OPET O AMY CONEY BARRETT

16.10.2020.








OPET O AMY CONEY BARRETT


Taj slučaj preslušavanja sutkinje Barrett u američkom Senatu je interesantan po tome što od nje nismo čuli nikakovo njeno mišljenje o kardinalnim pitanjima koja tište suvremeno američko društvo. Ona nije odgovorila niti na pitanje o jednakosti crne populacije African American koja joj je postavila Senatorica Harris, niti o obamacare-u koja pitanja su se provlačila kroz čitavu tu debatu. Interesantno je pitanje sistema zdravstva i medicinskoga zbrinjavanja najranjivijih dijelova američkoga društva za što se uporno tvrdi da ga sutkinja Barrett kao član Vrhovnoga suda hoće dovesti u pitanje. Ali je on doveden u pitanje već samim inzistiranjem na takozvanom free marketu i free market ekonomiji koja, prema Adamu Smithu, kao ''nevidljiva ruka tržišta'' sve dovodi u socijalni sklad i harmoniju. Međutim individue su na slobodnome tržištu uglavnom nejednake. Tu nema govora o socijalističkoj jednakosti građana niti članova društva nego se individue definiraju prema ukupnoj moći da na ovaj ili onaj način participiraju u općem dobru i bogatstvu nacije u cjelini. Te individue posjeduju ''kapital'', nekada je on veći a nekada je on manji, radnici na primjer kao vrijednost imaju isključivo svoj rad i oni dakle sa tim svojim kapitalom stupaju na tržište oblikujući ga prema vlastitim htijenjima, nadanjima , projekcijama, snalažljivošću….Tu nema govora o jednakosti članova društva iako oni formalnopravno svi bivaju jednaki pred zakonom. Uostalom postoji kao načelo i praksa jedna osoba jedan glas koja je na djelu u aktualnim američkim izborima i tu su svi građani jednaki samo što nisu svi građani. Da to malo pojasnimo! Na tom slobodnome tržištu individue stupaju u međusobne odnose prije svega trgovine i rada ali za njih vrijedi načelo konkurencije i natjecanja među jedinkama koje već od samoga početka nisu jednake ,kako rekosmo, nego su određene ''bogatstvom'' koje posjeduju s tim da na slobodnome tržištu, dakle onom koje je oslobođeno državne regulative, individue bivaju od početka u neravnopravnom odnosu. To dovodi do toga da prostor društva postaje mjestom nadmetanja nejednakih osoba i staleža , između njim otpočinje konkurentska borba u kojoj pobjeđuju samo oni najjači. Drugim riječima teorije free market ekonomije nisu ništa drugo nego jedan oblik neodarvinističke teorije i prakse a nju imamo u suvremenim društvima isto kao što smo je imali i u Hitlerovom nacizmu. Međutim postoje na tome free marketu i ''slabe individue'' koje propadaju zahvaljujući kapitalskoj logici ali koje istovremeno iz civilizacijskih razloga trebaju ''preživjeti''. To se obično naziva ''socijalnim dnom '' ili ''socijalnom bijedom'' za koju mnogi misle da je ''suvišna'' kao što je za to najbolji primjer Malthus koji je vidio rat među državama i ograničeno prokreiranje najnižih klasa kao regulatora socijalnoga siromaštva, da čovjek pukne od smijeha. Za njih je u vrijeme Obamine vladavine bio predviđen sustav zdravstene zaštite, takozvani Obamacare, koji je bio dostupan najširim slojevima američkoga društva. Sada se međutim radi na tome da se taj sistem modificira, da se učini boljim i jeftinijim kako naglašava Trump. Ali to nije intencija aktualnoga Predsjednika države. To je intencija cijele filozofije free marketa i njena konzekvencija da preko 20 miliona njenih građana, a to je oko 10 posto cjelokupne populacije Amerike, ostane bez sistema socijalne skrbi. To je veliko pitanje naravno. Jer su izdaci za zdravstvo u buđetu Amerike neobično veliki. Ali je onda moguće da se provode neke restriktivne financijske mjere prema vojsci koja također predstavlja značajan proračunski balast, prema policijskom sistemu države koji je ,koliko se vidi, enorman, glomazan a prilično neefikasan, pa onda povećanjem taksa najbogatijim članovima društva koji plutaju u neizmjernome bogatstvu a bez socijalnoga i ekonomskoga opravdanja, i na neke druge načine kojih vjerojatno još ima.
Sutkinja Barrett nije dotakla ova pitanja niti je dala neke odgovore ali mislim da je Senator Kennedy bio u pravu kada je od nje dobio odgovore da ''nije rasist'', da o tim pitanjima odlučuje Kongres kao najviše zakonodavno tijelo države - koji je svojom pojavom i svojim autoritetom u Senatu pojasnio da u njenom slučaju nije riječ o smutljivoj osobi koja radi na svoju ruku ili ruku Predsjednika Trumpa gdje je ona samo pion u njegovim rukama, nego da je riječ o osobi iznimnoga integriteta koja svakako zavređuje mjesto u Vrhovnome sudu Amerike.


Zlatan Gavrilović Kovač

SLUČAJ AMY CONEY BARRETT

14.10.2020.








SLUČAJ AMY CONEY BARRETT













Pa ja sam htio reći par riječi o tom slučaju sutkinje Amy Barrett koja se ovih dana preslušava u američkom Senatu. Na pitanje demokratske senatorice Dianne Feinstein o pravu na pobačaj za kojeg smatra da je demokratsko pravo progresivnoga svijeta Amy nije dala nikakav precizan odgovor. Međutim obično se uzima da je istina da je Trump mnogo dobio nominacijom religiozne osobe koja pripada konzervativnom pokretu u okviru Katoličke Crkve I koja je u jednom svojem predavanju kazala da je njena karijera samo sredstvo do cilja, a cilj je izgradnja Kraljevstva Božjeg. Ona je majka sedmoro djece od kojih je dvoje posvojeno sa Haitija. Nagađa se da će ovo imenovanje Trumpu donijeti glasove krščanske desnice za sutkinju za koji mnogi smatraju da bi mogla dovesti u pitanje pravo na pobačaj, pravo na zdravstvenu zaštitu I prava LGBT osoba. Vjerojatno tih prigovora ima mnogo više od ovdje navedenih ali se zadržimo samo na spornome dijelu tog preslušavanja koje je na dnevni red postavilo pitanje prava žena na pobačaj jer tobože one ne odlučuju o sebi I svome tijelu nego to radi netko drugi pa je onda normalno da se takav čin ozakoni kao legalan. Abortusa Ima različitih I suvremena medicina razlikuje spontani, izazvani , abortus radi izbora spola, nesigurni abortus, prema gestacijskoj dobi I metodi, prema osobnim I socijalnim faktorima....ali razlikuje I takozvani abortus ilegalis I abortus kriminalis. Ovaj ilegalni abortus je ukratko rečeno onaj koji se izvodi bez suglasnosti sa zakonodavstvom zemlje dok je kriminalis , ukratko, onaj koji se iz ovih ili onih razloga drži kriminalnim djelom. Nema nikakove sumnje da su ova posljednja dva u uskoj vezi iako naravno ne moraju biti.Nema nikakove sumnje da odluku na aborus žene treba vidjeti u svakom pojedinačnom slučaju I vjerojatno naše mišljenje zavisi od svakoga toga pojedinačnoga slučaja sasvim suprotno da bi pravo na abortus bilo generalno pravo žena ( I muškaraca), prirodno pravo, jer mu je svrha upravo neprirodna kao što su mu I razlozi ( I uzroci u dobroj mjeri) neprirodni. Prema tome ja se slažem sa sutkinjom Amy Barrett da pravo na abortus nije političko pitanje I da od njega ne treba praviti političke kampanje nego da je prije svega medicinsko I pravno pitanje u suglasju sa zakonodavstvom zemlje. A u Ustavu Amerike jasno stoji da čovjek ima pravo , isto toliko , na život kao I na slobodu. Sutkinja Barrett je I inaugurirana od strane Trumpa sa riječima da ‘’voli američki Ustav’’ I da je njena dužnost kao suca Vrhovnoga suda postupati primjereno postojećim zakonima zemlje prema tome da ona samo slijedi volju umnoga zakona koji je kao moralno načelo istakao imperative: ‘’Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi tebi učini’’ ili ‘’ Čini drugome ono što želiš da drugi tebi učini’’ ( zavisno od toga koje se Evanđelja čita u Novom zavjetu). Prema tome je jasno da je izbjegavanje odgovora na ovo pitanje izbjegavanje diskusije o samome američkome Ustavu kojega nitko ne želi dovoditi u pitanje. I ja se slažem sa gospođom Barrett da na ova pitanja moramo sebi odgovoriti mi sami sasvim suprotno mišljenjima da bi jedan životni akt trebali ozakoniti kao legalni akt. Sam život postavlja pitanja kao što sam život nudi I odgovore a nekada I ne.


Zlatan Gavrilovic Kovač






<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.