05.03.2007., ponedjeljak
Od kad se Ivan Hrvačić zamjerio zemljaku Milana Bandića, ambasadoru BiH u Srbiji, Tomislavu Leki, ostao je bez posla i izgubio sud
|
Ivan Hrvačić još jedan u nizu hrvatskih zviždača, građana koji su ukazivali na nezakonitosti, izgubio je sudsku bitku. Na Općinskom sudu u Zagrebu već četiri godine vodim bitku kako bih dokazao protuzakoniti otkaz ugovora o radu. Zakonski rok za rješavanje radnih sporova je šest mjeseci. Ali to je samo prema zakonu i samo za odabrane. Na mojoj strani su zakoni, Zakon o radu i Zakon o parničnom postupku a protiv mene je Uprava Zračne luke Zagreb i neki moćnici koji su uspjeli sudstvo prilagoditi svojim potrebama. Preko suca Frntića omogućili su si osvetu i zlostavljanje u ime Republike Hrvatske. Frntić može što hoće, a što hoće to i radi. Frntić je nedodirljiv on, piše zakone. On tumači zakone. On je zakon. Suci tipa Frntić u tišini svoje sudnici, bez javnosti provode teror. Trguju pravdom. Uništavaju društvo koje im je omogućilo da u ime njih dijele pravdu. Da budu cijenjeni ljudi... Ivan Hrvačić, cnn.blog.hr, ponedjeljak, 05.03.2007. Na svojim web stranicama Hrvačić je detaljnije opisao čitav slučaj: Sindikat Zaposlenika zračnih luka Hrvatske, kojem je oštećenik Ivan Hrvačić bio predsjednik, zatražio je od direktora Zračne luke Zagreb, Tomislava Leke, ostavku zbog višegodišnjeg lošeg poslovanja i nepravilnosti u radu (dokaz 1. i 2.). Na poticaj sindikata i ukazivanjem na nepravilnosti, predsjednik Skupštine trgovačkog društva Zračna luka Zagreb, gospodin Alojz Tušek pokreće istragu. Istragom su potvrđeni navodi sindikata o nepravilnosti u radu direktora Tomislava Leke. Zbog tih nepravilnosti dolazi do smjene direktora Tomislava Leke i njegovih pomoćnika. Skupština imenuje novog direktora gospodina Zlatka Kožar. Kožar angažira reviziju koja utvrđuje nepravilnosti (dokaz 3., 4. i 5.). Izvješće revizije dostavlja Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici na obradu. Svega nekoliko mjeseci po imenovanju, dolazi do smjene Kožara, imenovanja Hrvoja Defara za direktora. Defar kao bliski suradnik smijenjenog Leke, kojem su utvrđene nepravilnosti u radu, započinje sa “kažnjavanjem” osoba koje su ukazale na kaznena djela... Ivan Hrvačić, 16. studeni 2005. A Tomislav Leko, na čije nepravilnosti u radu je Hrvačić ukazivao, još uvijek je ambasador BiH u Srbiji. Hrvačićev je problem, kažu mi krugovi bliski SDP-u, što se zamjerajući se Tomislavu Leki, zamjerio njegovu zemljaku, zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je, navodno iskoristio nemali dio svog utjecaja da zaštiti zemljaka. O tome je svojedobno pisao Feral, a i autor 45 lines dok je za Vlade Ivice Račana koliko/toliko slobodno pisao u Vjesniku: Čim se u Sarajevu doznalo da je Leko postavljen za savjetnika u tamošnjem Ministarstvu vanjskih poslova, dnevni list »Oslobođenje« je objavio da je budući veleposlanik BiH naknadno upisan u knjigu državljana BiH. Prema nalazu federalne policije, u matičnoj knjizi Mjesnog ureda Donji Mamići, općina Grude, na stranici 85, ime osobe upisane u posljednjoj rubrici bilo je prekrivženo crvenom olovkom, a ispod njega je, mimo okvira, upisano ime Ivana Leke, oca novoimenovanog bosanskohercegovačkog veleposlanika. Dan nakon što mu je izdana osobna iskaznica u općini Grude, u matičnu knjigu u Donjim Mamićima upisano je i ime Tomislava Leke. Federalni su policajci otkrili da je u knjizi državljana običnom olovkom dopisana napomena: »Zvao Tomas iz MUP-a Grude da se izvrši naknadni upis i da se dostavi uvjerenje«. No, policijski argumenti koje je objavilo »Oslobođenje« nisu omeli Predsjedništvo BiH da Leku imenuje veleposlanikom u Beogradu. Sredinom devedesetih godina Leko je kao član HDZ-a postavljen za direktora Zračne luke Zagreb. Kad je početkom 2001. smijenjen, njegov nasljednik Zlatko Kožar naručio je od tvrtke »Revizija Zagreb« reviziju financijskog poslovanja »da bih«, kako kaže za Vjesnik, »podvukao crtu i znao odakle počinjem«. Nalazi revizije, završeni u svibnju 2001., pokazali su enormne gubitke Zračne luke Zagreb za vrijeme Lekina direktorovanja. Neki su gubici proizlazili iz poslova koje je Zračna luka Zagreb sklopila s mostarskim poduzećem »Eurobus Soko«, kojem je bio na čelu Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Prema nalazima revizije Leko je 1995. prikrio četiri milijuna kuna gubitka, a sljedeće je godine prikriveno 2,5 milijuna kuna minus. Za 1999. Leko je prikazao 1,3 milijuna kuna dobitaka, a revizija je ustanovila 11,5 milijuna kuna gubitka. Dvije kaznene prijave Na kraju, Leko je 2000. godine odjednom potpisao 46 milijuna kuna gubitka, da bi revizori ustanovili kako stvarni gubitak nije smio biti veći od 12 milijuna kuna. Revizori su posebno naveli i poslove u kojima je Leko »gubio« novac, pa je tako zabilježeno da je sklopio posao vrijedan četiri milijuna kuna s mostarskim »Eurobusom Soko« o isporuci triju njihovih autobusa Zračnoj luci, s tim da je dva milijuna kuna dao unaprijed. Dok je on bio direktor, autobusi nisu stigli u Zagreb. »Htio sam početi posao čistih računa i nalaze revizije proslijedio sam Skupštini grada Zagreba koja ih je verificirala, a protiv mog prethodnika Leke podnesene su i dvije kaznene prijave Općinskom i Glavnom državnom odvjetništvu«, kaže Zlatko Kožar. U Nadzornom odboru Zračne luke Zagreb sjedila su i dvojica SDP-ovaca, Zdravko Tomac i tadašnji gradonačelnik Milan Bandić, kojima se - prema napisima u »Feralu« – nije svidio Kožarov postupak, pa je i on smijenjen samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanja nalaza revizije... Željko Peratović, Vjesnik, Petak, 25. srpnja 2003. |
