TRAPERICE

Svi vole izgledati dobro, neovisno koliko imaju godina.

Čak i oni 85+, pretpostavljam i 90+, dok za one 100+ ne znam.

Kada izgledamo dobro, osjećamo se dobro.

Da bi izgledali dobro, treba uz fizički izgled, zračiti i duhovno.

Živimo u doba izuzetne ponude kozmetičkih pripravaka, od kojih su neki i djelotvorni, pa zašto to ne iskoristiti.
Dekorativna kozmetika može učiniti čuda, ako se koristi sa mjerom.
Teretane uz trenere, postižu kod upornih, izvanredne rezultate, tako da je skoro nemoguće loše izgledati.
Nemam ništa ni protiv estetske kirurgije, ali to je za hrabre sa puno novaca.

Možda sam nešto i preskočila, ali ne mogu izbjeći odjeću i modu.
O modi ne bi sada pisala.
To je veoma opširna tema.
Nisam nikada posebno pratila modu, ali sam uvijek nastojala imati odjeću, meni lijepu i ugodnu.

Da se ne bi previše opterećivali modom , evo nam dijela odjeće koji je moderan već više od 100 god. nije skup i uvijek dobro izgleda, a može izgledati i otkačeno, što koji puta nije ni loše.

Što je to?

To su vječne, a i za svaku priliku traperice.
Traperice nose svi. Čak i bakice.
To je najdugovječniji komad naših ormara, koji se je pojavio čak prije 150 god. Tada je to bila prava, nepoderiva odjeća sa bakrenim zakovicama za radnike, kauboje, farmere i rudare.

Ulogu modne odjeće dobiva krajem 19 st.
Bio je to izum krojača Jacoba W. Davis, koji sa tekstilnim trgovcem Levi Strauss, koji je došao iz Njemačke, patentirao 1873 god. traperice.
Od te god. traperice Levi Strauss postaju najpoznatije.
Kasnije se pojavljuju traperice Lee, Wrangler i dr.
1934 god. Levi Strausss donosi model “Lady Levi”, koje je prihvatio i Vogue. Tako je rođena modna zvijezda.
No pravi boom traperice doživljavaju sredinom 50tih god., kada ih na filmu nose zločesti holivudski dečki Marlon Brando i prerano umrli James Dean.
Od poznatih filmskih diva tog vremena, nose ih i Audrey Hepburn i Marilyn Monroe

Od tada taj odjevni predmet postaje izuzetno popularan.
Traperice, inicijalno, dolaze u indigo boji.
Prvobitna indigo boja bila je prirodna iz Indije, kasnije zanjena sintetičkim indigom.
Traperice mogu biti uske, široke, sa visokim i niskim strom, izbjeljenog materija i poderane.
Izbjeljene i poderane traperice dolaze od “Punk pokreta., i još uvijek postižu vrtoglave cijene.

Oznake: moda

FRANCUSKA KUHINJA

FRANCUSKA KUHINJA

Na našim prostorima, najpoznatijim kuhinjama smatraju se talijanska, francuska, grčka i kineska kuhinja.
Svi se ne bi sa time složili pa se spominje između ostalih Mexiiko, kao i niz azijskih zemalja, uključujući čak i njihovu uličnu hranu tzv.”street food”
Naša kuhinja je na jednoj listi neuvrštenih najboljih kuhinja zauzela čak 4 to mjesto.
Inače, našu kuhinju još smatraju regionalnom, sa velikim utjecajem austro - ugarske kuhinje, pa čak i turske

Francuska kuhinja potječe još iz vremena Gala, koji su jako dobro jeli, a njihovi recepti nalazili su se na stolovima starog Rima.
Navodno je i sam Gaj Julije Cezar bio pristaša galskih jela posebno guščjih , iako je Gale smatrali barbarima

Francuska je velika zemlja sa regionalnim receptima pod utjecajem Atlantika, Sredozemlja i tzv kontinenta. U kuhinji preteže meso, riba, sir ,tartufi, školjke i obavezno vino.
Tartufi se dodaju nizu jela, unatoč cijene od E 1.000 za kg crnog tartufa.

Hrana je gurmanska, a gurmanstvo podupire i crkva od 16 st.
Generalno, hrana je lagana, nemasna i nakon konzumiranja ne ostavlja osjet težine. A uz to, hrana se uživa polako i po mogućnosti bez stresa.
Pravi “Slow food”.
Koriste lokalne proizvode
Uz svaku hranu konzumira se kvalitetno vino, često crno kao”bordeaux” Vino ima status hrane.
Prosječni Francuz popije godišnje oko 300 lit. vina.
Uz jelo, obavezno se jede i kruh “baguette”

Francuska kuhinja je 2010 uvrštena na nematerijalno baštinu od Unesca.

Bilo bi nemoguće navesti sva francuska najpoznatija jela, pa ću spomenuti samo neka.

Majoneza je francuski izum iz 1756 god.,kada je trebalo proslaviti pobjedu nad Englezima u Port Mahonu. Kuharu je uzmanjkalo vrhnja, imao je samo jaja i maslinovo ulje iz kojih je napravio sos pod imenom Mahonaisse.
Tako je nastala slavna majoneza.



Sir. Francuzi su veliki poklonici sireva, koje jedu gotovo u svakoj prilici.
Francuska ima oko 370 vrsta sireva od svježih, mekih, tvrdih, polutvrdih, plavih itd

Maslac je izuzetno važan sastojak francuske kuhinje. Koristi se u nizu recepata, a navodno je nekoć, služio čak i kao platežno sredstvo.

Puževi su tradicionalno francusko jelo.
Oni prije kuhanja, moraju odstajati 10 dana da se isčiste, a nakon tog se kuhaju dok ne omekšaju, te se onda vraćaju u kućice i preliju rastopljenim maslacem uz češnjak.
Češnjak se kao namirnica obilato koristi.


Ribe i školjke se rado jedu.
Jedna od poznatih ribljih juha je juha sa 10 vrsta riba , naziva “bouillabaisse”

Paštete se rade od pilećih , gušćih , svinjskih jetara i mesa .zeca ,lososa, povrća itd.
Vrlo obljubljen obrok u francuskoj kuhinji.

Moglo bi se nabrajati u nedogled fina i poznata jela.
Da spomenem samo fini doručak sa toplim kroasanom premazanim putrom i marmeladom, kojeg se sjećamo iz niza filmova.

Isto je i sa vinima. Francusko vinarstvo zahtjeva poseban osvrt. Ipak ,ne bi smjela preskočiti francuski šampanjac
“Dom Perignon” , koji je ime dobio po svom izumitelju benegditincu Dom Perignonu iz 16 st.
Redovnik je bio pasionirani vinar, a šampanjac je nastao slučajno.
Kada su se pojavili mjehurići u vinu, mislio je su da se vino pokvarilo. Međutim, sa mjehurićima su svi bili oduševljeni. Tako nastao šampanjac, koji je ime dobio po pokrajini Champagne, i Dom Perignonu.
To je razlog da se samo šampanjac iz te pokrajine Champagne smije tako zvati. Sve ostalo su pjenušci.
Proizvodnja Dom Perignona je strogo kontrolirana i radi se samo od vrhunskog grožđa pokrajine, pa ako godina nije dala kvalitetnu sirovinu, tada nema ni proizvodnje.
Dom Perignon je usavršio i bocu, koja mora biti malo robusnija uz pluteni čep. Cijena boce ovog dragocjeno napitka je Kn. 1600 u Konzumu.






/fotografije
Svibanj 2022
by Petra/

SACHERICA

SACHERICA

Prije izvjesnog vremena, na kućnu adresu stigao mi je paket
Kako nisam ništa naručila i nisam ništa očekivala bila sam podozriva prema pošiljci, koju sam ipak preuzela.

Kada sam otvorila pošiljku, ukazala se je drvena atraktivna kutija u kojoj je bila originalna “Sacherica”

Tad sam se prisjetila da je to bila zahvala za davno dat i zaboravljen savjet.

Paket je bio okidač za post o “Sacherici”

Sacher torta je originalna bečka slastica, nastala 1832 g. kada je bečki vojvoda Metternich organizirao večeru za važne odličnike. Ali, tog se je dana razbolio kuhar/slastičar, a drugi kuhari nisu imali hrabrost praviti slasticu za izuzetno važne goste.

Tada je u pomoć uskočio 16 godišnji kuharski naučnik Franz Sacher.

Bez ikakve treme od zvučnih imena, napravio je čokoladnu tortu, punjenu marmeladom od marelica i prelivenu čokoladnom glazurom.
Torta je bila pun pogodak i zvijezda je rođena.

Odnosi se to, kako na tortu, tako i na mlađahnog Franza.

Franz Sacher postao je uspješan poslovni čovjek koji je kasnije izgradio
hotel, danas poznat kao hotel “Sacher”, jedan od ikona Beča. Hotel se nalazi u blizini bečke opere.

Kao uspješan poslovnjak, mogao je svom sinu Eduardu osigurati solidno obrazovanje.

Eduard je preuzeo i vodio hotel, a nakon njegove smrti preuzela ga je sestra Ana, koja je bankrotirala 1934 g.
Po bankrotu hotel je kupila obitelj Gurtler. Obitelj Gurtler je i danas u vlasništvu hotela

Eduard je dio života radio u najpoznatijoj bečkoj slastičarnici Demel. gdje je usavršio Sachericu.

Iz tog razloga i Demel svojata Sacher tortu, pa Beč ima 2 original Sacher torte.

Postoji sukob, koja je torta original, između Sachar hotela i Demela, koji je čak završio na sudu, ali je 1963 postignuta nagodba između suprotstavljenih stranaka.

Ipak, patentirani original recept torte nalazi se u sefu hotela.

Torta je i izvozni proizvod, pa se godišnje izveze oko 300.000 slastica

Oznake: torte

DA SAM JA NETKO

DA SAM JA NETKO

Odmah bi zaustavila rat u Ukrajini.

Odmah bi vratila raseljene Ukrajince domovima.

Odmah bi vratila ruske novake/regrute majkama.

Odmah bi ukinula cenzuru informacijama u Rusiji.

Odmah bi poradila na poboljšanju uslova rada u Hrvatskoj.

Odmah bi poradila na povratku u Hrvatsku naših iseljenih. posebno mojih unuka.


Da nabrojim sve što bi trebalo promijeniti, trebalo bi puno papira, pa ću se na ovome zaustaviti.

Kako su djelomična inspiracija za gornji tekst bili “Indeksi” navest ću njihove prelijepe stihove.


Svim majkama bi izbrisao bore
Učinio da očevi ih vole
Davnu ljubav da im vrate
i da mirno žive svoje sate
Da sam ja netko

Oznake: Osobno