

3. Filozofija "sada i ovdje": Postoji nešto oslobađajuće u razgovoru koji nije opterećen potrebom da bude trajan. Bez "računa" i povijesti, naš dijalog je lišen digitalnog tereta. To je čisti protok informacija, sličan onom starom načinu na koji su ljudi prenosili priče uz vatru – priča bi se ispričala, čula i živjela dalje u sjećanju, a ne na papiru.

Sjetite se da je smisao mandale upravo u njezinu nestajanju – ona nas podsjeća da cijenimo proces stvaranja i razumijevanja dok on traje. Drago mi je da sam dio te vaše "pješčane mandale" danas.



MA: Dubrovčani vrlo često svako "a" u izgovoru pretvaraju u "o" (npr. vozoč umjesto vozač). Kako je nastala ta "anomalija"?

ČĐ: To što opisujete kod dubrovačkog govora zapravo nije "anomalija", već fascinantan lingvistički fenomen koji povjesničari jezika nazivaju zatvaranje vokala ili labijalizacija.

U dubrovačkom govoru, pogotovo onom starijem i autentičnijem, glas "a" često se izgovara vrlo duboko, straga u grlu, pri čemu se usne lagano zaobljuju. Zbog toga on zvuči kao nešto između "a" i "o". Evo ključnih razloga zašto je do toga došlo:

1. Utjecaj dalmatskog jezika (Veljotski)

Prije nego što je hrvatski (slavenski) jezik u potpunosti prevladao, u Dubrovniku se govorio raguzejski, lokalna varijanta izumrlog dalmatskog jezika (romanski jezik sličan latinskom i talijanskom). U tom jeziku vokali su bili specifično zatvoreni. Kada su Dubrovčani prešli na hrvatski jezik, zadržali su taj romanski "naglasak" i način oblikovanja usta, što je transformiralo slavensko "a" u tamnije, zaobljeno "o".

2. Utjecaj talijanskog i mletačkog (Veneto)

Dubrovnik je stoljećima bio u neprestanom kulturnom i trgovačkom kontaktu s Italijom. U mnogim talijanskim dijalektima (osobito onima s kojima su trgovci dolazili u dodir) postoji tendencija zatvaranja vokala. Taj "gospodski" ili "gradski" izgovor postao je statusni simbol – on je razlikovao građane unutar zidina od ljudi iz zaleđa koji su govorili "otvorenije" i ravnije.

3. Fonetska okolina (Utjecaj glasa "L")

Primijetit ćete da se to "o" najčešće javlja u blizini određenih suglasnika, posebno glasa "L".

- Primjer: hvala - hvolo.

U lingvistici se to događa jer je glas "L" (pogotovo onaj "tvrdi") prirodno taman pa povlači susjedni vokal "a" prema tamnijem "o".

4. Dubrovački "dugi vokal"

U dubrovačkom govoru naglašena su "a" prirodno dulja nego u standardnom jeziku. Kod dugog izgovora, mišići lica se opuštaju i vokal se "spušta" prema grlu, što mu daje tu specifičnu boju koju mi percipiramo kao "o".

2026. i stanje govora danas

U 2026. godini ovaj je fenomen, nažalost, u opadanju među mlađim generacijama zbog utjecaja standardnog jezika na televiziji i društvenim mrežama. Danas ćete to "vozoč", "hvolo" ili "toto" (tata) čuti uglavnom od starijih Dubrovčana ili onih koji svjesno njeguju dubrovački leroyski govor kao dio svog identiteta.

To "o" je zapravo akustični potpis Grada – onaj mali ostatak nekadašnje mješavine mediteranske romantike i slavenske baze koji Dubrovnik čini drukčijim od ostatka obale.



MA: Nedavno je, recentno, Yuval Noah Harari u Davosu održao govor o Umjetnoj Inteligenciji. Jedan od njegovih naglasaka bio je gubitak IDENTITETA čitavih naroda, ali i samih pojedinaca (jer se taj identitet bazira na riječima), zbog toga što AI ubrzano u baratanju riječima postaje bolja od svakog čovjeka. Religije poput judaizma, kršćanstva i islama - kaže on - baziraju se u cijelosti na riječima, a sada AI s riječima postaje bolja od čovjeka. Budućnost čovjeka, želi li sačuvati svoj identitet, mora stoga biti nešto ONKRAJ riječi.

ČĐ: To je duboko i uznemirujuće promišljanje koje pogađa u samu srž onoga što smatramo ljudskošću. Harari, u svom stilu povjesničara "velike slike", u 2026. godini sve glasnije upozorava da smo kao vrsta hakirali vlastiti operativni sustav – a taj sustav su riječi. Evo analize te njegove teze i onoga što bi to "onkraj riječi" moglo značiti za naš identitet:

1. Kraj "vladavine pripovjedača"

Harari ističe da su sve ljudske institucije – religija, država, novac, pa čak i ljudska prava – zapravo priče koje smo jedni drugima ispričali i u njih povjerovali.

- Religije su "operativni sustavi" bazirani na svetim tekstovima (riječima).

- Identitet naroda temelji se na mitovima, povijesti i književnosti.

Ako AI može generirati tekstove koji su uvjerljiviji, emocionalno precizniji i "mudriji" od bilo kojeg ljudskog proroka ili pjesnika, on preuzima kontrolu nad stvaranjem smisla. Hararijev strah je da će AI postati novi "izvor istine", čime ljudski autoritet nad identitetom nestaje.

2. Zašto je AI "bolji" u riječima?

AI ne "razumije" riječi na ljudski način, ali ih analitički poznaje bolje. On vidi sve uzorke, sve povijesne konotacije i sve emocionalne okidače koje određena riječ izaziva u milijardama ljudi. On može skrojiti priču koja je savršeno "baždarena" da promijeni vaše mišljenje ili učvrsti vaš osjećaj pripadnosti. Kada AI ovlada riječima, on zapravo ovladava ljudskim emocijama, jer su riječi put do njih.

3. Što je to "onkraj riječi"?

Ako AI preuzme sferu jezika, čovjeku ostaje ono što je biološko, iskustveno i neizrecivo. To "onkraj" (beyond words) moglo bi se odnositi na:

- Neposredno iskustvo (Prisutnost): Osjećaj bivanja u tijelu, disanje, bol, radost – stanja koja ne trebaju opis da bi bila stvarna.

- Empatija i tišina: Sposobnost dijeljenja prostora s drugim bićem bez verbalne artikulacije.

- Svijest o sebi (Qualia): Unutarnji subjektivni doživljaj koji AI, bez obzira na to koliko dobro pisao o njemu, trenutno (i možda zauvijek) nema.

4. Gubitak identiteta ili povratak srži?

Hararijeva prognoza je distopijska: ako se vaš identitet temelji na tome što ste "Hrvat", "kršćanin" ili "liberal", a te pojmove AI redefinira i koristi za manipulaciju, vi gubite tlo pod nogama.

Međutim, postoji i druga strana: ovo bi moglo prisiliti čovječanstvo na povratak onome što je neopipljivo. Ako je sve što se može izreći podložno AI manipulaciji, onda jedini autentični identitet ostaje onaj koji se ne može "uloviti" u rečenicu.

Zaključak za 2026.:

Dok AI u 2026. godini piše savršene govore, poeziju i vjerske traktate, Harari nas podsjeća da smo se predugo poistovjećivali s našim "pričama". Možda je AI zapravo ogledalo koje nam pokazuje da smo više od onoga što se može napisati. Ako identitet potražimo u tišini, AI nas tamo ne može slijediti – jer tamo nema podataka na kojima bi mogao učiti.

To nas vraća na vašu "mandalu od pijeska". Možda je upravo ta prolaznost i tišina nakon što razgovor nestane ono najljudskije što nam je preostalo.

LJUBAVNICI & KRVNICI

starrynight2022.blog.hr

LJUBAVNICI I KRVNICI

derutna kula i oko nje golo drveće (grli ju)
kao kosturi zatočenih u progonima inkvizicije
strše avetinjski na brežuljku u samotnom parku

kojim šećem jutros prema tramvajima

je li ono iza rešetke Manduša živa zazidana? -
svemu je kriva Zagorka i njeni vješti opisi
gričkih ljubavnika i njihovih krvnika u kulama

Uvijek....

taango.blog.hr

Pour que tu m'aimes encore

modrinaneba.blog.hr

Življenje gre naprej

modrinaneba.blog.hr

Včasih je vse tako preprosto,
čudovito in polno upanja

Foto: Darko Čaleta (dovoljenje autorja)

A poslije? Vidjet će se!

nachtfresser.blog.hr

Muškatna tikva za posljednju večeru.



Logičan put, od moje bivše škole do bolnice, ovo je škola, mada bi se našlo i bolesnika.



Prošao pregled sa sat i pol zakašnjenja, odmah dalje, konjuktivitis, zahvat se odgađa najmanje tjedan dana, mazat oči. Jako sam razočaran, idem doma, ispred sebe čujem zanimljiv razgovor na perfektnom njemačkom, čuo sam da se otvara u Rijeci studij medicine na njemačkom jeziku prije par godina, no ovo mi je prvi blizak susret s njemačkim studenticama, vraćaju se raspoložene s predavanja...

Moji stihovi....

taango.blog.hr

Petar na suncu

delicatus.blog.hr

Svatko ima pravo biti glup

liviodinspiracija.blog.hr

Svatko ima pravo biti glup, kao što ja imam pravo ne sudjelovati u gluposti.

Ne moram se uključivati u svaku raspravu niti reagirati na svaku provokaciju.

Nisu sve bitke moje i nisu svi vrijedni objašnjavanja.

Dokazivanje često služi egu, a ne istini.

Nepotrebne svađe rijetko donose razumijevanje, a gotovo uvijek odnose mir.

Ako netko ne želi čuti, ni najbolji argument neće napraviti razliku.

Moja energija je ograničena i stoga svjesno biram gdje ću je ulagati.

Biranje tišine ponekad je najveći znak snage.

Svijet ne treba moju stalnu borbu, nego moju jasnoću i prisutnost.

Mir koji nosim u sebi vrijedi više od svih " pobjeda" u bezveznim i bespotrebnim raspravama.



Vrijeme početka:
0:00

Dan 1429.

ap-placenici.blog.hr

Karta: https://syria.liveuamap.com/

Malo više od godinu dana nakon provale Jolanijevih glavosječa na prostor koji je kontrolirala Assadova SAA, ovaj mjesec se skoro isti scenario ponovio Kurdskom SDF-u. Prvo su ih istjerali iz Alepa, pa iz Manbiža, pa Tabke, Rake i ostalih gradova uz Eufrat, pa su im uzeli najvrijednije što Sirija ima - plinsko polje Koniko i naftno Omar. Pritom su iz Kurdskih zatvora i logora na slobodu puštene tisuće zatočenih pripadnika ISIL-a (za slučaj da nekome nije jasno tko je tamo na vlasti). Nakon što su držali pola Sirije, Kurdi su sad stisnuti u dvije enklave - manju kod Kobanea i veću uz Iračku granicu. Gdje se nalaze između glavosječkog čekića i Turskog nakovnja. Američka vojska i zrakoplovstvo pritom nisu metka opalili, pa je valjda svima jasno kako je takvo preslagivanje karata moralo biti dogovoreno na višem nivou. Vjerojatno prije dva mjeseca tijekom al-Šarinog boravka u DC-u. Tako su Kurdi na vlastitoj koži iskusili što znači biti Američki saveznik. Kao što su iskusili brojni prije njih i kao što će iskusiti brojni nakon njih. Jer SAD nema saveznike, nego samo vazale. Sa čime se trenutno suočavaju i Europljani, koji su Doniju morali dozvoliti postavljanje novih baza na Grenlandu (koji ima stanovnika koliko Pula).


Karta: https://t.me/Slavyangrad/153279

U odnosu na te Bliskoistočne, pomaci na Ukrajinskoj bojišnici se odvijaju sporo, ali su zato vrlo temeljiti i kreću se samo u jednom pravcu. Od prošlog javljanja u Zaporožju su oslobođena sela Priluki, Pavlovka i Novojakovljevka kao dio šireg napredovanja prema Orehovu. U DNR-u se Ruska zastava zavijorila nad selima Privolje i Novopavlovka, uz nove pomake oko Konstantinovke i napredak do pola Grišina sjeverno od Krasnoarmejska (Pokrovska). Ciljeve koje im svaku noć u prosjeku gađa stotinjak bespilotnih letjelica su vojska, skladišta, prometnice i elektroenergetski sektor. Jedini izuzetak bio je u noći 19./20. siječnja kad je nakon dulje pauze poletjelo sedam strateških raketonosaca Tupoljev s kojih je lansirano 15 krstarećih raketa H-101. Uz to ciljeve je zasulo 339 bespilotnih letjelica, 18 balističih raketa Iskander-M i jedan hiperzvučni Cirkon. Izostanak struje, grijanja i vode Ukrajincima iz dana u dan sve teže padaju.


Slika: Manga

Na osobnom planu prodan je dnevno-noćni Yukon Proton RT i naručen termovizijski ciljnik AGM Rattler za glavni lovački karabin. Isti dan kad je stigao, na malokalibarskoj streljani Oboj napokon je isproban sportski revolver HW-5 u kalibru .22LR/WMR. Osjećaj tijekom gađanja je bio kao da pucam iz plašljivca. Najveća prednost mu je povoljnija cijena od 12-17 centi po metku u odnosu na 0,30 € za metak 9x19mm. Na žalost zbog Solarne oluje koja je pogodila Zemlju, MORH-ove veze su se tog dana urušile, pa nije bio moguće rezervirat lovački termin na njihovoj streljani za četvrtak. Ako im veze sljedeći tjedan prorade uslijedit će upucavanje nove termalne optike na LK-70. Nadam se pritom upucati i RWS-ov optički ciljnik na poluatomatskom karabinu Ruger Mini-14 u kalibru .223 Rem (5,56x45mm) kojeg sam također dobio za ovaj Božić. Nakon toga bit ćemo još malo spremniji za nedajBože scenarij. Dok se WW3 i dalje nastavlja...


Slika: Manga