18
srijeda
veljača
2026
komentiraj (7) * ispiši * #
17
utorak
veljača
2026
TAČKRLI
/Wikipedia/
Podsjećaju na djetinjstvo. Kod nas doma, često se je radilo ovo fino, jednostavno i jeftino jelo.
Uglavnom se radi od brašna, jaja i pekmeza od šljiva, uz par dodataka koji slijede u receptu.
Uvijek sam vjerovala da je to purgersko jelo, recepta podrijetlom iz Austrije.
Mislim da je jelo bilo malo zaboravljeno, sada se vraća u naše kuhinje, kao slavonski tačkrli.
U Zagrebu se servira i “vani”
Naziv tačkrl ili taškrl, dolazi od njemačke rijeći Tasche, iliti taška, jer jelo izgleda kao mala taškica.Naravno, mi smo si ime malo prilagodili.
U Austriji se i danas servira u restoranima kao Tascherl.
Umjesto pekmeza od šljiva, jelo se puni powidlom.
Powidl je vrsta pekmeza od šljiva kuhanog bez šećera.
Austrijanci serviraju jela, koja su nasljedstvo monarhije. Jedno je i tascherl, specijalitet iz Slovačke
Recept:
300 dkg glatkog brašna
1 jaje
2 žlice ulja
1 dcl mlake vode
malo soli
/može,ali ne mora 2 kuhana zgnječena krumpira/
Zamijesi tijesto i pusti da odstoji.
Razvaljaj na 3-4 mm debljine.
Čašom oblikuj krugove ili izreži kvadrate.
U sredinu svakog stavi pekmez od šljiva ili powidl, poklopi i vilicom zalijepi rubove.
Kuhaj u slanoj vodi oko 20 min./probaj/
Na putru isprži prezle. Prezle stavi ispod i povrh tačkrla.
Posipaj šećerom u prahu.
Oznake: Tačkrli
komentiraj (9) * ispiši * #
14
subota
veljača
2026
CASTA DIVA
CASTA DIVA
Casta Diva je najljepša arija Bellinijeve opere Norme. Opera je izvedena 1831. u Milanskoj Scali.
Norma je visoka druidska svećenica, koja je prekršila zavjet čistoće, ima dvoje djece s Rimljaninom, a Rimljani su okupirali njenu Galiju.
Njena molitvena arija zahtjeva izuzetnu kontrolu glasa, koju je imala Marija Callas.
Video prikazuje njen nastup u Pariškoj operi 1958. pod
dirigentnom palicom Georgesa Sebastiana.
Maria Callas bila je slavna, karizmatična , temperamentna i glamurozna operna diva grčkih korijena. Sopran stoljeća. Imala je naziv “La Divina”
Provela je buran život. Voljela je starije muškarce.
Suprug Battista Meneghini, velikim dijelom, zaslužan za njenu uspješnu karijeru, bio je stariji 27 godina.
Ljubav života i višegodišnji partner, Aristoteles Onassis, grčki brodovlasnik, milijunaš, vlasnik otoka Skorpios, bio je stariji 17 godina.
Zbog Aristotelesa ostavila je supruga i bila u višegodišnjoj i nesretnoj vezi s brodovlasnikom. Veza s Ariem završila je nakon braka Aristotelesa s Jacquelinom Kennedy, udovicom američkog predsjednika Johna Kennedy.
Sa Skorpiosa , očajna, preselila je u Pariz.
Igrom slučaja i Aristoteles , kojeg je napustila Jaqueline
završava u bolnici u Parizu ,bolestan sam i napušten, a Maria je bila jedina koja ga je posjećivala. Umro je 1975. ,a Maria 1977. u dobi od 55 godina. Umrla je od bolesti srca, a i nesretne ljubavi.
Po želji je kremirana, a pepeo prosut u more u vodama otoka Skorpios.
Unatoč slave i glamura bila je vrlo nesretna žena.
Nije zaboravljena.
2024. redatelj Pablo Larrain, u koprodukciji Italije , Chilea, Njemačke i SAD-a snimio je film o Mariji Callas pod nazivom Maria. Ulogu Marije Callas dobila je
Angelina Jolie, a Aristotelesa turski glumac Haluk Bilginer.
Film je dobro primljen, ali nije donio Oscara, iako ga je
Angelina očekivala.
Oznake: CASTA DIVA
komentiraj (6) * ispiši * #
12
četvrtak
veljača
2026
ZNATE LI TKO JE EMMA MEČIĆ?
/Emma privatni album/
Emma Mečić i Deni Černi su parasportaši.
Emma Mečić je para plivačica na 400 m. koja je u Singapuru osvojila srebrnu medalju ,a Deni Černi je para atletičar, koji je bacanjem kugle osvojio zlato u New Delhiju.
Hrvatski paraolimpijski odbor, na svečanosti u hotelu Westin u Zagrebu, proglasio je Emmu i Denija, najboljim para sportašima 2025.
Para sportaši su sportaši s nizom posebnih potreba - invalidi, koji svoje tjelesne nedostatke pretvaraju u prednost.
Sportove odabiru sami prema željama i mogućnostima.
Sa svojim upornim radom na treninzima ,samo odricanjem i upornošću postižu zavidne rezultate.
2025. hrvatski parasportaši osvojili su 286 medalja.
124 zlatne, 73 srebrne i 89 brončanih.
Nisu imali velebne dočeke, iako njihov trud ne zaostaje.
O njihovim uspjesima će izvijestiti mediji, ali njihova imena će zasjeniti imena političara i sportskih funkcionera.
Dobiti će i svečani prijem u nekom hotelu.
Na olimpijadi gluhih u Tokiju 2025.,naši predstavnici
osvojili su 9 medalja, od kojih su 3 zlatne. Za rukomet,
atletiku i taekwondo. Imali su svečani doček kod župana B. Bobana.
/Foto Dalmacija,hr/
Hrvati su talentirani sportaši. Hrvatski sportaši promoviraju Hrvatsku .
Od osamostaljenja do 2024. Hrvatska je osvojila 59 olimpijskih medalja. osvojila je i niz nagrada u popularnim sportovima kao nogomet, rukomet, vaterpolo itd.
Veselimo se uspjesima sportaša i priređujemo im svečane dočeke.
Veselimo se i uspjesima parasportaša, a njima je najvažnije “Ja to mogu”
Izvor: Žene i mediji
Oznake: Znate li tko je Emma Mečić?
komentiraj (15) * ispiši * #
07
subota
veljača
2026
CONCIERTO DE ARANJUEZ-ADAGIO
Koncert de Aranjuez za gitaru i orkestar djelo je najpoznatijeg španjolskog
skladatelja Joaquina Rodriga. Rodrigo je bio slijep od svoje treće godina. kao posljedica difterije. Koncert se smatra najpoznatijim glazbenim djelom 20. stoljeća/Wikipedia/
Besmrtna glazba odražava njegovu ljubav supruzi i bol za izgubljenim djetetom.
Od beskrajnog broja izvedbi i izvođača, odabrala sam
koncert u pulskoj areni iz 2018, s našim Hauserom i
Petrut Cekuom.
Video je pogledalo 21 milijun pratitelja.
Par riječi o Hauseru.
Međunarodno poznati violončelist.
Rođen je u Puli, školovao se u Rijeci, Zagrebu, Londonu i Manchesteru. Dobitnik niza međunarodnih
nagrada. Nastupa po cijelom svijetu.
Petrut Ceku je hrvatsko - kosovski gitarist, rođen u
Prizrenu gdje počinje glazbenu naobrazbu. 2002 seli u Zagreb gdje nastavlja školovanje na Muzičkoj akademiji
gdje je i diplomirao 2008. Nastavlja na konzervatoriju
Peabody, Baltimore.
Nastupa u Zagrebu, diljem Europe i Sj. Amerike, solo
recitalima ili kao solist u pratnji simfonijskih orkestara.
Dobitnik je niza nagrada u Hrvatskoj i u svijetu.
Svima želim mir i ljubav.
Izvor:Wikipedia
Oznake: Concierto de Aranjuez-Adagio
komentiraj (8) * ispiši * #
05
četvrtak
veljača
2026
KAJZERŠMARN
Poželimo li nešto slatko, brzo , domaće i fino, možemo
napraviti palačinke. Trebaju nam jaja, brašno i mlijeko, te nekoliko minuta za pečenje željenog broja
palačinka.
Ima slična slastica, koja se radi uglavnom, iz istih sastojaka. Peče se nešto deblja palačinka ,koju se vilicom razdvoji na komade i posipa šećerom.
To se zove carski drobljenac ili slavni “Kajzeršmarn”
Desert ima svoju priču.
Nastao je na bečkom dvoru, u vrijeme cara Franje Josipa.
Car je volio palačinke. Kuhar nije ima dobar dan. Palačinke su se raspale. U nedostatku vremena, domišljati kuhar je razdvojio sve palačinke , dodao rozine i posipao šećerom.
Car je bio iznenađen desertom i pitao “Kakav je to šmarn?” Šmarn znači nešto bez veze.
Caru se je desert sviđao , često ga je jeo i tako se je rodio Kajzeršmarn.
Kajzeršmarn se i danas jede u Bavarskoj i zemljama bivše Austro Ugarske Monarhije kao Austriji, Hrvatskoj Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Originalni recept:
3 jaja
2 žlice kristal šećera
1,5 dcl mlijeka
180 gr glatkog brašna
žlica rozina
putar za pečenje
šećer u prahu za posipanje
Odvojiti žumanjke od bjelanjaka
Miješati žumanjke sa šećerom, dodati mlijeko ,brašno i rozine.Dobro promiješati. Dodati čvrst snijeg od bjelanjaka u koji se doda mrva soli i umiješati u smjesu s žumanjcima.
Cijela smjesa ulije se u tavu, i peče na putru s obe strane.
Najprije se kuhačom razreže unakrsno na 4 dijela, a onda vilicom razdvaja na manje dijelove i sve peče vodeći brigu da ne ostane sirovo.
Posipa se šećerom u prahu i servira s kompotom.I
Izvor: Slatkopedija
Oznake: Kajzeršmarn
komentiraj (16) * ispiši * #
31
subota
siječanj
2026
NAŠA NAMA
Nama u Ilici 4, objavila je plakat kojim je
najavila zatvaranje robne kuće i objavila rasprodaju robe, uz velike popuste.
Nama ( Narodni magazin) u Ilici nastala je 1945, nacionalizacijom robne kuće “Kastner&Ohler”.
Nije to bila jedina Nama u Zagrebu, a Name su
postale najveći lanac robnih kuća u Hrvatskoj.
Nama u Ilici bila godinam u stečaju te je prodana na
e-dražbi nekretnina, krajem prošle godine, za 17,25
milijuna eura , splitskom “Izbor Šesti”.
Prodaja je uslovljena zadržavanjem 160 radnika i zadržavanjem postojeće djelatnosti naredne 2 godine.
Nama u Ilici bila je prvi zagrebački trgovački centar.
/Foto Nama/
/Foto Nama/
Kultni trgovački centar kojeg su Zagrepčani doživljavali kao svoju baštinu. Prodaja nosi neizvjesnu sudbinu ovog zagrebačkog dragulja koji je u registru kulturnog dobra grada.
Međutim, trgovački centar ne postoji od 1945.
Svoje početke može zahvaliti bečkim trgovcima Carlu
Kastneru i Hermanu Ohleru, koji su u Zagreb došli još
1879. Odsjeli su u hotelu “K caru austrougarskom” u Ilici 4. Bio je to luksuzni hotel na dva kata, kojeg je sagradio 1837. zagrebački poduzetnik Teodor Demeter.
/Zagreb 1930. Foto iz fundusa Vili Patz/
Trgovci su u Zagrebu imali trgovine na nekoliko adresa,
kao Mesnička 1, Ilica 16, a da bi na kraju došli do željene adrese Ilica 4, gdje su kupili i preuredili hotel u dućan.
U početku je to bilo samo prizemlje, a kompletna adaptacija bila od 1911.-1913.
Nastao je prvi trgovački centar u Zagrebu.
Adaptiran je u stilu rane moderne/art deco. Postao je zagrebačka ikona.
/Foto Sandra Simunović/Pixel/
Zagrepčani su bili i još jesu, vezani za svoj centar Namu, ali su je godinama zvali “Kastnerelerica”
Dućani Kastner&Ohler zadržali su se u Austriji još danas .
Oznake: Naša Nama
komentiraj (9) * ispiši * #
26
ponedjeljak
siječanj
2026
komentiraj (13) * ispiši * #
25
nedjelja
siječanj
2026
BAZLAMAČA
Bazlamača je kolač od kukuruznog brašna. Može biti slatki ili slani.
Može se ispeći s marmeladom, jabukama, a čak i s kobasicama.
Zove se još zlevka ili zlevanka.
Uvijek sam vjerovala da je to zagorski kolač, kojeg su radile zagorske
domaćice, koje su kod kuće uvijek imale kukuruznog brašna, jaja i vrhnja.
Malo sam guglala i saznala da bazlamaču iliti zlevanku smatraju svojom
i Međimurci i Slovenci.
Slovenska Lendava je čak bila organizator “Zlevankijade” . Bilo je to 2016.
Razmišljali su o registraciji kolača. kao kolač svog geografskog podrijetla.
Bez obzira, gdje je nastao recept, bazlamača se radi i u Zagorju.
Zagorska kuhinja je jednostavna, krepka i fina. I Zagorje je bilo podložno
raznim kulinarskim utjecajima, čak i Beča.
Kuhinja ima jela koja su zaštićenog zemljopisnog podrijetla.
To su čuveni štrukli, mlinci i zagorska purica.
Od poznatih specijaliteta tu su još juha od vrganja, sir s vrhnjem,
bučnica itd.
Hrvatska je poznata po dobroj hrani.Volimo fino jesti .Svaka regija ima
svoje specijalitete. Glavni grad Zagreb nudi specijalitete svih regija .
Priznanje dobroj hrani su i Michelinove zvjezdice
Restoran u Rovinju ima dvije, a još 12 restorana u Hrvatskoj ima po
jednu.
Kad već imamo zagorsku, međimursku i slovensku
bazlamaču, evo i jedne purgerske.
Recepta iz 1909. purgerice tete Line.
6 žumanjaka izmiksaj s 6 žlica šećera, dodaj
6 žlica punomasnog vrhnja,
4 žlice kukuruznog brašna/može i griz/
snijeg od 6 bjelanjaka/malo posoli/
Sve pomiješaj i izli u pleh za pečenje.
Peci oko 15 minuta na 180 o.
Jednostavno, brzo i provjereno fino.
Oznake: bazlamača
komentiraj (15) * ispiši * #
21
srijeda
siječanj
2026
ESKIMI I GRENLAND
/”Eskimka” s Grenlanda/
Populacija Eskima u svijetu kreće se oko 100.000.
Nalaze se u Kanadi, Aljasci, Sibiru i Grenlandu
Ne vole ime Eskimi jer to znači “ Oni koji jedu sirovo
meso.” Radije se zovu “Inuiti”, što znači ljudi.
Najviše Eskima ima na Grenlandu.
Govore svoj jezik, danski i engleski.
Vrlo su miroljubivi.U jeziku nemaju riječ za rat.
Grenland ima populaciju cca 56.ooo, a od toga su autohtoni
inuiti oko 87%, ostatak su doseljenici.
Inuiti žive u standardnim kućama , ali grade i igle za posebne potrebe. Izgradnja igla od rezanog snijega traje oko 2 sata.
/Wikipedia/
Bave se lovom i ribolovom ispod leda.
Grenland je najveći otok na svijetu i autonomni je dio
kraljevine Danske. 81% otoka je pod ledom. Bio je dio EU-a, ali je 1985 napustio EU radi ribolovnih kvota.
Unatoč toga, i danas uživa trgovinske beneficije EU-a
ali bez prava glasa.
Inuiti love polarne medvjede i irvase. Imaju pravo ulova 150
polarnih medvjeda godišnje.
/Wikipedia/
Često su obučeni u krzna medvjeda i irvasa.
/Wikipedia/
Poštuju običaje i tradiciju.
Vrsta sporta je utrka pasa.
Muškarci se bave lovom, a žene su zaposlene.
Inuiti imaju pravo sami odlučiti o svojoj sudbini.
Izvor:Wikipedia
Oznake: Eskimi i Grenland
komentiraj (9) * ispiši * #
