Sve kategorije po listama

Stanje stvari

gosponprofesor.blog.hr

Sveto profaniramo, profano sakraliziramo. To neće dobro završiti.

(U)Vid

kintsukoroi.blog.hr

I ovdje na moru, magla pada gusto jutrima prekrivajući more, plaže, spuštajući se prema obližnjim šumama.
Gusta je poput mlijeka, nosi mirise nekih tajnovitih putovanja u unutrašnje dijelove sebe,
nosi zagrljaje sjevera, tajne kodove ptica koje su se spasile i ušuškava u samo sebi svojstvenu mističnu tišinu.



Ujutro smo vidjeli lisicu.
Došla je tako blizu kuće, da smo joj s balkona vidjeli nakostriješeni rep, šiljate male uši i gladan pogled.
Mi, gradski ljudi, rekli smo :kako je lijepa ! Divljina i autentičnost su lijepe. Lijepe su jer se ne obaziru.
Ona je pojurila na mačke. Spasile su se samo one koje su skočile na krov ili se brzo popele na stablo.
Lisice se ne mogu penjati. One love prizemno, tamo gdje nema leta ili skoka.
Love životinje koje se na tlu paraliziraju od straha.

Dečki su je gađali flomasterima i ravnalima. Bilo im je jako žao mačaka.
Navijali su. Jedan je poželio sići dolje i obračunati se s lisicom.
Nisam mogla gledati to krvoproliće, al su mi dečki ponovili tajni zakon prirode kojemu sam ih učila :
lisica sigurno ima svoje mlade. I njih treba nekako prehraniti.

Po crkvama lokalnim, jako volim tu samosvojnost koja se ogleda u pjevanju psalama, načinu propovijedi.
Prilagođavaju se tako psalmi pjevanju narodnih pjesama. Ovdje to zvuči grublje, borbeno, pjevanje hrapavo kao kroz vunu,
slično tjeranju vukova i lisica, nimalo umiljato.
Dogodilo mi se da sam na to pjevanje pošteno napunila oči suzama, pa se na jedvite jade suzdržala da ne zajecam.
Osjetila sam svu njihovu strašnu egzistencijalnu borbu, zaboravljenost od svijeta, siromaštvo, skromnost i odricanje, opasnost iz šume.
Zaklecala su mi koljena od te siline. A propovijed je pričala o tome kako i naša duša ima oči, koje znaju biti zasljepljene.
Sljepljene od krmelja iluzija, sebičnosti i izrugivanja. Neprepoznavanja čovjeka pored sebe.
I kako Boga ne možemo spoznati sami sa sobom, već samo kada idemo prema drugima.
Kakvi god oni bili. A ljudi mogu biti pravi predatori.

Oči me peku i suze. Crvenkaste su mi i magle.
Kapam ih ostacima maxitrola, umjetnim suzama i biljkom vidac, Euphrasia officinalis .
Navodno vlada epidemija konjuktivisa.
Slabije vidim, pa se više služim onim duševnim.

Magla se malčice podigla. Pretvorila se u tanku plavičastu crtu na moru.

Divljini se možeš diviti samo izdaleka. Želiš li joj pripadati i u njoj živjeti sigurno koliko je moguće, moraš je dobro poznavati.
Moraš predviđati svu okrutnost i djelovati preventivno. Tome služi znanje.
i ne zaboraviti letjeti.
Moraš se znati na vrijeme popeti na krov ili na stablo da divljini i okrutnosti ne postaneš slatka užina.

Riješi kviz #300

blogokviz.blog.hr

Dobro došli na blogokviz!

Blogokviz je blog na kojem objavljujem kratke kvizove općeg znanja koji sadržavaju 10 pitanja iz različitih područja poput geografije, povijesti, glazbe, sporta, književnosti i dr.

Kviz se rješava na način da se na početnom prozoru kviza klikne "DALJE" čime se otvara prvo pitanje te nakon što se označi jedan odgovor treba ponovo kliknuti "DALJE" čime se otvara drugo pitanje i tako sve do kraja kviza. Ako se želite vratiti na prethodno pitanje i promijeniti odgovor kliknite na gumb "NATRAG".

Nakon što odgovorite na sva pitanja na kraju kviza treba kliknuti na gumb „PODNESI“ čime se otvara stranica s gumbom „PRIKAZ REZULTATA“ (ako se ne vidi skrolajte prema vrhu da postane vidljiv), te se klikom na taj gumb prikazuju rezultati kviza, odnosno prikazuje se koji su odgovori bili točni, a koji netočni. Ispod gumba „PRIKAZ REZULTATA“ imate mogućnost pogledati statistiku rješavanja kviza, odnosno rezultate svih odgovora te mogućnost da ponovo odigrate kviz. :)

Ako se ne vide "DALJE", "NATRAG" i "PODNESI", unutar obrasca kviza treba skrolat prema dnu da postanu vidljivi.

Napomena *Obavezno znači da se pitanja ne mogu preskakati i da kviz ne možete podnijeti ako niste odgovorili na sva pitanja.

Ako ste propustili koji kviz ili križaljku, poveznice su sa strane u boksu.

Uživajte u kvizu! :)

Učitavanje…

Statistika iz prethodnog kviza.


Često propuštena pitanja sa stopom točnih odgovora ispod 50%.

Časopis

stella.blog.hr

Nije lako kreirati novi časopis i osmisliti mu vizuelni
identitet i sadržaj. Sa časopisom "Pobednik" (čija sam
glavna i odgovorna urednica) stigli smo do broja 4.
Broj zastupljenih pisaca je impozantan.

Dio uredništva je vodilo promociju časopisa: urednik za
poeziju Rade Kokić, glavna urednica i urednik za prozu
Zoran Škiljević.

Autorica koja je svojom poezijom otvorila broj, a svojom
slikom uljepšala korice bila je Jadranka Bežanović Sovilj

U prisustvu obitelji, odali smo počast našem preminulom
članu Andrija Vujačić Rastočki, o kome je govorila Olivera
Šestakov. Svi prisutni dobili su po jednu njegovu knjigu
u znak sjećanja. Dio knjiga poklonjen je knjižnici.





Autori su nastupili redom objave u časopisu: Mišel Radović.

Svetlana Joksimović

Dragana Ljuna i još 24 autora.

Počinje rad na broju 5, koji izlazi u veljači.

Seks na eks hehe..

eurosmijeh.blog.hr

Šeta Fata po Divljem zapadu kad iz
grma izleti Indijanac i krene ju silovati. Nakon što je
obavio svoje, ponosno joj kaže:
Ako ti se nešto dogodi kroz devet mjeseci znaj da je to
od poglavice DVA-PERA.
Odgovara njemu Fata :
Ako te bude nešto peckalo kroz tjedan dana znaj da je to
od Fatinog TRI-PERA.



Poslije seksa muškarci imaju isti problema kao i poslije ubojstva.
"Što s tijelom koje leži pored njih?"



Dugogodišnji bračni par sjedi na kauču. Iznenada će muž ženi:
Koliko puta si me prevarila?
Žena šuti.
Pa daj reci koliko puta si me prevarila?!
Koji vrag se dereš dok brojim? - ljutito odgovori žena.



Znaš li riješiti ovu jednadžbu?
(1k+n2)/9m=3
"Jedan krevet, nas dvoje, za devet mjeseci, bit će nas troje..."



Dolazi Mujo sa posla i nađe Fatu s drugim u krevetu pa upita:
Što to radite?
Et', jesam ti rekla da neće skontat. - reče Fata.



Kako se Crnogorac moli kad je u avionu:
Mili Bože, ti što jesi na nebesi, ako se slučajno nešto desi,
ti udesi da se nađem na stjuardesi.



Hvali se Mujo Hasi kako se Fata (žena mu) mnogo brine za njega:
Zamisli Haso sinoć me ona vidi kako se ja sav oznojio dok smo
se jebavali, pa veli: Ajme Mujo što mi te je žao što si se tako oznojio...
da ima neko da te malo zamjeni!!!

SEKS NA EKS hehe

#NedjeljnoPečenjeBuncek

minus40kg.blog.hr

10 dag pečenog bunceka ... 270
10 dag njoka ... 150
10 dag kiselog kupusa ... 20
... 440 kcal

Za kraj eksponiranog ciklusa.
Hvala na pažnji, a osobito @adminu,
i svakako vama koji imate volje komentirati.

Točka vrenja

donabellina.blog.hr

..........madež na pravome mjestu





je ukras !

Ne čudite se ni slici ni mojem odabiru : malo erotike ne škodi ni slikom ni riječima

Foto Video Show 2024.

toco1980foto.blog.hr

Jučer je u Zagrebu održan Foto Video Show.

Nažalost, nikako se ne mogu oteti dojmu da je zadnjih godina dotični sajam fotografske, videografske i ostale popratne opreme postao samo sjena nekadašnjih Fotosajmova. Naime, osim što je na ovogodišnjem sajmu bilo prisutno manje izlagača nego prošlih godina, nije bilo ni prodavača rabljene fotografske opreme, a koji su na sajmovima prošlih godina bili neizostavan i rado viđen dio ponude.




(autor:Toco1980, sva prava pridržana)

Granatne jabuke...

dinajina-sjecanja.blog.hr

Dalekim crkvenim zvonom listopad odkucava oproštaj,
olovno nebo skriva uspomenu ljeta, u pejsažu krša
rascvjetani perivoj dozrijevajućih granatnih jabuka,
Jesen nam daruje u tvrdoj kori zrelih plodova slast
nektara. Kao crno vino opija moć istine, kao crveni
grmovi smo podnosili sušu i puštali korijenje u
dubinu raspucane stvarnosti, odoljevali gladnim
godinama. Izdržali navale jesenjih tužaljki.
Jesen se opet uvukla u kožu, kosti, srce, na
vjestma opomena, kvaliteta zraka loša, ne
izlazite, ako ne morate što pojačava usnulost
tijela. Na stolu rapucani šipak, sok daruje snagu...
uključih blender...








Dijana Jelčić

Čovjek i pas

luki2.blog.hr

"Jutro poezije"

Nenad Slukić rođen je 1949.g. u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Varaždinu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a radnu karijeru počeo je u pravosuđu i nastavio kao odvjetnik u Varaždinu gdje i živi. Autor je samostalnih zbirki „Bijelo“, „Zeleno i plavo“, „Oluja se tišinom najavljuje“ i "Izbor ljepote", zajedničkih „Fatamorgana“ i „Svakom pobjedom gubim“, te zbirke kratkih priča „Brando i druge priče“.

Nenda Slukića pratio je na gitari Damir Vogrinec

Damir Vogrinec član je Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske glazbene unije (HGU). Rođen je 31. prosinca 1978. godine u Zagrebu, a ima 30 godina glazbenog iskustva.

Samostalno je nastupao na brojnim kulturnim i glazbenim događanjima diljem Hrvatske, uključujući humanitarne koncerte i festivale poput UPSET Art Festivala i Festivala jednakih mogućnosti. Često nastupam u kulturnim centrima, kao što su Centar za kulturu Trešnjevka i Centar za kulturu Susedgrad.

U suradnji s Filipom Šovagovićem sudjelovao je u monodrami "Stanje nacije", pružajući glazbenu podršku na turnejama diljem Hrvatske.

Također, ostvario je 126 nastupa u Dubrovniku u prestižnim restoranima poput Nautica, Gradska kavana, Arsenal i Dubravka 1836. Uz to, svirao je u poznatim zagrebačkim lokalima, uključujući Pod starim krovovima, Zagrebačku pivovaru - Pivana, bistro Vještica, Velvet caffe i Caffe bar Flores.

Na svojim nastupima koristi akustičnu gitaru i izvodi instrumentalnu glazbu koja obuhvaća razne svjetske autore i žanrove (jazz, pop, rock, filmska glazba).

Varaždinci na Jutru Jutru poezije

Nenad Slukić, odvjetnik, pjesnik i kulturni radnik iz Varaždina bio je danas glavni gost na Jutru poezije. Predstavio je svoju novu knjigu pjesama "Izbor ljepote" koju je oplemenio Damir Širola svojim fotografijama, a tiskao Glas Slavonije iz Osijeka.

Nenadove pjesme, uz autrora, čitali su i dramski umjetnici iz HNK u Varaždinu glumica Beti Lučić i glumac i pjesnik Zvonko Zečević. Damir Vogrinec izvodio je na gitari svoju glazbu i glazbu svjetskih autora oduševivši brojne ljubitelje poezije.
Hvala Nenadu i njegovim gostima na svemu što su nam prikazali danas!



Autor Nenad Slukic čita svoje stihove....



Beti Lučic, Splicanka u Varaždinu. Glumica Varazdinskog kazališta. U Splitu je stanovala blizu mene. I uvijek govotila da ce biti glumica. Ja sam se smijala i mislila u sebi: kako Dane...:))) Međutim, Beti postala glumica!:)))))) Nikada nikoga ne podcjenjivati, jer Te brzinski demantira....



Super naslovnica...

A poezija predivna! Meni je najljepša:







Ljubim vas!

* Sendvič sa špinatom ... 310 kcal

minus40kg.blog.hr

5 dag kruha ... 140
3 dag pršuta ... 70
10 dag špinata ... 20
1 dag maslaca ... 80
sol, češnjak, ...

- na malo maslaca zaprži češnjak
- dodaj špinat i dinstaj dok ne dehidrira
- serviraj s kruhom i pršutom

E sad, zašto baš ovako?

Imao sam iznenadnog gosta,
i ostalo je nešto kruha i pršuta,
a tu objavljujem stvarne obroke.

Inicijalna ideja je bila da ide kus-kus
i komad oslića, ali nije bilo suđeno.

Moja klasika bi bila pire krumpir
i jaje, najčešće pečeno na oko,
ali ovo je tek stvarna kuhinja.

Inače, ovo je skroz ukusno.

Đuro

y-complicated.blog.hr

Gledam pauka i mislim si kako ga je pogodila velika sreća. Uhvatio je Martina i on mu je dovoljno hrane da prezimi. :D Mrežu je napravio u hodniku, na ulazu u kuću.

Odlučila sam mu ustupiti taj ćošak for free. Ne mora plaćati najamninu.

Nismo mu još dale ime. Meni se mota po glavi Đuro ili Perica, kćer se još nije izjasnila. Planiram napisati tekst, uramiti ga i zabiti na zid pored njegovog doma.

Ja sam Đuro. Naklonošću gazdarice dobio sam besplatan stan. Nisam ovdje slučajno stoga me nemojte usisati ili ne daj bože udariti šlapom.
Živim svoj sretan život.

Nažalost živjet će osamljenički život, svi prijatelji pauci kao i rodbina koja će dolaziti u posjet bit će usisani.

Nadam se kako će mu to odgovarati ako ne, nek seli negdje drugdje.

Ne valja tražiti kruha preko pogače.

Kako se osjećate ?

donabellina.blog.hr

Uoči promjene vremena

Jesenski blues opisuje se kao spoj umjerene depresije, nedostatka motivacije i manjka energije. Promjena ljeta u jesen utječe na sve osobe, čak i one najpozitivnije među nama.

Jesen nikad ne ulazi na velika vrata. Došulja se nekim sporednim putovima i stazicima, tajnovita, nedokučiva… i mnogima depresivna. Ipak, sve u životu funkcionira na bazi ciklusa, pa je tako i sam život ciklus u kojem se izmjenjuju sreća i tuga. Ako je sada vrijeme za mrvu sjete, zašto ustrajati u nakani da u trenu nestanu prirodni osjećaji poput tuge ili sjete?

Jeseni treba dati priliku.



...a i sebi dati priliku što meni danas cijeli dan nije uspjelo.
Slow motion još traje zato su ovdje dva žuta lista : oni su "zreli" za pad.
A mi , koji ih gledamo u padu nikad nećemo znati što osjećaju.

List koji pada, polako vrtložeći, možda misli
O nečem genijalnom. Ali to nećemo znati.
Flora Green

još ležim

andrea-bosak.blog.hr

ZAGREPČANKA LJERKA O VELIKOJ POPLAVI U ZAGREBU 1964.: ‘Ujutro kada smo se probudili sve je bilo u vodi’

vatrenevijesti49.blog.hr

ZAGREB
Objavio Mirela Pejaković Levstek
Foto: Hrvatski državni arhiv



U noći s 25. na 26. listopada 1964. godine, Zagreb je doživio jednu od najtežih prirodnih katastrofa u svojoj povijesti. Rijeka Sava izlila se iz korita i poplavila dijelove grada, pri čemu su najviše stradali radnički kvartovi Trešnjevka i Trnje. Voda je prodrla i u novije nebodere, uključujući i zgradu Vjesnika, što je rezultiralo time da su prvi put u povijesti dnevni listovi Vjesnik i Večernji list izašli u jedinstvenom izdanju. Gospođa Ljerka je tada imala 17 godina i sjeća se kako je te nedjelje bila na plesnjaku s prijateljicom kod Jakšića. „Išle smo doma, došle smo s tramvajem do Remize i dalje nismo mogle. Bilo je pola 11 i nismo imale pojma što se događa jer smo bile na čagi. Vratili su nas u školu u Selsku, no tamo nije bilo mjesta i pa su nas poslali u današnju Mimaru, to je tada bila gimnazija i tamo su bile postavljenje strunjače i vreće za spavanje“, prisjeća se gospođa Ljerka.Tu noć su gospođa Ljerka i njezina prijateljica prespavale, a drugi dan su pokušale doći do svojih kuća do Staglišća, no voda je poplavila kuće prizemnice. „Moja kuća je bila katnica, bila je zid tadašnjeg NK Borca, današnjeg NK Jarun i nas su dečki prebacili doma s čamcima. Mama je bila zabrinuta gdje sam, no pretpostavila je da su nas negdje zaustavili. Struje nije bilo, a vode je bilo unedogled. Ljudi su čitavo popodne spremali stvari, nosili iz prizemlja na katove, krovove. Ujutro kada smo se probudili imali smo što vidjeti, na krovu kuće je stajao pijetao koji je kukurikao, a sve okolo je bilo u vodi“, kaže naša sugovornica.



I Klekova ulica još uvijek plače
U Klekovoj ulici najduže se zadržala voda, jer su se nalazili u tzv. bari ili jami gdje su podzemne vode izvirale van, kaže gospođa Ljerka. „U novinama postoji članak, na žalost nemam ga, sjećam se dobro tog naslova, “I Klekova ulica još uvijek plače”. Voda je srušila susjedinu kuću do temelja, imala je podstanare koji su je zadnji tren iznijeli van prije nego se kuća čitava srušila. A u toj kući su se nalazili vjenčani pokloni moje prijateljice koja se trebala udavati za dva tjedna“, prisjeća se gospođa Ljerka. Katastrofalna poplava odnijela je 17 života, ostavljajući za sobom uništenje golemih razmjera. Na području dugom oko 14 kilometara i širokom četiri kilometra, voda je potpuno uništila 15 tisuća stambenih zgrada i oštetila još 35 tisuća. Ukupno je 183 tisuće ljudi bilo izravno pogođeno ovom nesrećom.

Grijali smo se na korice enciklopedija
„Kod nas u kući po tri, četiri noći su spavalo šesnaestero ljudi. Moja mama, samohrana majka, tada je radila u Grafičkom zavodu i tamo su se radile enciklopedije, nosila je korice doma kako bi potkurivali vatru. Grijali smo i kuhali za te ljude. Da vam ne kažem što je sve plivalo oko nas… Vojska je bila angažirana, vatrogasci su nam čamcima dovozili kruh, mlijeko, vodu. Organizacija je bila jako dobra, za ono vrijeme“, kaže gospođa Ljerka. Najviši vodostaj zabilježen je 26. listopada ujutro, kada je Sava narasla na nevjerojatnih 514 centimetara. Kao odgovor na ovu tragediju, započeta je izgradnja sustava obrane od poplava koji je dovršen 1969. godine. Projekt je uključivao izgradnju obostranih nasipa dužine 63 kilometra te oteretnog kanala Sava–Odra, dugog 32 kilometra, koji danas pomaže u zaštiti Zagreba od poplava.…. zagreb.info