Blog.hr

sri

12/24

* Bednjanska salata ... 340 kcal

minus40kg.blog.hr

20241203-214529

5 dag domaćeg dimljenog sira ... 130
10 dag kuhane leće ... 100
5 dag mladog luka ... 20
0,1 dl bučinog ulja ... 90
sol, papar, aceto balsamico, ...

- očisti, usitni, pomiješaj, začini

Užitak punoće okusa.

Nema naslova

y-complicated.blog.hr

Ljetos sam na poslu primila poziv, s druge strane žice je bio dostavljač.
Poziv me je iživcirao jer samo mi je dostavljavač nedostajao da pregovaram o preuzimanju pošiljke.
Rekla sam mu neka pošiljku ostavi na ulaznim vratima.

Po povratku s posla dočekala me je Beaucarnea recuvata ili ti ga Slonovska noga, bez posvete.
To je u meni izazvalo još jedan manji slom živaca.

Od tada, ljeta do sada sam je zalila možda tri puta.

Pošiljatelj je znao zašto šalje baš tu biljku. Ne treba puno brige ni njege. Zahvalna je za održavanje. Možeš je ne zaliti iznimno dugo, potpuno zaboraviti na nju i preživjet će.

Jutros je gledam i sram me je.
Samo mi se činilo kako nije imala posvetu.

Update:

Odlučila sam se primiti prirodne medicine i otišla u šumu.
Nevjerojatno kako mi je godila vlaga u šumi. Napokon sam prodisala!

Neodoljiv je miris tla u šumi.

Ručak u šumi, čaj od mente s limunom i medom i masaža stopala.
(Prsti trnu zbog išijasa pri dužem hodanju, masaža pomogne)

Stoljnjak

Holaaa

konobarica123.blog.hr

Pozdrav svima dragi narode!

Bezobrazno, i ne najavivši povukoh se na mjesec dana od objavljivanja na blogu. Jednostavno mi je u jednom trenutku blog postao nešto što radim na silu ponedjeljkom i četvrtkom. Više obaveza no užitak, pa sam odlučila odustati od te "obaveze" i pričekati trenutak kada će to ponovno biti užitak.
Nije me knjiga razmazila niti spavam na lovorikama iako, za sada, pozitivni osvrti i recenzije, nećemo se lagati, gode.
Nastavljam s blogom puno redovitije od naredne godine, ne obećajem dosadašnji kontinuitet, možda će ritam objava biti razbarušenniji, no i dalje sam tu i prisutna.
U prosincu se nadam nekoj dobroj inspiraciji pa pustimo prosinac za testno razdoblje naredne godine.
Imam nekih privatnih planova, znate ono, nešto uvijek gura naprijed kad pomisliš to je to - sad ne moram više ništa.
Novembar je bio baš naporan, jer smo se morali sa što manje posljedica izmjenjivati kod mame u dežurstvima. Pala je jušto na Svi svete, saplevši petu jedne noge o prste druge. Sreća pa je pala u dnevnom, drito na pod, ništa ne polomivši. No natukla se dobro i mjesec dana nije mogla bez asistencije. I kada je počela sve stvari u kući, koje smo prilagodili sebi radi lakšeg rukovanja i njoj radi situacije, vraćati na svoje mjesto, biti nervozna i neugodna prema nama znali smo da je bolje i sad evo hvalabogu može sama. I puno je ugodnija i raspoloženija.
Juniorka i dečko se vratili iz Rima. Da bi ih doselili, u svemu tome kroz studeni smo još i putovali 2x do Rima. Jedan tjedan muž sa kombijem, drugi tjedan ja sa autom. Proletjele dvije i pol godine. Ona je odslušala sve i sada je odlučila ne gljivarit u Rimu, već biti doma i putovati na ispite. U međuvremenu raditi, izlaziti i učiti. Tko zna u koju će destinaciju odlepršati na nastavak školovanja, pa ćemo uživati u ovom vremenu dok nam je tu.
U tih 2 godine nismo bili u Rimu na duži period, (kao imamo vreeemena, u 8. mjesecu nam je prevruuućeee itd) pa smo zbili sve znamenitosti u dan i pol. I to odvojeno. Tako je kako je, pa smo si susret s Rimom onako obiteljski i na nešto duže vremena obećali pri diplomi Juniorke.
Imamo i novog mačića u obitelji. Malu, slatku, sivu lopticu od mjesec i pol dana i 400 grama. Iz legla su ga izopćili, mo smo ga pratili 2 dana kako se ponaša, a obzirom da je uvijek bio sćućuren u nekom kutu i jako mijaukao, zaključili smo da malenome treba pomoć. Sve se to odvijalo oko parkirališta kod mamine zgrade. Uzeli ga jučer iz kuta zida u koji se sklupčao, odveli kod veterinara na pregled i kad je vet rekao da je sve okej, osim te neuhranjenosti, odveli ga najprije mami da ga vidi, a onda doma gdje ga je vidio Bubi. Naš 11 godišnji mačak koji će na kraju i odlučiti o sudbini malenog (btw još nema ime, iako smo izbor suzili na Vigo, Koko, Pucko, Mrcko i Tommy - identičan je Tommy iz crtića osim bijele njuške i vrha repa). Dok je mama poput malog djeteta obilazila oko kutijice s mačićem i stalno nešto primjećivala ( inače ona životinje u ovoj dobi jako voli, ali na daljinu ), Bubi je ponjušio klupko, zanjurgao, utekao van (to ponovio 2x), pa kad se vratio i dalje njurgao, siktao i izolirao se na kuhinjsku stolicu, umjesto na prirodnu mu poziciju jednome od nas u krilo. Vidjet ćemo razvoj situacije.
Eto dinamika života...
Danas je srijeda. U slatkom sam iščekivanju promocije knjige koja će se održati u predivnoj novoj Gradskoj Knjižnici Rijeka.
U ponedjeljak, u 18 sati.
Promociju moderira moj dragi Enver Krivac i svi ste pozvani.
Pišemo se.
Puse svima.

. Sveta Barbara vjesnica došašća...

dinajina-sjecanja.blog.hr

Sveta Barbara, njena kula s tri prozora kao znamen Svetog Trojstva
njena mučenićka smrt stvori je zaštitnicom života, rudara u rudnicima
ratnika na bojištima.
Njene relikvije su pohranjene u katedrali sv. Vladimira u Kijevu.
Pod paljbom oružja, u gradu i bojišnici Ukrajine na obrazima
djece, majki, očeva i branioca zasjaje cvijetići soli, suze umirućih.
Barbara im daruje blagu smr.

Molitva sv. Barbari za blagu smrt
Sveta djevice Barbaro, kad si svjedočila za svetu vjeru Isusovu svojom krvlju,
premilostivi Isus je obećao da će oni koji te zazivaju u pomoć, biti oslobođeni
od teške smrti. Učini da se Isus sjeti prolivene djevičanske krvi i žarke ljubavi
tvoje te po dobrostivom obećanju ne dopusti da duša moja izađe iz tijela
prije nego se očisti pravom ispoviješću i svetim se Oltarskim sakramentom
okrijepi za put u vječnost! Amen! (Pučka predaja)

U vremenu došašća se mislima i osjećajima uvijek vraćam u djetinjstvo.
Blagdan svete Barbare je bio dan tihog slavlja u našoj kući.
Moja draga nona je slavila rođendan i imendan.
Vidim zaštitnicu moga djetinjstva kako u porculansku zdjelicu
sipa vodu i stavlja pšenicu da proklija, da se do Božića zazeleni,
da bude ures blagdanu mira.
U zemljama njemačkog jezičnog područja odreže se na blagdan
sv. Barbare grančica s trešnje, stavi u vodu i na toplo da za Božić procvjeta.
U Švicarskoj smo na današnji dan stavljali granćicu trešnje u vazu,
na dan svete Lucije sijali pšenicu...

Dan svete Barbare vezujem sa svim minulim adventima,
u sjećanju titraju vjenci i paljenje prvih svijeća, za
vjerovanje i nadanje. Ova je jedna u nizu
godinama užganim za sve Barbare.

Sretan im imendan!

Dijana Jelčić

Nema naslova

donabellina.blog.hr

:)

PAUZA

Anisja.U.Rossi , Brissago, Švicarska

Nao Trinidad

stella.blog.hr

Ljerinom ljubaznošću, obilazimo brod Nao Trinidad, repliku
broda iz Magelanove prve, trogodišnje ekspedicije oko svijeta
kada je otkrio moreuz koji danas nosi njegovo ime.

Čega tu sve nema?

Pogled uvis

(nastavit će se)

Roditelji-djeca hehe....

eurosmijeh.blog.hr

“Cigle i malter čine kuću, ali dječiji smijeh čini dom.”
– irska izreka

“Djeca su dugmad koja drže svoje roditelje zajedno.”
– arapska izreka

“Djeca su bogatstvo siromašnog čovjeka.”
– danska poslovica

“Djecu trebamo naučiti kako da misle, a ne što da misle.”
– Margaret Mead

“Ako želite da vam djeca budu inteligentna čitajte im bajke.
Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još više bajki.”
– Albert Einstein

“Jabuka ne pada daleko od stabla.” – narodna izreka

“Dobrota oca je viša nego planina, dobrota majke dublja od mora.”
– japanska poslovica

uto

12/24

Kad sam bio mali dječak

luki2.blog.hr

Danas odličan "Čitam i kuham". Imali smo divnu knjigu, Ericha Kästnera, odnosno njegovu biografiju, ali u kojoj i sam naglašava da puno toga nije rekao...Napisao...Nije želio.

No, ipak jedna topla obiteljska priča, ali i suočavanje sa Drugim svjetskim ratom i progonom. Naime, Erichova obitelj je židovska....Sudbinu prihvaća bez velike drame, i trudi se, silno se trudi - preživjeti.

Variva od leće i kobasica koje je mali Erich kuhao majci kad je bila bolesna. Recept potpuno preuzet iz knjige "Kad sam bio mali dječak".

Tu su i fenomenalna kolači....

Sa grizom i pudingom.....

Slasno!

Za idući susret lektira je:

Spisateljica će ujedno biti i naša gošća.

A ovog ljubičanstvenog malog sam dobila od gospođe, koja dolazi na Klub. Za svaku članicu je napravila po jednog, samo u različitim bojama....Predivno! Zahvalna!

Ljubim!

PREZENTACIJA LJETNOG KAMPA

zgmazoretkinje.blog.hr

Prezentacija Ljetnog kampa Zagrebačkih mažoretkinja će biti u srijedu 11.12. u 20:00 sati u Hercegovačkoj 111.

Na sastanku ćemo:
- prezentirati sve aktivnosti Ljetnog kampa, posebno zabavne (kroz fotografije)
- pokazati kako klinci samoinicijativno igraju školice, gumi-gumi, skrivača, graničara… te doslovce zaborave na mobitele
- prezentirati način funkcioniranja u Ljetnom kampu
- pokazati vam kako je rezultat Ljetnog kampa daleko brže napredovanje u timu
- prikazati vam cjelodnevne aktivnosti koje klinci imaju i u kojima uživaju
- objasniti sve sigurnosne mjere za polaznike (sigurnost je na prvom mjestu)
- prezentirati trenere i druge osobe u pratnji djece
- detaljno obrazložiti cijenu i što se sve za to dobiva
- odgovoriti na sva Vaša pitanja

Dođite bez ikakve obveze!
Ako dođete na prezentaciju ne znači da imate ikakvu obvezu Vašu mažoretkinju poslati na Ljetni kamp, ili bilo kakvu drugu obvezu. NE KOŠTA VAS NIŠTA, nemate obveza, a dobit ćete gomilu informacija!

PROVJERITE ZAŠTO NA STOTINAMA FOTKI IZ LJETNOG KAMPA KLINKE IMAJU OGROMAN SMIJEŠAK!
PROVJERITE KAKO SE KLINCI „NAUČE“ IGRATI PO CIJELE DANE, kako se zajedno kupaju, kartaju, slažu narukvice, igraju, natječu, druže, budu u parku, treniraju, plešu I ZABORAVE NA MOBITELE!

da povećate flajer pritisnite na njega:

Dođite u drum line Zagrebačkih mažoretkinja! Na prvom danu upisa smo dobili pet novih članova. Dobro nam došli. I već na prvoj probi su se dobro snašli. Stoga svi koji niste mogli doći na prvi upis dođite na drugi upis koji je u ponedjeljak 9.12. u 20:30 sati u I. gimnaziji, Avenija Dubrovnik 36.

- petak 6.12. u 15:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupp), o/o Šef
* VIP u 15:15, ostale cure u 16:45

- subota 7.12. u ???? Klinča Sela (Božićni koncert), o/o Šef

- subota 14.12. u ???? Glina (Božićni koncert), o/o Šef

- nedjelja 15.12. u ????? I. gimnazija (Božićni koncert Zagerbačkih mažoretkinja), o/o Šef

- utorak 17.12. u ????? (Proglašenja sportaša godine Zagrebačkog sportskog saveza), o/o Šef

- subota 21.12. u ???? Pisarovina (Božićni koncert), o/o Šef

BMW NA VELIKOM SERVISU

Naš BMW X5 je na velikom servisu, jer mu je otišla getriba. Popravak će trajati tri tjedna i koštati će između 3.000 i 5.000 EUR. Ajojojojojoj!!!!

BROŠURE

Zagrebačke mažoretkinje imaju niz brošura koje su izdale do sada za pojedine segmente svog djelovanja:

- Zdravstvena knjižica - sve ozljede i medicinska tretiranja istih
- Zdrava prehrana
- Ceremonijali, protokoli i ostala neplesna djelatnost
- Povijest mažoret plesa
- Sudačko pravo i metodologija u mažoret plesu
- Pedagogija u mažoret plesu
- Teorija treninga za mažoretkinje
- Društveni plesovi
- Jazz dance
- Balet
- Tehniciranje sa štapom po kategorijama
- Elementi mažoret plesa
- Neplesne djelatnosti mažoretkinja
- Marketing i managering u mažoret plesu
- Naputci za montažu glazbe
- Trenerska pravila i naputci u mažoret plesu
- Plan i program rada za trenere

Ove brošure napisali su sveučilišni profesori i drugi najviši stručnjaci u svojim domenama.

Brošure imaju 10 do 40 stranica, a ukupno je napisano preko 300 stranica brošura

KAKO SE PRIPREMAJU NASTUPI

Obzirom da Zagrebačke mažoretkinje održe do 250 nastupa godišnje organiziranje nastupa je postalo rutina. Kako smo o protokolima i ceremonijalima već opširno pisali, danas ćemo vam otkriti kako se pripremaju plesni nasupi.

Naši uvjeti za plesne nastupe:
- pozornica najmanje 100 kvadrata, od kojih ni jedna stranica ne smije biti manja od 8 metara (znači 8x13, 9x11, 10x10), iznimo 80 kvadrata (8x10, 9x9)

- visina od najmanje 6 metara

- kvalitetan razglas

- osvjetljenje ne smije biti direktno usmjereno na mažoretkinje (frontalna svjetla, topovi...)

Uz to, ovisno o situaciji imamo i dodatne zahtjeve poput prijevoza, garderobe, osvježenja...

Kad se dogovara nastup uvijek se unaprijed dogovara količina koreografija i toliko ih se spremi. Najgore je ako onda netko ulati i kaže "kasni gradonačelnik, dajte još jednu-dvije". Često kada mi spremimo "jednu više", ali bilo je i slučajeva kad smo morali ponavljat koreografije da izvučemo stvar.

Za neke nastupe radimo program komunikacije sa publikom gdje iz publike izvučemo dvije dragovoljke pa ih nagovorimo da bacaju štap za nagradu. I tu naravno bude smjeha, a publika vidi kako to nije lako.

Koji puta naručioci imaju posebne zahtjeve koje mi onda ostvarimo:

1. Koreografije u posebnom ambijentu. Ovo je najčešće kod Lisinskog gdje plešemo ispred pozornice na prostoru 25x3 metra, ili po stepenicama...

2. Koreografije na posebnu glazbu (pjevači, Filharmonija...)

3. Koreografije sa posebnom simbolikom (sponzori, posebni događaji kada moramo npr. ispisati slova prvenstva...).

4. Koreografije sa posebnim efektima (svjetlosni štapovi, posebni kostimi...)

5. Završetak koreografije na poseban način (npr. štapovi prema orkestru, špalir, oko uglednika...).

U svakom slučaju priprema nastupa je 50% uspješnosti nastupa i zato mi mnogo radimo na upoznavanju prostora, publike, pripremi...

Konkretan postupak u samoj realizaciji nastupa je:
1. Mažoretkinje dolaze sat vremena prije, šminkanje, oblačenje, eventualno brzinska proba pozicije

2. Šef brifira predvodnicu oko posebnih zahtjeva, načina početka koreografije (najava, muzika...), kako se mijenjaju formacije tzv. "pretumbavanje" (na glazbu ili "na suho").

3. Predvodnica daje raspored koreografija i Šef to piše na postit

4. Šef brifira tim ako postoje posebne okolnosti (publika, kamere, VIP osobe, osobe kojima se salutira, kraj u špaliru...)

5. Izvježbavaju se specifičnosti (npr. postavljaju pozicije parova u špaliru).

6. Pola sata prije odlazi se na nastup

7. Predvodnica se upoznaje sa pozicijom i pozornicom

8. Šef za to vrijeme spaja laptop na razglas i provjerava jel sve OK sa izlazom na liniju.
- u "koferu za nastup" uz laptom i sve moguće kablove za spajanje na miksete, imamo još i backup na dva MP3, te još dva CD-a

9. Predaje se najava voditelju (imamo ih razlilčitih dužina i na raznim jezicima)

10. Postavlja se početna pozicija. Posljednje brifiranje i provjera jel sve OK (eventulane posljednje izmjene, improvizacije je, nažalost, način funkcioniranja u Hrvatskoj).

11. I konačno nakon najave kreće....

Tijekom nastupa potrebna je stalna neverbalna komunikacija sa predvodnicom, ukoliko treba smanjiti program, prekinuti ga zbog dolaska VIP-ovca, promijeniti redosljed...

ZAGREBAČKE GALERIJE

- Klovićevi dvori
- Strossmayerova galerija starih umjetnika
- Umjetnički paviljon
- Dom hrvatskih likovnih umjetnika
- Francuski paviljon
- Moderna galerija
- Nadbiskupski duhovni stol
- Etno Art Galerija
- Kula Lotrščak
- Salon galerije Karas
- Laubda
- Arhiv Tošo Dobac
- Studio moderne galerije Josip Račić
- Zbirka Gvozdović
- Zbirka Richter
- Foto klub Zagreb
- Galerija Događanja
- Galerija HDD
- Galerija hrvatske naivne umjetnosti
- Galerija Vladimir Nazor
- Galerija Studentskog centra sveučilišta u Zagrebu
-Radnička galerija
- Kulturni centar Mesnička
- Kuća Šenoa
- Memorijalna zbirka Joso Kraković
- Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleže
- Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke
- Zbirka dr. Ivana Ribara
- KIC
- ULUPUH

Uz to u Zagrebu ima još nekoliko desetaka prodajnih galerija

DVORIŠČE
Dvorišče = dvorište
Štihača = vrsta lopate za duboko prodiranje u zemlju
Štihati = duboko prodirati u zemlju
Zaštihati = zakopati, ubiti udarcem lopate, sjekire ili noža
Kramp = pijuk
Krampati = kopati pijukom, teško raditi
Žajga = pila
Žajgati = piliti
Štucati, podštucati = rezati
Balta = sjekira
Vudriti = udariti, lupiti sjekirom
Štrik = uže
Lojtre = ljetstve
Šlauf = crijevo za vodu
Štanga = letva, poluga
Kajla = klin
Podgkajlati, podboltati = učvrstiti klinom
Šupa = ostava, spremište za drva, bicikle itd.

„Bum te zaštihal“ = ubit ću te sjekirom (nožem)
"Baš sam se nakrampal" = nakopao sam se
„Joj kak me je vudril“ = kako me udario
„Podštucaj to grmlje“ = podreži to grmlje

PONI I SPECKA
Imali smo mi raznih vrsta bicikala i ženski, i muški sa prečkom, i oni ni vrit ni mimo (nedefinirani), pa čak i bicikl koji je ispred imao prtljažni prostor a koji je imao tri kotača i zapravo smo ga zvali tricikl. No, dva su bicikla bila ono baš naša, specifična.

Prvi je poni. Čudo od bicikla, svi smo ga imali tamo negdje do četvrtog razreda, a cure i nakon toga. Poni je bio sklopiv bicikl, koji se mogao na sredini odšerafiti, prepoloviti i tako jednostavno spremiti u auto. Ali to nitko nije radio. Poni je bio superpraktičan jer je bio jednostavan, relativno brz, imao je zadnju kočnicu koju ste aktivirali tako da ste pedale stisnuli prema nazad, dinamo da vam može raditi svjetlo, iza sica malu posudicu za alat (i onaj ključ sa svim nastavcima), te nosač za prtljagu iznad zadnjeg branika. Svi smo ih obožavali i na ponijima smo prošli tisuće kilometara. A bili su i nepoderivi, trajni, poni je trajao preko 30 godina. Većina ponija je bila crvena, iako je bilo i drugih boja. Face su na poni stavljali retrovizore, a cure trakice na ručke.

Ako ste bili muško i krenuli ste u peti razred starci su vas počastili sa „speckom“, točnije specijalkom. E to je bio bicikl. Zavinuti upravljač zbog čega ste vozili skroz nagnuti naprijed sa vrlo malo otpora zraka. Pet ili deset brzina (većina je imala 10, oni sa 5 bili su „siromaki“) i jurnjava pet buta brža nego sa ponijem. Kad ste dobili specku bili ste istinski faca, baja, svi su vam zavidjeli. Sa speckom se već išlo na puno duže relacije nego sa ponijem, doslovce smo odlazili do Čateža ili Velike Gorice. Neki su sa speckom otišli i do mora. Specka je bila bicikl koji ste vozili do 30. godine, kad ste postajali ozbiljniji i kupovali muške, ozbiljne bicikle.

Krajem osamdesetih su došli BMX-i, robusni brdski bicikli sa debelim gumama. 99,9% ekipe BMX nije vozio po planinama za što je bio namjenjen, nego su se šminkali po gradu. A dobar dio raje je na BNX-ima izvodio vratolomije, okretao se, skakao, vrtio, stajao na sicu… Bila su čak i natjecanja u vratolomijama sa BNX-ovima, a kasnije su napravljeni čak i parkovi sa rampama za vratolomije.

SA LJETNOG KAMPA - 1. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

1. dan

st barnabas hospital

Klađenje na trenere

yale club new york

watertown humane society

gaynell floyd

tdecu victoria tx

Ponoćni film

...nastavak u idućem postu!

Suoči se i ne plači

bez-obzira-109.blog.hr

Ovo ja razgovaram sama sa sobom, najbolje se nas dvije
razumijemo. Prošla dva tjedna su za moj ukus bila naporna.
Krivaca nema, sa strane drugih sve je bilo u dobroj i prijateljskoj
namjeri, problem je samo u meni i u meni.

Izlet na jedan lijepi otok po pozivu, truckanje trajektom, vožnja,
sjedenje, gošćenje, sve kontra mene. Vožnja, sjedenje, hrana u
izobilju..., ugroza za moj "mladi" život i propadajuće mu zdravlje.
Tko može prijateljima reći da su pretjerali, mi smo ljudi tamo neke
"zadnje dobi", kad bi trebali jesti k'o ptičice, nakon toga lagana
šetnja, vođenje za ručice da koje ne posrne i to je to. Ne mogu
to reći jer ni oni meni ne govore kad se ponašam isto, srce bi
htjelo sve podastrijeti što ima u pričuvi, a svi znamo da je to u
najvećem broju slučajeva pretjerivanje i liječenje nakon svakog
susreta. Zaključak je da su susreti najnježniji melemi koji liječe
dušu, a tijelo će se ionako "oporaviti"..., kako ne bi.

Kad smo kod tijela, govorim u svoje ime, ne znam kako funkcioniraju
moji godišnjaci i okolo, ono nam šalje signale, velike i male, trebali
bi slušati. Nisam bila poslušna ni kad sam trebala, a slušati sebe zna
biti i pogubno ponekad. Tako sam čula onu svoju drugu u mom liku
kako treba iskoristiti ono voće koje bi moglo propasti. Poslušala!
Kod nas je problem kad dospije voće i povrće, ne možete sve trpati
u škrinju, a uvijek viškovi. Komu ću ponuditi kad gotovo svi imaju, a
ako nemaju ima kod susjeda. Često ispada da se želiš riješiti viškova,
nerijetko sam dobivala odbijenicu za ponuđeno jer "sipaš sol u more".

Da skratim, uhvatila sam se džemova i marmelada, ukuhavanje po
barem pola dana pa opet. Kad je u pitanju sočno voće od pune velike
zdjele ukuha se na nekoliko teglica, skoro razočaravajuće. Dosjetila
sam se i pomiješala voćke radi gustoće, to funkcionira.

Sve je sada na svom mjestu a ja "ne mogu smista" kako bi se u nas
reklo. Plaćam cijenu svomu optimizmu kako ja sve mogu, nije važno
što je laganini, ali "plaću" dobijem svaki put kad idem u proboj a oružje
tanko. Neka mi, suoči se ona druga ti i ne oplakuj svoje izlete u nemoguće.
Još jednom sam sebi dala riječ da neću više praviti ludorije, radit ću samo
osnovno (ima toga osnovnog), šetati, odmarati, neću gledati u ovaj sag od
lišća oko kuće, neću nosom provirit u vrt gdje "raste trava zelena" najjača je.

Neću, ništa neću, samo ću uživati, šetati, tu i tamo nešto gricnuti da vam ne
umrem od gladi ovako mlada i zelena, naročito zelena.

Enzo Traverso

penetenziagite.blog.hr

"Preuzimajući žigosanje kolonijalizma što ga je obavio kršćanski utilitarist William Howitt, autor Kolonizacije i kršćanstva (1838.), Marx je pružio uistinu tegobnu sliku. Nabrojio je strahote kolonijalizma - istrebljivanje, porobljavanje i zakopavanje urođenika u rudnike, početak osvajanja i pljačkanja Istočne Indije, pretvaranje Afrike u jedan zabran koji služi za trgovinski lov na crnokošce.

Danas su povjesničari skloni razorne posljedice kolonijalizma u Americi, Aziji i Africi označiti kao "genocid" ili „holokaust". Čak i oni koji, poput Jürgena Osterhammela, radije izbjegavaju pribjegavanje tom leksiku priznaju da su kolonijalna osvajanja posvuda proizvela duboku političku, društvenu i biološku destabilizaciju“, izazivajući čak „ekologiju bolesti (Krankheitsökologie) novog tipa."

Rezultat je bio opće demografsko pustošenje - dijalektičko dvojstvo zapadnog progresa - koje nipošto nije predstavljalo „prirodnu katastrofu" nego je proisteklo iz svojevrsnog kolonijalnog vladateljstva kojim je imperijalizam jačao svoju moć. Na tragu Karla Polanyija, Mike Davis je pokazao da su indijske gladne godine XIX. stoljeća bile proizvod tijesno povezan s liberalizacijom tržišta žita i britanskim uništavanjem seoskih zadruga, ali on također podsjeća da će te „prirodne katastrofe" osnažiti ideju rasne nadmoći Europe.

Marx je uočio postojanje organske veze izmedu onoga što ćemo mi danas nazvati humanitarnim katastrofama i akumulacije kapitala, ali je nije mogao objasniti izvan koliko dijalektičkog toliko i teleološkog historicizma. Sljedbenik Rousseaua i Kanta, Marx je svoju kritiku kolonijalizma upisao u tradiciju prosvjetiteljstva i radikalno se udaljio od „znanstvene" rasističke vulgate.

Za njega nije bilo previše sumnje da su humanost i moral u povijesti kolonijalizma bili na strani potlačenih, ali to im nije dopuštalo da obrnu povijesni put čiji je nositelj usprkos svemu bio kolonijalizam.

Kolonijalizam je samo, na brutalniji način, ilustrirao dijalektiku povijesti, dijalektiku napretka koji se nametao tlačenjem i zahtijevao danak u krvi. U toj tragediji kolonizirani su, dakako, poticali svoje suosjećanje.

Marxov stav o Simónu Bolívaru, junaku ratova za neovisnost u Latinskoj Americi, nije bio nimalo laskav. U jednom pismu objavljenom 1858. u New American Cyclopaedia opisao ga je kao karikaturu Napoleona I. Ustanak Sepoja u Indiji 1857. protiv britanske vladavine za njega je predstavljao ogledalo jedne religije, hinduizma, koja je oduvijek gajila vještinu mučenja. „Užasna sakaćenja“ što su ih indijski pobunjenici nanosili Britancima - rezanje nosa i dojki - zacijelo su bila osveta kolonijalnom nasilju koje je mučenje uvelo kao praksu vlade -,,silovanje žena, probadanje djece, spaljivanje sela" ali to nije moglo predstavljati društvenu i političku alternativu.

Taipinški ustanak, najveća društvena pobuna XIX. stoljeća, bio je obilježen mješavinom konfucijanizma i evangeličkog protestantizma koja nije pružala nadu. Njegovo snažno egalitarističko stremljenje, usmjereno istodobno protiv kineske carske vlasti i strane vladavine, kod Marxa je više izazivalo užasavanje nego empatiju ili divljenje. Iako mu je priznavao autentični status „,narodnog rata", prokazivao je njegov fanatizam, a njegove pripadnike stigmatizirao kao „lumpen, skitnice i nasilnike"... "

MELANKOLIJA LJEVICE (Tim press, 2018.)

Nošen osobnošću

star-rose-bloger.blog.hr

Svatko je svijet za sebe. Svijet u otkrivanju. Rođenjem dobijemo gene kao i raznolikosti koje nas označuju i razlikuju. Nitko ti ne može ukrasti ono što nosiš u sebi. S onim što vrijedi, s čim se rađaš to je vječno tvoje. Tako znanje, iskustvo, osjećaje, ljubav, radost i ostalo što nas obogaćuje osobnošću. Svatko nosi i daje drugačije. To je u nama ono zanimljivo što čini razliku. Original biti a ne kopija. Svatko se istiće po svojoj osobini a razlikuje po vanjštini. Ono što je teško s tim se moramo nositi. A lijepo davati i pomoći kad je moguće. I svatko je tu s razlogom i nosi ulogu u svom životu. Pušta trag. I po poslanju daje ono najbolje. Dobrotu koju svi učimo i s kojom smo odgojeni. Iako se sve mijenja s onim s čim si stasao ne odlazi. I to te odražava, kao karta s kojom ideš u svijet. Budi primjer. Pozitivnim vibrama, ako ti nije moguće odmakni se i ne narušavaj tuđe osjećaje. Dovoljno je biti Čovjek. Biti kad to možeš a nije da uvijek ne možeš. Idemo u blagdane kad se na to podsjećamo i pomalo zapitamo.
Zato možda je tebi teško i odstupi ali ako je nekom još teže i možeš dati savjet, riječ, ili nekako drugačije djelovati/ pomoći kreni. Nije svima isto. I svatko se s nečim bori. To je život. Zato svi nosimo svijet iznutra o kojem nas bližnji poznaju a drugi ništa o tome ne zna. Tanki smo ispod kože. I zato ne budi oštar, ne napadaj živi i pusti druge da žive a dobro čini i tome se nadaj. U prolazu ovog svijeta trag lijepog pusti da te se sjeća po tome. Dobrota neka živi a ne ovo ludilo koje slušamo i gledamo. Kako je lijepo pisati i sve to čitati a nažalost čini se da to vrijedno kao da gubi moć a bezvrijedno i glupost ostaje. To tako izgleda... Ali počnimo svi od sebe, sada i možda se jednom se dogodi čudo, promjena.

Aorta svemira...

dinajina-sjecanja.blog.hr

Bio si kao Selingerov lovac u žitu
bjegunac iz stvarnosti,
bila sam bjegunica iz dana
kao noćna mjesećeva pratilja..
Susreli smo se na livadi od sna.
Lov je cilj. Šapnuo si.
Budi ono što jesi, budi lovkinja.
budi lovac mojim lovištima
Rađao se mladi dan.
sjećali smo se mladalećkih htijenja,
maštarija o putovanjima
zvjezdanim stazama,
o našoj nedjeljivosti od kozma,
o osjećanju valova galaksija.
o odbrojavanju bila vremena
i plesanja ritmom aorte svemira

Dijana Jelčić

Inđija

stella.blog.hr

U Inđiji se već 35 godina održava međunarodni susret pjesnika
Garavi sokak.

Da se okrijepimo prije početka susreta?

Ako navratite, u centru je otvoren novi hotel "Hogo" sa
odličnom uslugom i gastronomskom ponudom

Morat ćemo navratiti ponovo, da "utvrdimo gradivo"

Malo i o Romima hehe

eurosmijeh.blog.hr

Kaže Ciga Cigi:
U petak dolaze Roling Stonsi na Marakanu!
Drugi mu ogovara:
Uuuu Zvezda će` gi iscepa!

Ode Ciga kod doktora i ovaj mu kaže:
Cigo, po mojoj proceni, živećeš još sto dana.
A Ciga će:
Od čega, doktore, od čega?!

Pita mali Ciga tatu:
– Tato, koja je razlika između besplatno i džaba?
– Pa znaš kako sine, ti ideš u školu besplatno, ali džaba!

Pitali ciganina: – Šta ćeš biti kad porasteš?
– Biću ženu, decu…

Došao ciga kod doktora:
Gospodin doktor, ova moja ciganka nešto nije zadovoljna kad se jebemo ...
Što nije zadovoljna?
Ne znam, gospodin doktor, nešto joj ne valja ...
Pa, moraćeš nešto da promeniš u načinu na koji vodite ljubav.
Šta da promenim, gospodin doktor?
Pa probaj, na primer, da upališ svetlo dok to radite.
Sutradan:
Je l’ sad bolje?
Bolje, gospodin doktor ...
Je l’ žena zadovoljna?
Zadovoljna žena, al’ tek deca da vidiš što uživaju ...

Što je potrebno da bi ciganka ostala nevina do dvanaeste godine?
Da bude jača od oca i brža od brata!

Pitaju Cigu:
Što bi radio da imaš milion evra?
Ciga će:
Čuj radio, ... Uživao bih, čoveče!