KUHARICA TETE LINE I POKOJI ZAGREBAČKI ŠTIKLEC

KUHARICA TETE LINE I POKOJI ZAGREBAČKI ŠTIKLEC

Svojevremeno smo među knjigama pronašli dosta neuglednu bilježnicu.
No, pokazalo se je da je bilježnica “malo obiteljsko blago”

Bilježnica je , rukom pisana kuharica gospođe Line. Gospođa Lina je imala lijepi rukopis, a pisala je još običnom tintom i perom. Pisana je prije 113 godina.

Gospođa Lina, je bila sestra bake mog supruga.

Živjela je sa suprugom, šnajderom/krojačem/ iz Ilice na zagrebačkom Antunovcu,

Bio je to život domaćica, koje su u Zagrebu zvali milostiva uz standardni pozdrav “Ljubim ruke”

Pretpostavljam da je gospođa Lina imala još kuharica, a da su joj recepti koje si je ručno napisala, bili najdraži.
Recepti su razna jela, od mesnih jela, salata, kolača itd.
Po meni su impresivne torte, egzotičnih naziva, od kojih ću sigurno probati nešto ispeći.
Recepti su pisani na njemačkom jeziku.Bilo je to vrijeme,kada se je u Zagrebu, u nekim kućama, još govorilo njemački

Da bi spremila svoje odabrane recepte, gospođa Lina, je 12.03.1909 g.
nabavila bilježnicu u knjižari Rob.Ferd. Auer u Ilici 16.
Rob. Ferd. Auer bio je poznati nakladnik i knjižar i jedan od protagonista “ Prve hrvatske moderne”
Bio je i otac secesijskog slikara Roberta Auera
Knjižaru Auer, čak ni ja nisam vidjela.

Nama je kultna knjižara bila Kugli u Ilici 30.
U knjižari su se osim kupnje knjiga održavali sastanci, promocije,druženja , izložbe i drugo.
Vlasnik knjižare bio je Stjepan Kugli rođen u Novom Sadu, a umro u Zagrebu 1915 g.
Zanat je izučio u Beču, a po povratku u Zagreb, radio je kao pomoćnik u knjižari Hartman, koji je istu kupio od Ljudevita Gaja.
Kugli je knjižaru otkupio od Hartmana i zajedno sa Deutschom vodio do svoje smrti. Knjižaru su naslijedila djeca, a u Zagrebu je bila uzrečica “Idemo kod Kuglia”
Stjepan Kugli bio je važna osoba u našem kulturnom okruženju čak i u 20 stoljeću.Bio je promicatelj hrvatske kulture u svijetu, a tiskao je skoro sva djela hrvatskih književnih velikana, druge polovine 19 st.
Danas više nema Kuglia,
Ne Idemo više “kod Kuglia”, nego po krpice u prodavaonicu odjeće.

Tako nas je teta Lina od kulinarskih recepata dovela do Auera i Kuglia, a ja ću pokušati ispeći neki kolač iz njene kuharice.

Odabir je najjednostavnija bazlamača.
Razlog je, što je kolač brzo gotov, a zbog visokih temperatura treba izbjegavati kuhinju
Također mi se sviđa naziv kolača, a koji dolazi još pod nazivima, zlevka, uljevuša itd. Pretpostavka je da ime dolazi od turske riječi bazlamac.
To je jeftin, svakodnevni kolač skromnih ljudi.
Radi se pretežno od kukuruznog brašna s raznim dodacima, kao sir, voće,vrhnje, marmelade i slično.

Oznake: kuhanje

HANS CHRISTIAN ANDERSEN, MALA SIRENA I

HANS CHRISTIAN ANDERSEN, MALA SIRENA I

DANSKA

/Wikipedia/



Danska je lijepa, bajkovita nordijska zemlja sa poluotokom Jutland i 406 otoka, ne uključujući Farske otoke i Grenland.


Otok Fano /Farski otoc/





















Kopnom je povezana sa Njemačkom, mostom Oresund sa Švedskom
Most je otvoren 2020 g , spaja Kopenhagen i Malmo u Švedskoj, dug je skoro 8 km., djelomično je podmorski tunel, a smatra se najdužim europskim mostom između dviju država.

Glavni grad je Kopenhagen.
Populacija 5,8 milijuna.

Danska je najstarija europska monarhija, sa najstarijom zastavom na svijetu iz 1290 g.
Vole svoju zastavu, koju postavljaju i kod proslave rođendana i u svojim domovima.

Članica EU-a, platežno sredstvo Danska kruna, vrijednosti skoro kao i naša Kn.
Studiranje za studente iz EU je besplatno

Prema istraživanju sveučilišta Columbia iz New Yorka, Danci se smatraju najsretnijim narodom na svijetu.
Imaju visok standard, BDP po stanovniku godišnje E 44.000, jedan od najvećih u Europi, a na listi konkurentnosti zauzimaju prvo mjesto.
Ne poznaju korupciju, vrlo su radišni što rezultira napretkom, ekološki
osviješteni. Zemlja bicikla. Skromni, prihvaćaju nejednakosti, priznali istospolne zajednice 1989 g. Pokazivanje bogatstva smatra se nepristojnim.
Kod odlaska u mirovinu, svi državni službenici imaju jednaku osnovicu
bez obzira na radno mjesto. Propagiraju jednakost
Danska se s pravom smatra zemljom H.C. Andersena. Svi smo čitali njegove bajke. Prema bajci “Mala Sirena” napravljen je i istoimeni kip u Kopenhagenu koji se smatra se zaštitnim znakom Danske.

U Danskoj postoji niz mjesta i događaja koje bi trebalo spomenuti, ali je to nemoguće, navesti ću samo još Legoland u Billundu.

Još o načinu života u toj zemlji na sjeveru Europe. Spomenuti ću knjigu “Danci i stranci” Zagrepčanke Kristine Wolsperger Danilovski, objavljenoj 2013 g. koja je bila debitantski hit.
Kristina je živjela u Kopenhagenu 3 g. sa malim djetetom. Piše o razlikama života na sjeveru i jugu.

Velik dio ovih vrlo čitljivih memoara posvećen je danskom odgoju djece,
nama čudnim.
Po mom mišljenju radi se o vrsti spartanskog odgoja.
Prema knjizi, vrtići za malu djecu su skromni, sa malo igračaka, kako bi se aktivirala kreativnost.
Djeci se ne govori “nemoj ovo” jer se uči na iskustvu.
Djeca se izlažu hladnoći. Čak i male bebe, u svrhu jačanja otpornosti, dio dana spavaju na otvorenom, a prehlada se liječi kod otvorenog prozora.
Brr, nama nepojmljivo. Ali su zdravi.
Nema baka servisa, niti kupovine djeci automobila ili stana.
Ne živi se sa roditeljima do 30 te ili više godina.






















/photo by Robi/

Oznake: putopis