15
subota
studeni
2025
ZAGREBAČKA KLOPA
ZAGREBAČKA KLOPA
Gospođa Marija je Davorova mama i moja davna kolegica. Stanovala je u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Draškovićeva ulica bila je na putu u moj kvart. Prolazila sam svakodnevno. Kad bi Marija bila na prozoru, stala bi, i mi bi kratko pročavrljale. Nismo razgovarale o kuhanju.
Kuhanje i gastronomija su omiljene teme Davora.
Davor je poznati novinar Davor Butković
Pisao je časopisima Start, Danas, Globus itd. Suosnivač je Jutarnjeg Lista 1998. Bio je politički komentator, poznat po objavi intervjua s Ivom Sanaderom, a da intervjua nije ni bilo.
Puno je pisao o gastronomiji. Autor je kultne
“Plave kamenice”
Roditelji gospođe Marije, prema izjavi Davora, došli su u Zagreb iz Hrvatskog Zagorja. Kako smo svi skloni tradicionalnim jelima, u obiteljskoj kuhinji gospođe Marije mogao bi se očekivati zagrebačko/zagorski ajngemahtec
Ajngemahtec ili ispravno Eingemachtes je juha od piletine, povrća iznutrica i noklica.
Juha je zaštitni znak zagrebačke kuhinje.
Ali ne i u kuhinji gospođe Marije. Davor je napisao kako mama to nikad nije kuhala i da ajngemahteca nema u gastronomskom rječniku Zagreba jer je nastao tek iza devedesetih godina. Izjava nije točna. Treba samo proguglati. Našla pisani trag iz 1908. , a i to je relativno novi datum.
Još je interesantnija izjava da Zagreb nema svoj gastronomski identitet.
Zagreb je uvijek imao svoju mljac kuhinju. Nemali broj građana stara jela kuha još i danas.
Dio jela može se vidjet i kušati na božićnom adventu.
Da bi se spomenulo sva jela zagrebačke kuhinje, ispala bi “ kuharica”
Spomenuti ću samo neka jela koja su se kuhala kod mene doma, u mom djetinjstvu.
Ajngemahtec, zagorska juha s vrganjima i ajnpren juha.
Pohani piceki, pohani svinjski odrezak, kuhana govedina s hren sosom/umakom/, purica s mlincima, faširanci s čušpajzima. Čušpajzi su bili razni. Tu je i niz ostalih jela kao buncek s kiselim zeljem ili repom, špek fileki, plućica na kiselo, sekeli gulaš itd. Meso se nije jelo svaki dan, nego nedjeljom i ponekad još koji dan u tjednu.
Umjesto mesa bile su tu veličanstvene krpice sa zeljem , grenadir marš, šufnudli, cvečnknedli, zemlknedli s umacima, štrukli,
salenjaci itd
Od kolača poznate orehnjače, makovnjače, buhtli, kuglofi itd. Ne treba zaboraviti šmarn, palačinke s
vajnšatoom i šnenokle.
Ovo su samo neka jela mog djetinjstva.
Danas Zagreb ima i niz specijaliteta regionalnih kuhinja, koje preuzima zagrebačka kuhinja.
Zagreb, zahvaljujući migracijama i integracijama ima danas skoro 800.000 stanovnika, To se odražava i na kuhinju.
Nismo izbjegli ni uživanje u pizzi, burgerima, uličnoj hrani, kebabu, i ostalim delicijama metropole.
Oznake: ZAGREBAČKA KLOPA
komentiraj (7) * ispiši * #
11
ponedjeljak
kolovoz
2025
ZAGREBAČKA KLOPA
ZAGREBAČKA KLOPA
Zagreb je hrvatska metropola. Bez prigradskih naselja ima oko 800.000 stanovnika
Prije 100 godina Zagreb je imao oko 80.000.
Zagrepčani su sve pridošlice zvali “dojdeki”.
Nije to bilo pogrdno, pa i sama riječ dojdek ne zvuči pogrdno.
Novi stanovnici donijeli su nove običaje, nove dijalekte i
gastronomiju.
Pojavio se je i niz novih jela kao, pizza, ćevap, burgeri čak i japanski suši.
Kineski, meksički, talijanski, indijski, mađarski i drugi restorani nude svoje specijalitete.
Grad ima bezbroj restorana raznih ponuda. Mnogi se natječu za titulu najstarijeg restorana u gradu.
Po meni, najstariji restoran je u samom centru grada, tik do Jelačić placa, smješten u hotelu Jagerhorn ili Lovački Rog, a sagrađen 1827. Hotel je uz restoran imao i tzv.Cafe, u koji su svraćali, između ostalih Ban Josip Jelačić i Ljudevit Gaj.
Generacije građana bili su gosti Lovačkog Roga u kojem su se posluživala i jednostavna jela, kao “Plućica na kiselo s knedlom od kruha”.
A što je zagrebačka kuhinja?
Zmešarija raznih kuhinja, Uz domaću hranu najviše utjecaja ima austrijska i mađarska kuhinja. Jelovnik je opširan, ali evo malo od svega.
Juhe:
Slavni ajngemahtec, govedska, paradajz i ajnpren juha.
Ajnpren juha je jeftina i fina. Napravi se zapržak od brašna, zalije vodom, posoli, doda kiml i umućeno jaje.
Meso:
Sve vrste mesa, pečena, dinstana, kuhana ili u umaku.
Izdvojila bi gulaš, koji dolazi iz Mađarske, u Zagrebu se
može naručiti i kao “Fijaker gulaš”.
Tijesto:
Iz Austrije dolazi tijesto od krumpira i brašna.
Neponovljivi su “Cvečnknedli” i knedli od marelica. Sve preliveno prezlama prženim na putru.
Od istog tijesta rade se šufnudli ili luleki. Mogu se jesti slatki ili kao prilog dinstanom mesu.
Od običnog tijesta prave se tačkrli. slično kao tortelini, ali se pune pekmezom.
Ako je tijesto s germom, mogućnosti je bezbroj.
Imamo mišeke /fritule/, fanjke i poderane gaće. Sve prženo u dubokom ulju.
U pećnici se peku, orehnjača, makovnjača , buhtli , kuglof i drugo.
Kad smo kod slatkog, tu su i palačinke punjene orasima, prelivene pjenicom od vina i kajzeršmarn.
Posebno:
Špek fileki su omiljeno jelo. Na fileke se ide u posebne restorane koji to dobro spremaju. Jedu se i brizle, rajžlec, plućica na kiselo, kuhane svinjske nogice, hladetina i neizostavne krvavice s kiselim zeljem.
Razno:
Krpice s zeljem /specijalitet/ ,grenadirmarš /recept dolazi iz Mađarske. To je kuhani krumpir s tjesteninom i prženim lukom/.
Štrukli, zlevanka , sarma s kobasicama i buncekom, krumpir i bažul salata s bučinim uljem, žganci s mlijekom ili kao prilog mesu u saftu, razni čušpajzi itd
Bilo bi još puno toga, ali neka ostane za drugi put.
Oznake: ZAGREBAČKA KLOPA
komentiraj (7) * ispiši * #
ZAGREBAČKA KLOPA
Oznake: ZAGREBAČKA KLOPA
ZAGREBAČKA KLOPA
Zagreb je hrvatska metropola. Bez prigradskih naselja ima oko 800.000 stanovnika
Prije 100 godina Zagreb je imao oko 80.000.
Zagrepčani su sve pridošlice zvali “dojdeki”.
Nije to bilo pogrdno, pa i sama riječ dojdek ne zvuči pogrdno.
Novi stanovnici donijeli su nove običaje, nove dijalekte i
gastronomiju.
Pojavio se je i niz novih jela kao, pizza, ćevap, burgeri čak i japanski suši.
Kineski, meksički, talijanski, indijski, mađarski i drugi restorani nude svoje specijalitete.
Grad ima bezbroj restorana raznih ponuda. Mnogi se natječu za titulu najstarijeg restorana u gradu.
Po meni, najstariji restoran je u samom centru grada, tik do Jelačić placa, smješten u hotelu Jagerhorn ili Lovački Rog, a sagrađen 1827. Hotel je uz restoran imao i tzv.Cafe, u koji su svraćali, između ostalih Ban Josip Jelačić i Ljudevit Gaj.
Generacije građana bili su gosti Lovačkog Roga u kojem su se posluživala i jednostavna jela, kao “Plućica na kiselo s knedlom od kruha”.
A što je zagrebačka kuhinja?
Zmešarija raznih kuhinja, Uz domaću hranu najviše utjecaja ima austrijska i mađarska kuhinja. Jelovnik je opširan, ali evo malo od svega.
Juhe:
Slavni ajngemahtec, govedska, paradajz i ajnpren juha.
Ajnpren juha je jeftina i fina. Napravi se zapržak od brašna, zalije vodom, posoli, doda kiml i umućeno jaje.
Meso:
Sve vrste mesa, pečena, dinstana, kuhana ili u umaku.
Izdvojila bi gulaš, koji dolazi iz Mađarske, u Zagrebu se
može naručiti i kao “Fijaker gulaš”.
Tijesto:
Iz Austrije dolazi tijesto od krumpira i brašna.
Neponovljivi su “Cvečnknedli” i knedli od marelica. Sve preliveno prezlama prženim na putru.
/moji cvečknknedli/
Od istog tijesta rade se šufnudli ili luleki. Mogu se jesti slatki ili kao prilog dinstanom mesu.
Od običnog tijesta prave se tačkrli. slično kao tortelini, ali se pune pekmezom.
Ako je tijesto s germom, mogućnosti je bezbroj.
Imamo mišeke /fritule/, fanjke i poderane gaće. Sve prženo u dubokom ulju.
U pećnici se peku, orehnjača, makovnjača , buhtli , kuglof i drugo.
Kad smo kod slatkog, tu su i palačinke punjene orasima, prelivene pjenicom od vina i kajzeršmarn.
Posebno:
Špek fileki su omiljeno jelo. Na fileke se ide u posebne restorane koji to dobro spremaju. Jedu se i brizle, rajžlec, plućica na kiselo, kuhane svinjske nogice, hladetina i neizostavne krvavice s kiselim zeljem.
Razno:
Krpice s zeljem /specijalitet/ ,grenadirmarš /recept dolazi iz Mađarske. To je kuhani krumpir s tjesteninom i prženim lukom/.
Štrukli, zlevanka , sarma s kobasicama i buncekom, krumpir i bažul salata s bučinim uljem, žganci s mlijekom ili kao prilog mesu u saftu, razni čušpajzi itd
Bilo bi još puno toga, ali neka ostane za drugi put.
komentiraj (0) * ispiši * #
