OKTOBERFEST

OKTOBERFEST










Ne idem više na Oktoberfest, ali se prisjećam godine kada sam bila. Nisam bila neki veliki konzument piva, ali sam bez problema strusila kriglu od 1 litre i pojela pola pečene svinjske koljenice.Ponese te “štimung”, a i volim pivo.

Oktoberfest je najveća svjetska veselica . Održava se o u Minhenu od 1810.,svake godine krajem kolovoza do prvih dana rujna. Ove godine to je od 20.8. - 5.9. Veselica je u šatorima, smještenim na 420.000 m2.
Pivo u potocima. U šatorima se sjedi za drvenim stolovima, jede, pije, pjeva, svira , pleše po stolovima, a po želji , iz vica i dirigira prisutnoj muzici

Oktoberfest posjećuje više od 6 milijuna posjetitelja, a cijeli Minhen ima oko 1,5 milijuna stanovnika.

Posjetitelji dolaze i avionima iz SAD-a i drugih dalekih destinacija.

Jedu se lokalni specijaliteti, pereci, kobasice, buncek s kiselim zeljem, pečena svinjska koljenica, pečeni piceki itd. Piju se sva pića, ali najviše pivo. Bavarcima je pivo kao našem Zagorcu gemišt. Pije se pivo minhenskih pivovara, koje za tu priliku proizvode pivo s alkoholom od 6-7%.

Na festu se popije oko 5,5 milijuna litara piva, oko
35.000 lit. vina, 200.000 šalica kave, pojede oko 200.000 pari kobasica, 89 pečenih volova itd.
Nemam podatak koliko se pojede svinjskih koljenica, ali imam recept za pripremu.

Recept Oktoberfesta

-Koljenicu operi i stavi kuhati u malo slanu kipuću vodu uz dodatak kimla, lovorovog lista i papra u zrnu.
Kuhaj oko 1 sat.
-Ocijedi, ohladi, nareži kožicu, utrljaj sol i papar, dodaj luk prerezan na pola , neoljuštene režnjeve češnjaka , malo svinjske masti, 150 ml vode od kuhanja i peci oko 90 min. na 190 stupnjeva poklopljeno.
-Skini poklopac i peci još 20 min. na 210 stupnjeva.


Preporučljivo je obući narodnu nošnju, i isplesti pletenice kod žena.
Pivo se toči u krigle od 1 litre. To je jedan mass,
koji je ukupne težine oko 2 kg. Cijena za 1 mass, prošle godine, bila je E15. Ovogodišnja cijena massa je E15,40, a pola svinjske koljenice E24,90


Poslužuju ga mlade konobarice, koje u jednom obilasku nose od 7 - 14 krigli. Moraju biti u odličnoj kondiciji, ali i imati pri ruci zavoje, flastere i analgetike.
Sve u svemu LUDILO.


Tko se nađe na Oktoberfestu, trebao bi posjetiti i
Hofbrauhaus u gradu.
To je kraljevska pivovara, osnovana 1589., koja toči
Hofbrau pivo.
Pivnica je simbol bavarske kulture i tradicije.
Velika zgrada na kat s više prostorija, a u središnju dvoranu stane 1300 ljudi.

Konobari su raznih nacionalnosti čak i sa drugih kontinenata.

1920, u pivnici je svoj prvi govor održao Adolf Hitler, pa pivnicu još i danas zovu hitlerova pivnica.
Sigurna sam da Hitler, danas, ne bi bio zadovoljan
s etničkim sastavom konobara.

Oznake: Oktoberfest

MATA HARI I............

MATA HARI I…………….





/Foto Wikipedia/




/Foto Wiipedia/


Mata Hari, umjetničko je ime Margarete Zelle. Rođena je u Nizozemskoj 1876.
Bila je najslavnija špijunka na svijetu. O njoj su pisani romani i snimani filmovi.

Imala je nesretan brak i dvoje djece.
Nakon raspada braka seli iz Nizozemske u Pariz. U Francuskoj počinje nastupati kao egzotična plesačica pod imenom Mata Hari, što na malajskom znači “sunce ili oko dana”.Tvrdila je da je malajska hramska plesačica.
Sa svojim provokativnim nastupima postala je vrlo uspješna egzotična plesačica i kurtizana.
Bila je ispred svog vremena. Često je nastupala naga.

1914. počinje Prvi svjetski rat. Nizozemska je u ratu bila neutralna i Mati Hari nije bio problem putovati među državama. Puno je putovala. Imala je veze u vojnim vrhovima, pa je postala interesantna za špijunažu.

Navodno je 2016. počela raditi kao špijunka za Njemačku pod kodnim imenom H-27, a istovremeno nudila usluge i Francuzima.
Međutim, 2017. uhvaćena je od Francuza, i optužena na vojnom sudu za špijuniranje u korist Njemačke.
Proglašena je krivom i osuđena na smrt strijeljanjem.
Pogubljena je 15. listopada 1917. odbivši povez oko očiju . Krivnju je negirala. Imala je 41. godinu



I mi imamo svoju špijunsku aferu.


/foto facebook/

WhatsAPp prepiska pilota helikoptera
Hrvatskog Ratnog Zrakoplovstva iz Splita i njegove djevojke, sociologinje iz Kosovske Mitrovice, upućuje na špijunsku aferu.

Naš pilot angažiran je u KAFOR, a njegova djevojka, sociologinja, radi za jednu njemačku organizaciju.

Pilot je prošao sigurnosnu provjeru.

Na teret im se stavlja optužba za špijunažu u korist
Srbije.
Naš pilot, navodno, odavao je povjerljive podatke KAFORA svojoj djevojci, a njegova djevojka prenosila
dalje, članovima “Srpske Liste”, stranke srpske manjine na Kosovu i stranim novinarima. Podaci se odnose i na Zubin Potok,kao i na informaciju o transportu Dejana Pantić, bivšeg člana kosovske policije. koji je optužen za napad na članove izbornog povjerenstva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Oboje su uhićeni na otoku Visu. Ispitani su od DORHA, i određen im je jednomjesečni istražni zatvor. Krivnju negiraju.




Jutarnji List

Oznake: MATA HARI I........

HRVATSKA VINA

HRVATSKA VINA




/vinarija Rizman/


Hrvatska, geografski nije velika zemlja, ali je velika po broju autohtonih i kvalitetnih vrsta vina. Ima ih 130.
Hrvatska je “boutique vina”

Imamo niz prvoklasnih vina, vinarija i vrsnih enologa.

Osvrnuti ću se samo na jednu vinariju, ali ne samo radi nje, nego radi osnivača.
Vinarija se zove “Grgić Vina” Trstenik na Pelješcu.
Osnivač, gosp, Miljenko Grgić, koji dolazi iz doline Neretve. Studirao je u Zagrebu i u toku magisterija., 1958. odlazi u Kaliforniju.
Zahvaljujući svom radu i znanju postaje suvlasnik, a kasnije i vlasnik,vinarije u Napa Valley. I tu počinje priča o jednom od naših najboljih enologa svjetskog glasa.
Vinarija je proizvodila i Chardonnay i Zinfandel.


S vinom Chardonnay sudjelovao je na svjetskoj izložbi u Parizu 1996. Vino se je degustiralo na slijepo.
Prvo mjesto pripalo je vinu gosp. Grgić. Nakon toga,
vino se je serviralo u WH-u kod predsjednika Obame i na dvoru engleske kraljice Elizabete.

Zinfandel ima još interesantniju priču.





U Americi, a posebno u Kaliforniji, Zinfandel je bio izuzetno omiljeno crno vino.
Uvijek su se lomila koplja o podrijetlu loze. Pripisivali su podrijetlo Italiji, Francuskoj, Španiji itd, ali bez podudarnosti.
Tada je naš Miljenko, Mike Grgić prepoznao list loze, kao list loze Plavca Malog. Uslijedila su ispitivanja DNK loze, kako u Americi, tako i na zagrebačkom
Univerzitetu.
Ispitivanja su dokazala da je zinfandel nastao od
kašteljanskog crljenka i tribigrada.

Priča ide i do Austro-Ugarske monarhije, koja je sadnice svih loza držala o Klosterneuburgu u Austriji,
odakle je sadnice jedan opat prenio u Ameriku.

Za vrijeme jednog poslovnog putovanja u Kaliforniju, bila sam u vinariji na degustaciji Zinfandela i vina Violet/nazvano po imenu kćeri Mika, Violet/

Gosp. Grgić, vratio se je u Hrvatsku 1990. i u Trsteniku na Pelješcu, otvorio vinariju “Grgić Vina”
Uzgajaju Pošip i Plavac Mali.
Vođenje vinarije u Kaliforniji, prepustio je djeci.
Umro je 14.12.2023. u 101. godini.

Vinariju na Pelješcu preuzela je kćerka Violet, a Jutarnji List je upravo objavio intervju sa gospođom.
Violet.






Jutarnji List

Oznake: HRVATSKA VINA

KUŠLEC 2

KUŠLEC 2




Kak bi bilo da prejdem malo van?
A kam i s kim?


Zvrcnula bum pajdašicu Magdu. Morti bu štela.
Mogle bi iti nekaj kupiti. Magda je štela, pak smo dogovorile čvenk.


Idemo u trgovački centar. Ni to već na Jelačić placu
ni v Ilici. Sad je to v firtlu na kraju grada.


Polak se spremam. Nisam v cajtnotu. Bum napisala i cedulju kaj kupiti. Ganc mi je egal v koji centar idemo. Nejdemo cipelcugom. Bumo zele taksi i podelile račun.


Trgovački centar je jen velki štacun, v kojem je puno
malih štacuna. Imaju poštu, banku, frizera i pedikera.
Ak dojdeš s taksijem v garažu, fakat moreš čez štenge ravno v štacun.


Sve prodajeju: klopu, knjige, klajde i ajncuge, cipele, mebl štof, zajčeke i još puno toga. Pravi norhaus. Niš ni mukte.
Gledala kakšne klajde prodajeju. Lepe s rožama. Nis niš kupila. Drugi put.


Moreš piti i kavu s kolačima. Prav za prav, najboljša mi je kava kaj si ju sama skuham. Kupim ciglicu kave i to kuham.


Jest moreš od sendviča do celog obeda. Ima restorana i dost mesta. Ne moraš bezicirati.


Za obed moreš birati: Nudi se domaća klopa, meksička klopa, klopa z voka, burgeri i pohani piceki.


Fajnšmekerice su odabrale.
Magda si je zela faširance, špinat i pire krumpir,
a ja pohana pileća krilca s umakom.
Spile smo si i pivicu, pa je došlo vreme za fajrunt.


Dok smo čekale taksi došli su oko nas taubeki. Nismo
imale niš za njih pa su razočarano odleteli.
Sad idemo doma i ja bum od pive spala kak top.


/Ovo je samo priča za vježbanje purgerskog. Kušlec/

NOBELOVA NAGRADA ZA MIR

NOBELOVA NAGRADA ZA MIR






Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u Oslu, svake godine u prosincu.

Odluku o odabiru laureata donosi žiri od 5 članova. Žiri bira skupština norveškog parlamenta. Članovi žirija su tajni i biraju se svake godine.

Nominacije za nagradu primaju se do 31. siječnja.
Nominacije su također tajne, izuzev ako ih ne objavi
predlagatelj.
Po dostupnim podacima, ove godine, broj nominacija
je čak 338.

Kandidate za nagradu ne može predlagati bilo tko.
Moraju to biti ministri, zastupnici, sveučilišni profesori, bivši dobitnici ili ovlašteni u ime država.

Imena nekih kandidata smo saznali.

Prihvaćena je kandidatura srpskih studenata zbog njihovih aktivnosti na uspostavi mira na Balkanu. Predložio ih je njihov profesor Siniša Kovačević.

Prihvaćena je i kandidatura Elona Muska za promociju slobode govora. Kandidirao ga je zastupnik
Europskog parlamenta, Slovenac Branko Grims.

Posebno mjesto u nominacijama drži predsjednik SAD-a, Donald Trump.
Za nagradu za uspostavu mira, nominiran je od 7 država:
Izraela, Armenije, Azerbejđana, Pakistana, Gabona, Kambođe i Ruande.
Očekuje nominaciju i za Ukrajinu.
U predizbornom obećanju predvidio je za uspostavu mira u Ukrajini samo 24 sata. Rat traje još i danas.

Ne znam, je li i ove godine, nominiran predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali znam da su ga proteklih godina nominirali europski političari.

Predsjednik SAD-a, Donald Trump, zajedno s ruskim
predsjednikom Vladimirom Putinom, dvojica su najmoćnijih ljudi na svijetu. Naši životi ovise o njihovim odlukama.
Gospodin Trump može dobiti što god poželi, ali on želi Nobelovu nagradu, smatrajući da je zaslužio nagradu zbog ogromnog doprinosa miru.

Možda se sa svojom nominacijom pojavi i mirotvorac Vladimir Putin.

Oznake: NOBELOVA NAGRADA ZA MIR

PUTIN ILI DVOJNIK?

PUTIN ILI DVOJNIK ?




/you tube/

Pojavila se još jedna od teorija zavjere, vezana za susret predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog
predsjednika Vladimira Putina u Anchorageu

Teorija zavjere je neprovjereno vjerovanje da grupa ljudi ili pojedinac tajno radi na ostvarivanju svojih ciljeva.

Teorije zavjere godinama ponavljaju da predsjednik Putin ima nekoliko dvojnika.

Potvrdio je to i šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kyrylo Budanov. Za pretpostaviti je da takva pozicija ima vjerodostojne podatke.

Prema neprovjerenim informacijama, Putin nikad ne ide sam u mnoštvo nego šalje dvojnika. Navodno, nije lično učestvovao ni na samitu Irana i Turske u Teheranu 2022.

Postati dvojnik neke osobe je prilično zahtjevno. Morate biti djelomično slični, a ostatak je u plastičnoj
kirurgiji.
Treba usvojiti način govora, hoda, govor tijela, gestikuliranje.Najteže je uskladiti visinu osobe.

Putin ima revolveraški hod, maše lijevom rukom, a desna je mirna. Lice je ozbiljno i ne odaje emocije.

Izgleda da za boravka na Aljaski, bio opušteniji i više nasmijan.

Na vlasti je od 1999, izmjenjujući pozicije predsjednika i premijera.
Uveo je autokratski režim.

17.3.2023. Međunarodni kazneni sud u Den Haagu, izdao je nalog za uhićenje Vladimira Putina, radi nezakonitog odvođenja ukrajinske djece u Rusiju .

Vezano na tu tešku temu, Donald Trump predao je Vladimiru Putinu privatno pismo Melanije Trump.

U svom pismu, prva dama apelira na ruskog predsjednika, da svojim autoritetom i potezom pera, vrati desetak tisuća djece roditeljima u Ukrajinu.
Inače je to ratni zločin. Cijelo pismo je objavljeno na netu.


Index.hr
Večernji List

Oznake: PUTIN ILI DVOJNIK?

SVEMIRSKO PIVO

SVEMIRSKO PIVO



Pivo je pjenušavo piće, nastalo fermentacijom žitarica
uz dodatak hmelja, vode i kvasca. Gorkog je okusa i ima mali postotak alkohola, od 3-13%
Pije se planetarno u svakom godišnjem dobu, a proizvodnja piva je vrlo profitabilna.

Osnovna podjela piva je na lager, ale i belgijsko pivo,
s mnogo stilova i komercijalnih imena.

A onda se pojavilo i svemirsko pivo. Možda se radi o samo o marketinškom triku , iako nikad se ne zna.

2015 god. pivovara iz Oregona sa suradnicima, poslala je u orbitu raketom Space Loft 9, bačve kvasca, 4 min. na udaljenost od 120 km.
Po povratku rakete, kvascu je dodan zemaljski hmelj,
voda, lješnjaci i kakao. Pivo je punjeno u staklene boce imena “Ground Control” i prodavano po cijeni od $ 20.


/Press/

2021. pivnica SAM ADAMSA iz Bostona, poslala je u orbitu s civilnom posadom Spacex, 30 kg. hmelja.
Bila je to prva civilna misija. U misiji su bili i potomci Sam Adamsa. Raketa se je zvala Inspiration 4, dosegla je 480 km, u orbiti je bila 2 dana, 23 sata i 3 min.
Po povratku iz orbite , od hmelja sa zemljanim dodacima napravljeno je pivo “Space Craft IPA”
Punjeno je u limenke.
Pakovanje od 4 limenke prodavano je po $ 22,33


/CBS Boston/

Najveća svjetska pivovara, multinacionalka, s brendovima Stella Artois, Corona itd, Budweiser poslala je ječam na međunarodnu svemirsku stanicu.
Traže iskustvo za pivo, koje bi se proizvodilo na Marsu.!!! / Očito, prije razlaza Musk - Trump /

Pivo, najstarije alkoholno piće na svijetu, dolazi iz
Mezopotamije . Proizvodilo se je već prije 4-6.000 godina. U sačuvanoj recepturi je i stari kruh. Receptura je ponovno interesantna .

Svi se otimaju za titulu najstarije hrvatske pivovare.
Izgleda da je ipak najstarija pivovara iz predgrađa Osijeka,
Zeleno Polje iz 1621.



U Hrvatskoj imamo niz pivovara, koje imaju svoje konzumente. Marketinški su prisutne.
Ima i pivovara u stranom vlasništvu. Posljedica nekadašnje privatizacije.
Pivo se puni u limenke i u staklene boce.
Staklena ambalaža proizvodi se u Hrvatskoj i izvozi na niz tržišta.
Imamo i mini pivovare.

Uz navedenu ambalažu konzumira se i točeno pivo.
Pivopije se prepiru o tome, da li je ukusnije točeno pivo ili pivo iz staklene boce. Pivo iz automata je svježije, a u boci dulje drži okus.

Volim pivo. Važno mi je da ima čvrstu bijelu pjenu.
Najbolje je pak svježe pivo, direktno s linije u pivovari.






Index.hr

Oznake: SVEMIRSKO PIVO

VRUĆE JE

VRUĆE JE




/iStock/

Vruće je vruće, e pa što ako je vruće, onda nema
tuče /Jimblog.hr/

Suosjećam s onima koji po ovim visokim temperaturama
moraju raditi na otvorenom. Poljoprivrednicima, građevincima, sportašima i drugima
Nije im lako, spašavaju se pokrivalima za glavu, s mnogo tekućine i učestalim odmorima u hladu.

Ovaj tjedan imamo ekstremno visoke temperature, a to
su one iznad 32oC. U dijelovima zemlje proglašen je i crveni meteoalarm.

Tako visoke temperature ugrožavaju zdravlje starijih osoba, kroničnih bolesnika, posebno srčanih i plućnih.
Mala su djeca također ugrožena, i svako ostavljanje djeteta na visokoj temperaturi, na primjer u automobilu, može završiti fatalno.

Za visoke temperature moramo se odgovarajuće obući.
Odjeća treba biti komotna, svijetlih boja i od prirodnih materijala.
Treba, po mogućnosti, boraviti u klimatiziranom prostoru, pa u nuždi i u velikim prodajnim centrima.
Ako kod kuće nemamo klima uređaj, koristiti ventilator ili se hladiti mokrim ručnicima.

Naravno, piti mnogo tekućine ali i nadoknaditi natrij.
Mi smo u tropima uzimali tablete soli.

Lijekove treba držati na propisanoj temperaturi.

Ako se unatoč svemu organizam pregrije, dolazi do
toplinskog udara i sunčanice.
Manifestira se visokom temperaturom, crvenilom, glavoboljom,mučninom, vrtoglavicom i uznemirenosti.
Odmah i svakako treba zatražiti pomoć liječnika.

Ako se znojimo je dobro. Znoj hladi organizam i regulira tjelesnu temperaturu.

Oznake: Vruće je

ZAGREBAČKA KLOPA

ZAGREBAČKA KLOPA





Zagreb je hrvatska metropola. Bez prigradskih naselja ima oko 800.000 stanovnika
Prije 100 godina Zagreb je imao oko 80.000.

Zagrepčani su sve pridošlice zvali “dojdeki”.
Nije to bilo pogrdno, pa i sama riječ dojdek ne zvuči pogrdno.

Novi stanovnici donijeli su nove običaje, nove dijalekte i
gastronomiju.

Pojavio se je i niz novih jela kao, pizza, ćevap, burgeri čak i japanski suši.
Kineski, meksički, talijanski, indijski, mađarski i drugi restorani nude svoje specijalitete.

Grad ima bezbroj restorana raznih ponuda. Mnogi se natječu za titulu najstarijeg restorana u gradu.
Po meni, najstariji restoran je u samom centru grada, tik do Jelačić placa, smješten u hotelu Jagerhorn ili Lovački Rog, a sagrađen 1827. Hotel je uz restoran imao i tzv.Cafe, u koji su svraćali, između ostalih Ban Josip Jelačić i Ljudevit Gaj.

Generacije građana bili su gosti Lovačkog Roga u kojem su se posluživala i jednostavna jela, kao “Plućica na kiselo s knedlom od kruha”.

A što je zagrebačka kuhinja?
Zmešarija raznih kuhinja, Uz domaću hranu najviše utjecaja ima austrijska i mađarska kuhinja. Jelovnik je opširan, ali evo malo od svega.

Juhe:
Slavni ajngemahtec, govedska, paradajz i ajnpren juha.
Ajnpren juha je jeftina i fina. Napravi se zapržak od brašna, zalije vodom, posoli, doda kiml i umućeno jaje.

Meso:
Sve vrste mesa, pečena, dinstana, kuhana ili u umaku.
Izdvojila bi gulaš, koji dolazi iz Mađarske, u Zagrebu se
može naručiti i kao “Fijaker gulaš”.

Tijesto:
Iz Austrije dolazi tijesto od krumpira i brašna.
Neponovljivi su “Cvečnknedli” i knedli od marelica. Sve preliveno prezlama prženim na putru.

Od istog tijesta rade se šufnudli ili luleki. Mogu se jesti slatki ili kao prilog dinstanom mesu.
Od običnog tijesta prave se tačkrli. slično kao tortelini, ali se pune pekmezom.
Ako je tijesto s germom, mogućnosti je bezbroj.
Imamo mišeke /fritule/, fanjke i poderane gaće. Sve prženo u dubokom ulju.
U pećnici se peku, orehnjača, makovnjača , buhtli , kuglof i drugo.
Kad smo kod slatkog, tu su i palačinke punjene orasima, prelivene pjenicom od vina i kajzeršmarn.

Posebno:
Špek fileki su omiljeno jelo. Na fileke se ide u posebne restorane koji to dobro spremaju. Jedu se i brizle, rajžlec, plućica na kiselo, kuhane svinjske nogice, hladetina i neizostavne krvavice s kiselim zeljem.

Razno:
Krpice s zeljem /specijalitet/ ,grenadirmarš /recept dolazi iz Mađarske. To je kuhani krumpir s tjesteninom i prženim lukom/.
Štrukli, zlevanka , sarma s kobasicama i buncekom, krumpir i bažul salata s bučinim uljem, žganci s mlijekom ili kao prilog mesu u saftu, razni čušpajzi itd

Bilo bi još puno toga, ali neka ostane za drugi put.

Oznake: ZAGREBAČKA KLOPA

ZAGREBAČKA KLOPA

ZAGREBAČKA KLOPA





Zagreb je hrvatska metropola. Bez prigradskih naselja ima oko 800.000 stanovnika
Prije 100 godina Zagreb je imao oko 80.000.

Zagrepčani su sve pridošlice zvali “dojdeki”.
Nije to bilo pogrdno, pa i sama riječ dojdek ne zvuči pogrdno.

Novi stanovnici donijeli su nove običaje, nove dijalekte i
gastronomiju.

Pojavio se je i niz novih jela kao, pizza, ćevap, burgeri čak i japanski suši.
Kineski, meksički, talijanski, indijski, mađarski i drugi restorani nude svoje specijalitete.

Grad ima bezbroj restorana raznih ponuda. Mnogi se natječu za titulu najstarijeg restorana u gradu.
Po meni, najstariji restoran je u samom centru grada, tik do Jelačić placa, smješten u hotelu Jagerhorn ili Lovački Rog, a sagrađen 1827. Hotel je uz restoran imao i tzv.Cafe, u koji su svraćali, između ostalih Ban Josip Jelačić i Ljudevit Gaj.

Generacije građana bili su gosti Lovačkog Roga u kojem su se posluživala i jednostavna jela, kao “Plućica na kiselo s knedlom od kruha”.

A što je zagrebačka kuhinja?
Zmešarija raznih kuhinja, Uz domaću hranu najviše utjecaja ima austrijska i mađarska kuhinja. Jelovnik je opširan, ali evo malo od svega.

Juhe:
Slavni ajngemahtec, govedska, paradajz i ajnpren juha.
Ajnpren juha je jeftina i fina. Napravi se zapržak od brašna, zalije vodom, posoli, doda kiml i umućeno jaje.

Meso:
Sve vrste mesa, pečena, dinstana, kuhana ili u umaku.
Izdvojila bi gulaš, koji dolazi iz Mađarske, u Zagrebu se
može naručiti i kao “Fijaker gulaš”.

Tijesto:
Iz Austrije dolazi tijesto od krumpira i brašna.
Neponovljivi su “Cvečnknedli” i knedli od marelica. Sve preliveno prezlama prženim na putru.

/moji cvečknknedli/

Od istog tijesta rade se šufnudli ili luleki. Mogu se jesti slatki ili kao prilog dinstanom mesu.
Od običnog tijesta prave se tačkrli. slično kao tortelini, ali se pune pekmezom.
Ako je tijesto s germom, mogućnosti je bezbroj.
Imamo mišeke /fritule/, fanjke i poderane gaće. Sve prženo u dubokom ulju.
U pećnici se peku, orehnjača, makovnjača , buhtli , kuglof i drugo.
Kad smo kod slatkog, tu su i palačinke punjene orasima, prelivene pjenicom od vina i kajzeršmarn.

Posebno:
Špek fileki su omiljeno jelo. Na fileke se ide u posebne restorane koji to dobro spremaju. Jedu se i brizle, rajžlec, plućica na kiselo, kuhane svinjske nogice, hladetina i neizostavne krvavice s kiselim zeljem.

Razno:
Krpice s zeljem /specijalitet/ ,grenadirmarš /recept dolazi iz Mađarske. To je kuhani krumpir s tjesteninom i prženim lukom/.
Štrukli, zlevanka , sarma s kobasicama i buncekom, krumpir i bažul salata s bučinim uljem, žganci s mlijekom ili kao prilog mesu u saftu, razni čušpajzi itd

Bilo bi još puno toga, ali neka ostane za drugi put.

Oznake: ZAGREBAČKA KLOPA

IN MEMORIAM GABIKI

IN MEMORIAM DRAGOJ GABIKI
ARSENU I MATIJI

Oznake: IN MEMORIAM GABIKI

PURGERSKI KUŠLEC

PURGERSKI KUŠLEC






Rano sam se zbudila. V šlafcimeru je već bilo svetlo.
Onaj moj je zaboravil spustiti eslingere.
Bi se dignula ili ne? Ipak sam se fletno dignula i napravila fruštuk.

Pijemo crni čaj s mlekom. On jede ajeršpajz, a ja kajzericu s putrom i pekmezom od šljiva. Onaj pravi pekmez od šljiva, kuhan s kožicom.

Kaj dalje? Kuća je zbigecana, bila je bedinerica.
Rano je za obed.

Mogla bi malo pošalabajzati po firtlu. Bum pozvala susedu na kavu i klafranje. V firtlu ima birc, gde kuhaju kavu, al si moreš spiti i kaj drugo.

Za iti van, moram se malo zrihtati. Za napraviti friz imam
bren škare.
Ali kaj obleči? Gola sam i bosa. Sve stare cunje. Ipak za silu našla klajdu. Metla rinčice i malo se nafrakala.
Do birca sam došla poprečki i s susjedom se lepo našprehala. Birc je bil pun, kak da je sve zabadav.

Onda smo cipelcugom prešle doma.
Doma pogledala kaslek, nije bilo pošte.

Pomalo je bilo vreme i za obed.
Moram progruntati kaj kuhati.

Napravila bum nekaj ajnfah.
Nebu bilo foršpajza. Ajngemahtec ziher, šnicl v saftu i
šmarn. Tak, ja sam fertig
Nismo veliki gladuši. Nadam se da bu apetitlih.

/ovo je samo priča i vježba purgerštine. Naime,kupila
purgerski rječnik. Kušlec./

Oznake: PURGERSKI KUŠLEC

ZAGREBAČKO MORE

ZAGREBAČKO MORE









Fotografije:Muzej Grada Zagreba


Rijeka Sava bila je zagrebačka zamjena za more.

Bila je čista, zelena i omiljeno ljetno okupljalište
Zagrepčana.

Sjećam se svojih ljeta na Savi.

Dobila bi od mame novac za tramvaj, sendvič i ulaznicu za kupalište. Stanovala sam u blizini parka na Ribnjaku, te sam čuvenom četrnajsticom od Langova trga išla do Savskog mosta.

Na Savi sam naučila i plivati.
Kupalište je u rijeci imalo tri drvena bazena. Dva muška i jedan ženski. Bazeni su imali drveno dno na kojem sam
često ogrebla nos dok sam učila plivati.

Kupalište je imalo oko 900 kabina gdje se je presvlačilo i ostavljala odjeća.
Neki od kupača, unajmili bi kabinu na godinu dana, te je koristili kao vikendicu.
Kupalište je bilo kapaciteta za 5.000 posjetilaca, imalo je i tuševe, daske i splav za sunčanje.
Posebnost je bila “babinjak” prva nudistička plaža u Hrvatskoj, ograđena zidom.
Bilo je to vrijeme kad su se nosili samo jednodijelni badići, a babinjak je davao više slobode.

Uz sve navedeno bila su dva pješčana igrališta, restorani i kiosci sa sladoledom.
Organizirao se je i izbor za Miss Zagreba.

Veliku ulogu u organizaciji “zagrebačkog mora” odigrao je čuveni gradonačelnik grada od 1920.-1928. arhitekt,
Vjekoslav Heinzel.
Heinzelova ulica i danas postoji u Zagrebu.

Čar zagrebačkog mora trajao je sve do 1960. kada je
slovenski rudnik ugljena Trbovlje počeo ispirati ugljen.
Otišlo u nepovrat.



Izvor:
Večernji list
Zagreb facts

KINO EUROPA

KINO EUROPA




/Film Nova Europa/


Prije nekoliko dana u dnevniku HRT-a Uprava grada Zagreba, najavila je obnovu kina Europa.

Kino Europa nalazi se u samom centru grada , najzagrebačkije je kino, proglašeno je kulturnim blagom
Republike Hrvatske, jedno je od najboljih europskih kina, a zatvoreno je prije 6 godina radi obnove.

Obnova nije počela, a prenosile su se informacije o prenamjeni kina u narodnjački klub.
Reakcija kulturnjaka, a i građana rezultirala je višednevnim protestima na ulici, no kino je ostalo zatvoreno.

Danas je financijska konstrukcija obnove kina zatvorena.
Iz fondova EU osigurano je 6 milijuna eura, a ostatak se osigurava iz proračuna grada.
Vrijednost investicije je 11,6 milijuna eura. Traži se izvođač.
Malo ili gotovo ništa nije poznato o osnivaču i vlasniku kina, izvorno zvanog Balkan.

Kino je sagradio Adolf Muller, osnivač ako ne najbogatije, ali sigurno jedne od najbogatijih, samozatajnih zagrebačkih obitelji.
Rodio se je 1857. u siromašnoj zagrebačkoj židovskoj
obitelji. Roditelji su mu mogli osigurati samo osnovnu školu i bačvarski zanat.

Unatoč svemu, postao je vlasnik blokova Varšavske, Masarikove, Frankopanske i Dalmatinske ulice, Bio je vlasnik dviju ciglana. Jedna je bila na Črnomercu, gdje se taj dio grada i danas zove Mullerov Breg.

Dio obitelji stradao je u Jasenovcu, dio u Dachau.
Dio preostale obitelji u Zagrebu danas,nije zainteresirana za medije ili fotografiranje.

Adolf je u Zagrebu 1913. sagradio kino Helios/današnja Gavella/, a 1925 u Varšavskoj ulici, na temeljima dvorane Ćirilometodskih zidara, kino Balkan,drugo najstarije zagrebačko kino.
Arhitekt je bio Srećko Florschutz iz Zagreba.

Najstarije zagrebačko kino bilo je iz 1906. u dvorištu jedne kuće u Gajevoj ulici. Zvalo se je kino Pathe.



Prije pojave televizije išli smo često u kino.

Za dobar film ulaznice su se čekale u redovima.
Postojali su i tako zvani tapkaroši koji su kupovali više ulaznica unaprijed, a onda ih pred početak filma prodavali po višoj cijeni.
Ulaznice su bile papirnate, a kontrolni dio se je “drapao”
prije ulaska u dvoranu.

Koja je to bila čarolija kina i uživancija.
Zagreb je imao oko 20 kinematografa.



free image hosting
7
/Foto Boris Buljan/


Izvori:
Zagreb info
Zagreb facts
Jutarnji list
Večernji list

Oznake: Kino "Europa"