Zivot u Zabolandu
28.02.2015., subota
Porodiljni u Zabolandu
U odnosu na ostale zemlje EU u Zabolandu vlada prilicno surovi rezim za trudnice i rodilje. Naime ovdje majke dobivaju “cak” tri mjeseca porodiljnog. S time da je u to uracunato i vrijeme od kada je majka zbog visoke trudnoce prestala raditi. Dakle u principu se nakon tri mjeseca ocekuje od majki da se vrati na posao. U nekim slucajevima majka, npr zbog bolesti djeteta ili sl., moze zatraziti produljenje za jedan mjesec. Otac dobiva ukupno dva dana i ne moze traziti produljenje. Lieneke je Laurina kolegica, koja je prosle godine zapocela specijalizaciju u jednoj sveucilisnoj bolnici. Nakon toga je ostala trudna i krajem prosle godine je rodila sina. Za porodiljni je dobila 3 mjeseca. Kako je mali bio vrlo nemiran, te je noci i noci provela budna zajedno sa svojim suprugom, te zbog toga bila prilicno umorna i ispcrpljena zatrazila je od svojeg poslodavca, bolnice, tj. njezinog sefa odjela na specijalizaciji, dakle doktora, dodatnih mjesec dana. Od sefa je dobila odgovor u kojem joj se to odobrava, ali se izricito naglasava da se nakon isteka tih mjesec dana ocekuje da bude u potpunosti na raspolaganju, te da se nece dozvoljavati prijevremeni odlasci s posla, niti drugi ustupci. Zdravstvo s racunicom. Samo s kakvom cijenom? |
13.02.2015., petak
Karikatura o genocidu
Odluka Medjunarodnog suda u Hagu u procesu izmedju Hrvatske i Srbije pocetkom veljace nije prosla nezapazeno niti u zabolandskim medijima. Jedna od zanimljivih reakcija je bila karikatura osvanula na jednom od najpoznatijih portala s vijestima nu.nl. Na karikaturi se vidi covjek u kaputu, kako stoji nad grobom pognute glave. Na grobu gori svijeca. Iznad stoji tekst: “Medjunarodni sud: Ubijeni Hrvati od strane Srbije nisu bile zrtve genocida.” Covac izgleda neko zamisljen i u oblacicu prica sam sa sobom: “Eto sad i to znamo draga mama. I tata. I brate. I sestro. I ujno. I ujace. I tetko. I bratici. I sestricne. I susjedi....“ Oznake: karikatura |
11.02.2015., srijeda
Nigdje nije idealno
Jedan vijecnik iz grada Rotterdama je zatrazio da svi kafici i restorani u tom gradu iskljuce wifi, kako bi ljudi konacno opet uspostavili pravi kontakt jedni s drugima. Jedan zastupnik u zabolandskom parlamentu se zalaze za ponovno uvodjenje obaveznog vojnog roka. Razlog su prijetnje terorista IS-a i sve nepouzdanija situacija s Rusijom. Najveca zabolandska robna kuca V&D (nesto kao bivsa Nama) se nalazi u teskim financijskim problemima. Traze odgodu placanja najamnine za svoje zgrade. Ukoliko se to ne odobri prijeti zatvaranje 36 robnih kuca. Blokker, lanac ducana s kucnim potrebstinama je najavio 440 otkaza za svoje zaposlenike i restrukturiranje ugovora. Sindikati pokusavaju sprijeciti otkaze, ali i moguce fleksibilne ugovore koji se kriju iza restrukturiranja. Sindikati tvrde da bi to znacilo da zaposlenici moraju uvijek biti na raspolaganju, bez da imaju garantirane prihode. U provinciji Gelderland je autoprijevoznik, koji se bavi prijevozom invalida i tesko pokretnih osoba zaustavio rad zbog nedostatka financijskih sredstava. Traze od provincije da im unaprijed plati subvencije. Provincija tvrdi da autoprijevoznik njima duguje novac. Ukoliko tvrtka bankrotira na cesti bi se moglo naci oko 400 vozaca. Sindikati se ukljucuju. Oznake: sindikat |
06.02.2015., petak
Agenda
Za Bozicnih blagdana u Zagrebu sam u razgovoru s prijateljima ponovno dotaknu zabolandske agende tj. rasporeda ili rokovnika. Ponajvise zbog cudjenja moje djevojke fleksibilnom nacinu na koji se dogovori rade kod nas. Dok je mojim prijateljima manja-vise jasna potreba za poslovnom agendom, svima je jos uvijek misterija agenda za slobodno vrijeme. Planiranje popodnevnih ili vecernjih aktivnosti s prijateljima, obitelji, planiranje vikenda, vecera, izlazaka... ili godisnjih odmora. Po nekoliko tjedana, pa i po nekoliko mjeseci unaprijed. Krajem sijecnja bio sam kod Lukasa. Ponovno sam mu dosao nekaj pomagati oko uredjenja kuce, pa sam mu tako prenio i te razgovore, a posebno iscudjavanje mojih hrvatskih prijatelja o tako detaljnom planiranju slobodnog vremena. Dapace, pojedinci su to cak opisali kao 'bolesno'. Lukas je na to u cudu odgovorio: „Pa naravno da treba planirati slobodno vrijeme. Meni bas zato i sluzi agenda. Jer kako bih inace znao gdje cu biti pocetkom svog godisnjeg odmora. Ovako znam da sam prvi tjedan u srpnju kod mojih roditelja (u provinciji Noord Holland), zatim u cetvrtak 9. srpnja krecem s frendom za Francusku. Prvu noc spavamo ispod Pariza, pa nastavljamo za Bergerac. Tamo imamo taj vikend vjencanje. Nakon toga nam dolaze cure. Nas cetvero smo iznajmili kucu na sedam dana. U utorak 14. srpnja cemo se naci s jos jednim frendom koji tamo ima kucu. U nedjelju se vracamo doma u Arnhem. U utorak 21. srpnja idem na tri dana jedriti u Friesland. Od 24. do 26. srpnja sam na Zwarte Crossu (muzicki festival na istoku Zabolanda). Zatim 26. idem opet sa tri frenda u Friesland na jedrenje prema zabolandskim otocima u Sjevernom moru. U prvom tjednu kolovoza je Sneek Week (jedrilicarske utrke i zabave u srcu Frieslanda), te ostajem tamo do kraja tog tjedna i 7. kolovoza pocinjem s drzanjem treninga za novu sezonu.“ Paf. Lukas je sve izrecitirao u jednom dahu. Ja sam i nakon svih ovih godina zivota u Zabolandu ostao pod dojmom. Zamolio sam ga da mi sve jos jednom ponovi kako bih to mogao podijeliti sa vama. Bilo je to 26. sijecanj, a tko zna kada je poceo s planiranjem. Mozda vec proslog ljeta. Agenda dakle. |
02.02.2015., ponedjeljak
Pravda
Neki dan sam naisao na jednu vrlo zanimljivu scenu u romanu Milana Kundere Oprostajni valcer. Scena, koja se nalazi na samom kraju knjige, me natjerala na ozbiljno razmisljanje i preispitivanje vlastitih uvjerenja. Jedan od likova u knjizi doktor Skreta (S sa kvacicom) iznonsi tezu da nas pravda ne bi smjela previse zanimati, jer to nije ljudska stvar. Za njega postoji pravda slijepih i krutih zakona, ali neku visu pravdu on ne razumije. Pravda je za njega neka sila, dapace neka odvratna neljudska sila. Nesto izvan i iznad njega. Sila s kojom ne zeli nista imati. On ima osjecaj da na ovom svijetu zivi izvan pravde. Univerzalne vrijednosti koje on priznaje nemaju nikakve s pravdom. Na primjer prijateljstvo. Ovdje scena zavrsava i mislim da se poanta moze razumijeti bez da se cita knjiga. Umjesto da osjecaj za pravdu vidimo kao nesto sto je u nama, nesto sto osjecamo svim svojim bice, za doktora Skretu je to nesto izvan nas. Neko strano tijelo. Pravda kao neljudska sila, koja nas ljude obuzima i stisce poput pitona. Nekad jace, nekad slabije, ovisno kako nam odgovara. Jer zar nismo mi odrasli na pravdi? „Isplati se boriti za pravdu.“ „Pravda je spora, ali dostizna.“ „Pravda je pobijedila.“ Ili na nepravdi ovisno kako se uzme. „To je bilo nepravedno. Totalno nepravedno.“ Doktor Skreta je ipak samo lik iz knjizevnosti. Mozda on zaista moze zivjeti izvan pravde. No, mozemo li i mi? Marko Aurelije je rekao: „Sve sto se dogadja, dogadja se pravedno.“ Apsolutna pravda je u isti tren i negiranje postojanja pravde. Mislim da bi se Marko Aurelije slozio s doktorom Skretom. |