Sve kategorije po listama

Članak 53 UN-a

baton.blog.hr

Članak 53 UN-a kaže da su Njemačka, Japan i Italija označene kao neprijateljske države, zbog svojih uloga u WW 2 gdje su ratovale protiv dugih članica UN-a, mislim da je Hrvatska nosila tu oznaku, ali pošto je ušla u okvire Jugoslavije, to je zanemareno (navodno ta oznaka za Hrvatsku još stoji ali je ja u povelji nisam mogao naći, uglavnom nitko je ne spominje a što je dobro i objasnit ću zašto).

Postoji samo dva načina da država opravda svoj rat prema članku 51 UN-a:
1) ako si napadnut, imaš se pravo braniti
2) po poglavlju 7 tog istog članka, ako Viječe sigurnosti donese rezoluciju koja ovlašćuje upotrebu vojne sile.

Ali tu je onda i članak 53 povelje UN-a koji kaže "Ako se označene neprijateljske države (ponavljam; Njemačka, Japan Italija, a može bit i Hrvatska) započnu provoditi neprijateljsku politiku, što po definiciji trenutačno rade, sve druge države mogu je napasti u bilo koje doba i bez obraćanja Vijeću sigurnosti. Zbog toga Rusija trenutno ima zakonsko zeleno svijetlo za ukloniti Njemačku (a možda i Hrvatsku) sa karte.

U svijetlu novih prijetnji Japana upućenih Kini, kineski veleposlanik u Japanu, uputio im je otvoreno pismo koje im govori da je Japan podložan članku 53 povelje UN-a, zbog horora počinjenog u okupaciji Kine, i poručio im je da Kina to nije zaboravila...
A nije ni Rusija.

Kraljica adventskog sajma

nachtfresser.blog.hr

Jučer smo sreli Mašu
Maša jako voli sireve
Ne pitajte odakle znam
Da Maša voli sireve
To je indiskretno
Mračna su vremena
I propusi imaju uši

Maša je rekla
Previše si ozbiljan
To nikako nije dobro.
Jučer smo bili na tvom sajmu
I kupili domaće krvavice
Maša ne voli krvavice

Maša je rekla
Na onom štandu je odličan sir
Stalno reže za degustaciju
Onaj što prodaje krvavice
I ovaj što prodaje sir
Su u paketu došli na naš sajam

Tako sam indirektno saznao
Odakle krvavice na njenom sajmu
Krvavi su njeni kompromisi
Ne pitajte kako znam
Jer nisam pitao i ne znam
Samo onako bez veze osjećam.

Ukrašavanje

marival11.blog.hr

Neki za ukrašavanje troše milijune eura na račun poreznih obveznika, drugi besplatno iskazuju ljubav i troše svoje eure:) Trebalo se potruditi, najvjerojatnije se popeti na krov, pa pisati...



Nekad prekrasna zgrada, sa mnogo mramora, mnogo kancelarija i hala, sva devastirana u posljednjih 20-ak godina. Nekih dvadesetak metara dalje je državni starački dom, ali nikome nije palo na pamet da ne tako davno prelijepu upravnu zgradu propale firme prenamijeni....

Mali izbori, veliki učinci – kako svakodnevne navike oblikuju održivost

dop-blogatel.blog.hr

U posljednje vrijeme sve češće se zatičemo kako razmišljamo o vlastitim navikama i načinu života koji vodimo. Okruženi smo porukama o brzini, učinkovitosti i stalnoj potrošnji, a rijetko imamo priliku stati i zapitati se kamo nas takav ritam zapravo vodi. Održivost se pritom često spominje kao apstraktan pojam, nešto važno, ali daleko od naše svakodnevice.

U studentskom životu održivost najčešće povezujemo s razdvajanjem otpada, korištenjem višekratnih boca ili nošenjem platnenih vrećica. Iako su to pozitivni i potrebni koraci, brzo shvaćamo da oni predstavljaju tek mali dio šire slike. Održivost nije samo skup radnji, već način razmišljanja koji utječe na sve naše odluke od toga što kupujemo, kako se hranimo, koliko putujemo, pa do toga kako raspolažemo vlastitim vremenom i energijom.

Sve jasnije primjećujemo da živimo u sustavu koji potiče stalnu dostupnost i trenutačno zadovoljstvo. Kupujemo jer je nešto sniženo, jer nam je nadohvat ruke ili jer imamo osjećaj da time nećemo pogriješiti. Rijetko se pitamo trebamo li namirnice koje bacamo, odjeću koju nosimo samo nekoliko puta ili uređaje koje mijenjamo čim izađe novi model. Upravo tu dolazimo do prve važne točke potrebe da preispitamo vlastite navike.

Model 7R pomaže nam da održivost sagledamo iz šire perspektive. Prije nego što dođemo do recikliranja, koje često doživljavamo kao konačno rješenje, shvaćamo koliko su važni koraci poput odbijanja nepotrebne kupnje, smanjenja potrošnje i ponovne uporabe onoga što već imamo. Kada počnemo razmišljati na taj način, postaje jasno da održivost ne znači odricanje, već pametnije odlučivanje.

Primjećujemo kako male promjene u svakodnevici mogu imati velik učinak. Umjesto kupnje novih stvari, popravljamo stare. Umjesto bacanja hrane, planiramo obroke i koristimo ono što već imamo u hladnjaku. Dijelimo stvari s drugima, posuđujemo, razmjenjujemo i tako smanjujemo potrebu za stalnom kupnjom. Takvi izbori ne zahtijevaju savršenstvo, već svijest i volju da pokušamo drugačije.

Važno je i razumjeti da odgovornost za održivost nije jednako raspoređena. Pojedinci nemaju isti utjecaj kao velike korporacije ili političke institucije, ali to ne znači da su naši postupci nebitni. Djelujemo na različitim razinama, ali svi sudjelujemo u istom sustavu. Dok velike odluke mogu pokrenuti značajne promjene, naši mali izbori oblikuju svakodnevnu praksu i stvaraju pritisak za dugoročne pomake.

Često imamo osjećaj da je suvremeni način života previše ubrzan i opterećen obavezama. Između predavanja, posla i privatnih odgovornosti, lako zaboravimo koliko nam je važno usporiti. Održivost tada dobiva i osobnu dimenziju brigu o vlastitom zdravlju, mentalnoj ravnoteži i kvaliteti života. Kada biramo jednostavnije, često biramo i smislenije.

Na kraju, održivost ne doživljavamo kao cilj koji moramo dosegnuti, već kao proces učenja i prilagodbe. Ne mijenjamo sve odjednom niti očekujemo savršenstvo. Počinjemo s malim koracima, promatrajući vlastite navike i postupno ih mijenjajući. Upravo u toj dosljednosti i spremnosti na promjenu leži najveća snaga održivog načina života.

Ako uspijemo promijeniti način na koji razmišljamo, promjene u ponašanju dolaze gotovo prirodno. Mali izbori tada postaju dio svakodnevice, a održivost prestaje biti obveza i postaje način života koji ima smisla za nas, ali i za zajednicu kojoj pripadamo.

rktrd ndrd

radivjetra.blog.hr

Božićna ljubav

filiparumenovic.blog.hr

Snijeg se spušta, svijetli grad,
U tvom je osmijehu moj miran sklad.
Hladna je zima, ali ljubav blista,
Toplina tvoja je moja pista.

Svjetla na boru trepere sjajno,
U tvom zagrljaju sve biva bajno.
Zvona zvone, tišina sja,
Ljubav je dar što Božić da.

U tvojoj ruci svijet je mek,
Nestaje hladnoća, nestaje tek.
Božićna noć donosi sjaj,
a ti si moj put, moj vječni raj.

Svako jutro....

taango.blog.hr

27 - Pripremite put za Moj dolazak (E-25)

idragi28.blog.hr

Gospodine,

Prije nadolazeće nevolje, kakvo je to iskustvo Upozorenja
kojim želiš promijeniti naš život na bolje...?

"Isus je rekao:
" Moj narode, kako postajete stariji, pitate se kako je prošlo
vrijeme, jer dok ste bili mlađi, vrijeme vam je prolazilo sporije.
Kada vidite ljude iz svojih bivših razreda, vraćaju vam se stare
uspomene kada ste svoj život dijelili jedni sa drugima. Ova
ideja prisjećanja na svoja djelovanja u životu tijekom godina
bit će vam vrlo jasna u vašem iskustvu Upozorenja. Velika
razlika je u tome što će te vidjeti svoj život kroz oči onih s
kojima ste živjeli i kroz Moje oči. Ja ću vas upozorit na
neoproštene grijehe u vašem životu za koje još uvijek morate
napraviti zadovoljštinu. Ovo iskustvo upozorenja će svakome
dati drugu šansu da zatraži Moje oproštenje i promjeni svoj
život na bolje. Ja ću vam pokazati vašu mini-presudu i gdje
bi vas odveo vaš život kada ga ne biste promjenili. Vratit će
te se natrag u svoje tijelo sa spoznajom kako bi trebali živjeti.
Nakon toga će te imati veću odgovornost jer će te znta što
se očekuje od vas. Također će te trebati pomoći evangelizirati
duše koje će biti otvorene za vašu riječ da ih u vjeri dovedete
k Meni. Radujte se ovoj šansi da promjenete svoj život i
budete spremni za nadolazeću nevolju"

(Subota 13. kolovoza 2011., Johnu Learyju)

(odabrao: eum)

često

ehsaznala.blog.hr

često riječi neke nepoznate budu
kao da egzotične leptire srećem po prvi puta
u nekim dalekim krajevima
iza svih planina što postoje
jer znanje moje je malo
jedino znam nesto o početku i o kraju
a ovo između
što je ljudska sudba oblikovala
to i ne poznam previše
sudbina je lijepa i promjenjiva je
mada ona misli da je stalna
ona, tješi se

Popis najboljih božićnih filmova za odrasle i djecu

sinkroniziranicrtani.blog.hr

Božić je vrijeme topline, obitelji, dobrog raspoloženja i — naravno — filmova koji stvaraju čaroliju. Bilo da uživate u klasicima iz djetinjstva, modernim komedijama, romantičnim pričama ili filmovima koji bude nostalgiju, božićni filmovi dio su tradicije u kojoj uživaju i djeca i odrasli. Popis najboljih božićnih filmova za sve generacije nikada nije bio bogatiji, a cilj ovog članka je pomoći vam da odaberete nešto savršeno za idiličnu zimsku večer.

U nastavku donosimo veliki popis najljepših i najzabavnijih božićnih filmova koji će vas uvesti u blagdansko raspoloženje. Uz svaku preporuku navodimo kratki opis, dobnu preporuku i razlog zašto biste ga trebali pogledati ove godine.

1. Polar Express – animirana čarolija koju ne smijete propustiti

Ako volite filmske priče koje bude maštu i vraćaju vas u vrijeme kad je Božić bio sinonim za čudo, Polar Express je obavezna blagdanska poslastica. Film prati dječaka koji na Badnjak kreće čarobnim vlakom prema Sjevernom polu, susreće nevjerojatne likove i uči pravu vrijednost vjere i prijateljstva.
Pogledajte više o filmu ovdje: Polar Express

Film je namijenjen djeci, ali svojim dubokim porukama jednako snažno djeluje i na odrasle. Često se opisuje kao jedan od najtoplijih božićnih animiranih filmova svih vremena.

2. Sam u kući (Home Alone)

Ne postoji blagdanski filmski maraton bez ove komedije. Sam u kući prati dječaka Kevina koji slučajno ostaje sam kod kuće dok njegova obitelj otputuje na praznike. Kada provalnici pokušaju opljačkati kuću, Kevin koristi domišljatost i nevjerojatne zamke kako bi je obranio.

Zašto pogledati:

Neiscrpan humor za sve uzraste
Smijeh garantiran od prve do zadnje scene
Postao je neizostavan dio božićne tradicije
Ovaj film jednako je gledljiv i trideset godina nakon premijere, a njegov božićni duh nikada ne blijedi.

3. Grinch – koji je ukrao Božić

Bilo da preferirate animiranu verziju ili film s Jimom Carreyjem, Grinch je jedan od najpoznatijih božićnih likova. Njegova mržnja prema blagdanskom veselju i plan da ukrade Božić stanovnicima Whoovillea pretvara se u toplu priču o promjeni srca.

Idealno za:
mlađu djecu
obitelji koje vole šarene, zabavne filmove
sve koji vole humor i blagdanske poruke
Grinch nam poručuje da Božić nisu pokloni, već ljubav i zajedništvo.

4. Čudesna žena (The Holiday)

Za odrasle koji žele romantičnu božićnu atmosferu, The Holiday je jedan od najugodnijih filmova. Dvije žene iz različitih dijelova svijeta odluče na kratko zamijeniti domove kako bi pobjegle od svojih problema, no upravo tada pronalaze ljubav – i sebe.

Zašto je idealan za odrasle:
Nježan i opuštajući film
Prekrasna glazba i snježni ambijent
Kombinacija humora, romantike i blagdanske magije
Savršen izbor uz šalicu toplog kakaa.

5. Vilenjak (Elf)

Elf je savršen primjer božićnog filma koji je urnebesan, neodoljiv i pun topline. Will Ferrell glumi čovjeka kojeg su odgojili vilenjaci na Sjevernom polu, a koji odlazi u New York potražiti svoje pravo porijeklo.

Prednosti filma:
Neiscrpan humor
Snažna blagdanska poruka
Zabavan za djecu i odrasle
Ako tražite film koji će vas dobro nasmijati — ovo je pravi izbor.

6. Čudesna ulica 34 (Miracle on 34th Street)

Ovaj klasik mnogi smatraju najtoplijim božićnim filmom svih vremena. Priča govori o čovjeku koji tvrdi da je pravi Djed Božićnjak te o djevojčici koja uči vjerovati u nemoguće.
Film savršeno prikazuje važnost vjere, dobrote i nade.

7. Božićna priča (A Christmas Carol)

Bez obzira gledate li animiranu verziju, film s Jimom Carreyjem ili neku od starijih adaptacija, priča o Ebenezeru Scroogeu i njegovoj transformaciji uvijek je snažna.

Teme filma:
pohlepa
požrtvovnost
promjena i iskupljenje
Odličan izbor za sve koji vole dublje poruke i klasičnu književnost.

8. Klaus

Jedan od najljepših modernih animiranih filmova. Klaus donosi originalnu priču o nastanku legende o Djedu Božićnjaku i vraća ručno crtanu animaciju u velikom stilu.

Zašto ga vrijedi gledati:
vizualno remek-djelo
toplina, humor i emocije
prekrasna priča o prijateljstvu
Film je jednako dobar za djecu i odrasle, a mnogi ga nazivaju modernim klasikom.

9. Zločesti Djedica (Bad Santa) – za odrasle

Ako volite crni humor i filmove koji se ne libe biti politički nekorektni, Bad Santa je savršen odmak od tipičnih božićnih filmova. Priča prati prevaranta koji se prerušava u Djeda Božićnjaka kako bi krao, ali njegov život kreće neobičnim putem.
Napomena: Ovaj film nije za djecu — ali je sjajan za odrasle koji žele “nešto drukčije”.

10. Zapravo ljubav (Love Actually)

Romantična komedija koja prati više povezanih priča o ljubavi tijekom božićnih praznika. Postao je kultni film zahvaljujući toplini, humoru i univerzalnim porukama.
Savršen izbor za parove i sve koji vole romantični žanr.

Pa razlućimo: Koji božićni film odabrati ove godine?

Bez obzira gledate li filmove sami, s partnerom, djecom ili cijelom obitelji, božićni filmovi pružaju poseban osjećaj bliskosti i topline. Ako želite animiranu čaroliju i filmski doživljaj koji jednako oduševljava djecu i odrasle, svakako provjerite Polar Express, jedan od najčarobnijih božićnih filmova ikada snimljenih.

Komedije poput Sam u kući i Elf idealne su za zajedničke obiteljske večeri, dok su romantični filmovi poput The Holiday i Love Actually savršeni za odrasle koji žele toplu blagdansku atmosferu.

U konačnici — najvažnije je uživati u trenucima, stvoriti uspomene i pustiti da božićna čarolija ispuni vaš dom.

Osvještavanje, odgovornost i povratak jednostavnijem životu

1koraknaprijed.blog.hr

U posljednje vrijeme sve više razmišljam o tome koliko je jednostavno izgubiti se u modernom ritmu života i postati dio beskrajne potrošačke navike koja nas, gotovo neprimjetno, udaljava od prirode, zajednice, pa i od samih sebe. Prezentacija 6+1R kao i studija slučaja Patagonija koju smo obrađivali natjerala me da se ponovno zaustavim i promatram svoj život iz drugačije perspektive.

Danas se čini kao da je sustav namjerno postavljen tako da potiče komfor, brzinu i potrošnju. Kad uđemo u bilo koji dućan, teško je steći dojam da itko pokušava učiniti išta održivo, naprotiv, ambalaže je sve više, kvalitete sve manje, a izbor “održivog” često je skuplji, kompliciraniji i zahtijeva mnogo truda.
Prosječan čovjek, koji se bori da prehrani obitelj, otplati kredit i odradi posao od devet do pet, jednostavno nema kapacitet razmišljati o svakom komadiću otpada. Ako vidi šunku na akciji, kupit će je, bila ona u plastici, papiru ili radioaktivnoj ambalaži. I tko mu može zamjeriti? Sustav je takav da se održivost prebacuje na pojedinca, a istovremeno ga zatrpava obavezama i borbom za osnovnu egzistenciju.

Idemo se nakratko vratiti u prošlost. Ustanem bez alarma, u vrijeme izlaska sunca. Izađem na trijem, udahnem duboko, osjetim svježinu dana i resetiram sustav u tijelu. Ako je hladno, naložim vatru. Nahranim životinje. Pripremim doručak od sezonske hrane iz vrta, iz smočnice. Nikakav “superfood”, ništa procesuirano, samo ono što prirodno imam. Odradim neki fizički posao, družim se s djecom, pripremam ručak, brinem o životinjama, pratim ritam dana. Navečer gledam zalazak sunca, gasim se polako, možda ponovno naložim vatru i provedem vrijeme s obitelji. Jednostavno, možda i puno teže, ali svrhovito…

Pogledajmo realnost današnjeg čovjeka: Ustane, odmah pogleda mobitel i vidi katastrofične vijesti. Tušira se, jede nešto na brzinu, vozi se u gužvi do posla. Od devet do pet obavlja zadatke, pojede nešto iz Wolt dostave jer nema vremena. Vraća se kući oko šest, izmučen, jede nešto slatko, pali Netflix, a u krevet ide između 23 i 2 ujutro. I sve to, iznova. Vidite li vi tu ikakav smisao?
Glavni krivci? Vlade i korporacije. I ne, to nije slučajno. To je sustavno udaljavanje čovjeka od njegove svijesti, zdravlja, prirode i zajednice. Nije daleko od onoga što vidimo u filmu Matrix. Možda zvuči smiješno, ali pogledajte kako živimo. Pogledajte kako se osjećamo. Pogledajte koliko malo vremena provodimo u prirodi, koliko malo energije imamo za sebe, za druge, za planet. Odvojili smo se od sebe. Zatrpani smo informacijama, obavezama i konstantnom bukom. Prosječan čovjek u gradu možda mjesecima nije vidio zvjezdano nebo ili osjetio tišinu šume. Kako onda očekivati brigu za okoliš? Sav fokus društva prebačen je na tebe i tvoj uspjeh. Bitno je da zarađuješ, da kupuješ, da trošiš. To je dovelo do generacije ljudi koji misle samo na sebe, jer ih je sustav tako oblikovao.
Moderni problemi, logično, traže moderna rješenja.
Ne predviđam bajnu budućnost ako društvo ostane ovakvo. Dok god državu vode oni kojima je stalo samo do profita, teško ćemo vidjeti promjene. Ali ipak, postoji nada. Vidim je u mladima, u društvenim mrežama koje, unatoč svim manama, potiču veliko buđenje. Svaki čovjek ima svoj put, ali vjerujem da nas taj put, ako je iskren, uvijek vodi bliže prirodi i odgovornijem odnosu prema planetu.

Što ja radim da ostanem normalan u svemu ovome iz perspektive održivosti? Trudim se jesti organski, jer ono što unosimo u tijelo utječe na um i energiju. Kupujem mlijeko i kefir od lokalnog proizvođača u staklenim bocama i vraćam ih za ponovnu upotrebu. Zimi nastojim ne kupovati hranu koja sezonski ne bi postojala. Izbjegavam grickalice i procesuiranu hranu u plastici. U trgovinama kupujem samo nekoliko osnovnih sastojaka. Kod kuće odvajam plastiku, papir i biootpad. I dalje imam puno prostora za napredak, svi imamo.


Dragi kolege, svaka promjena počinje od nas samih. Možda sam previše surov, ali mislim da je vrijeme da se probudimo i zapitamo što radimo iz dana u dan. Da budemo prisutni, svjesni, odgovorni. Čuvajmo svoj um, ljude oko sebe i naš planet.
U ime tima Korak naprijed, čisto da znate tko je frustrirani čovjek iza bloga,
Roko.

Liberalizmi

brgljezniblog.blog.hr

Na koordinatama 47.917028, 106.90625 nalazi se Ulsiin Ih Delguur. (doslovno Državna Velika Trgovina)

Na vrh zgrade lijevo jedan broj koji je uvijek isti 1921. To je godina rođenja neovisne države Mongolije (također i godina kad je sagrađen izvorni Ih Delguur, kao neka primitivna socijalistička robna kuća, po uzoru na sovjetske Univermag-ove, ali na nekoj drugoj lokaciji, u ovoj zgradi je tek od 1961.) a desno je broj koji se mijenja već krajem stare godine.





Moja je velika želja bila da posjetim Mongoliju 2021. Na 100 godišnjicu državorođenja ali onda nisu bili pogodni uvijeti za putovanje radi koronavirusa.





S jedne strane Deda Mraz, (kako sam ga uhvatio ovdje da vijori mu mongolska zastava iznad glave. To sam baš htio!) a s druge...


...onaj vrabac- češljugar! Ili kako bješe -orešar??


Može se proći ispod Tannenbauma.


Može se i odispod pogledati kako izgleda konstrukcija.


Pogled s leđa, od strane Ih Delguur-a

Nisam osobno za te liberalne ludorije (prikazivanje nečega što ne spominje se u sutrama niti u šastrama), međutim to je cijena demokracije i kapitalizma. Inače ko ne zna, original od kojega je potekla zamisao da bradonja nosi darove jest sam Odin (Sveotac). Djeca su ostavljala u svojim čizmama sijeno ili mrkvu za njegovoga osmonogog konja Sleipnira, a Odin je njima ostavljao u zamjenu nekakve poslastice... S vremenom se prikalemio k tome Claus Nikolaus..., Coca cola, Mikimaus ...Tako da to sve i uopće nije tako tragično kako na prvu može se činiti.

7R - osvrt

5senses.blog.hr

U svijetu u kojem stalno kupujemo, bacamo i krećemo ispočetka, na predavanju sam prvi put čula za model 7R i zapravo shvatila koliko malo razmišljamo o stvarima koje svakodnevno koristimo. Ovo je moj kratki osvrt na to kako mi je 7R promijenio pogled na otpad i na vlastite navike.

Kad sam prvi put čula za model 7R, iskreno, mislila sam da je to samo još jedna fora za recikliranje. Ali što sam više slušala i gledala primjere, sve mi je imalo više smisla. Shvatiš da recikliranje zapravo dolazi zadnje i da bi pola stvari koje bacimo moglo imati potpuno drugačiju sudbinu da stanemo i promislimo na vrijeme.

Odbij me najviše natjerao na razmišljanje. Koliko stvari kupujem jer mi “treba”, a zapravo mi ne treba? Koliko puta sam uzela nešto jer je bilo na akciji? Čak i male odluke, poput toga da ne kupim deset stvarčica u Pepcu samo zato što “su slatke”, već su korak naprijed.

Sa Smanji sam se susrela svaki put kad bih otvarala frižider i pronašla nešto za što nisam ni znala da postoji sve dok nije postalo biološko oružje. I tu skužiš da minimalizam nije odricanje, nego pametnije upravljanje stvarima koje već imaš.

Ponovno iskoristi i Prenamijeni su mi zapravo najzabavniji dio cijele priče. Kad kreneš gledati stvari kao “resurs”, a ne kao smeće, počnu ti se otvarati ideje. Stara kutija postane organizator, puknuta šalica držač za kistove, a prezrele banane mogu postat sladoled ili banana bread.

Kod Popravi sam priznala sama sebi: odrasli smo u “kupi novo” kulturi. I baš zato je fora vidjeti da se i Europa i brendovi okreću pravu na popravak. Nije sve za baciti. Ponekad je dovoljno pet minuta i malo truda.

I tek kad dođeš do Recikliraj, shvatiš da je to samo “posljednja šansa” da nešto spasiš. Da je puno važnije sve prije toga.

A posljednji R – Rethink – zapravo je ključ cijele priče. Kad promijeniš način razmišljanja, sve ostalo nekako prirodno sjedne na svoje mjesto. Nije stvar u tome da preko noći postaneš savršeno održiva osoba, nego da počneš primjećivati svoje navike i mijenjati ih korak po korak.

Ako bih dodala svoj vlastiti R, bio bi to: Relearn, to jest ponovno naučiti kako koristiti stvari koje imamo, kako birati pametnije i kako živjeti s manje, a imati više.

RE-IMPACT, ponovno promišljanje našeg utjecaja na održivost

evergreen-dop.blog.hr

Kad razgovaram sa studentima o održivosti, često se pojavi isti osjećaj: „Naš utjecaj je toliko malen da se ne može usporediti s onim što rade velike kompanije ili slavne osobe.“ I stvarno, lako je pomisliti da naše razvrstavanje otpada ne znači puno pored tisuća kilometara privatnih letova ili poslovnih odluka velikih globalnih kompanija. Upravo zato je RETHINK, sedmi R, najkorisniji. On nas potiče da održivost ne shvaćamo samo kao popis radnji, nego kao način gledanja na različite razine utjecaja. Kada tu ideju primijenimo na teme koje pune medije, poput privatnih aviona slavnih ili emisija velikih korporacija, dobivamo realniju sliku odnosa između „malih“ i „velikih“.

U našem studentskom životu održivost se svodi na boce, vrećice, popravljanje stvari i male osobne izbore. No kad pogledamo slavne osobe, vidimo sasvim drugu dinamiku. Primjerice, prema javno dostupnim podacima koje je analizirala britanska agencija Yard, Taylor Swift je 2022. bila među najčešće isticanim imenima zbog privatnih letova, s procjenama emisija navodno i do 1.100 puta većima od prosječne osobe. Njezin tim je odgovorio da podaci nisu potpuno točni jer ona nije bila na svakom letu, što pokazuje koliko je ova tema složena i kako brojke brzo postanu pojednostavljene. No, istovremeno, upravo slavne osobe zbog svoje vidljivosti imaju i veliku moć pozitivnog utjecaja, njihove kampanje, koncerti ili partnerstva mogu mijenjati navike milijuna ljudi, što je nešto što mi pojedinci ne možemo postići sami.
Slična je situacija i s velikim korporacijama. Prema CDP-u, samo 100 najvećih kompanija odgovorno je za više od 70 % industrijskih emisija CO‚ od 1988. do danas. Istovremeno, upravo te kompanije ulažu milijarde u obnovljive izvore energije, smanjenje otpada i recikliranje. One predstavljaju najveći izvor emisija, ali i posjeduju najveći potencijal za promjenu. Jedna njihova odluka može imati utjecaj veći od milijuna pojedinačnih izbora, što ne znači da su mali izbori nebitni, nego da djeluju na drugoj razini.

U tom kontekstu 7R postaje zajednički jezik za sve, samo s različitim amplitudama. Mi kao pojedinci možemo odbijati, smanjivati i popravljati na osobnoj razini. Slavne osobe mogu svojim primjerom i vidljivošću potaknuti promjene, a korporacije mogu transformirati cijele sustave. Održivost zato nije natjecanje tko ima veći utjecaj, nego razumijevanje da se promjena gradi istovremeno odozdo i odozgo.
Zato mislim da najveći izazov nije to što nam se ponekad čini da „mali“ ništa ne mogu, nego što ponekad zaboravimo da svi djelujemo u istom ekosustavu. Veliki akteri imaju ogroman potencijal za dobre promjene, ali naši individualni izbori stvaraju kulturu i očekivanja u kojoj te promjene postaju moguće. Ovaj predmet nas uči upravo tome, da održivost nastaje kada se spoje mikro koraci i makro odluke. Zato mi se čini logičnim dodati još jedan vlastiti „RE“ – RE-IMPACT, kao podsjetnik da svatko od nas, bez obzira na razinu vidljivosti ili moći, ima utjecaj koji se može ponovno sagledati i usmjerit. Ako nešto doista vrijedi ponovno promisliti, onda je to ideja da „mali“ i „veliki“ djeluju odvojeno. U stvarnosti, najbolji rezultati nastaju tek kad oboje povuku u istom smjeru.

14 dana do Božića

kockavica.blog.hr